iti tdi i Strana 2 MISIJA SEATONA WATSON Kako smo već javili u prošlom broju ugledni engleski publicista i pro- fesor londonskog universiteta g. Seaton Watson nakon što je bio kod Dr. Ma- čeka i Dr. Trumbića iz Zagreba je otputovao u Beograd, gdje se je sas- tao sa ministrom pretsjednikom Dr. Stojadinovićem i ministrom Dr. Ko- rošcem kao i sa drugim političarima. Nakon toga se je g. Watson ponovno povratio u Zagreb i tom je prilikom došao u kontakt sa vodećim ličnosti- ma hrvatske politike. Posjetio je dne- va 8 ov. mj. pretsjednika Dr. Vlatka Mačeka i s njime ostao u razgovoru puna 2 sata, zatim je otišao kod Dr. A. Trumbića s kojim je takogjer duže vremena konferirao, Nakon toga g. Watson je primio jednog od prvaka bivše H. S. S. odvjetnika dr. Andresa. Uz to je g. Watson bio u Sloveniji u audijenciji kod Ni. Kr. Vis. Kneza Na- mjesnika Pavla. Zatim je taj ugledni engleski pubicista posjetio Hrvatskog Metropolitu i zagrebačkog Nadbiskupa Mns. dr. Autuna Bauera, a dne 9.X, dra Ivana Pernara u njegovom privat- nom stanu, te je ostao u razgovoru oko jedan sat, Dr. Pernar je izjavio samo to, da je konferirao sa g. Sea- tonom Watsonom o svim našim poli- tičkim problemima, Za vrijeme ovog zadnjeg boravka u Zagrebu ugledni je engleski publi- cista Seaton Watson primio novinare i dao im kraću izjavu, u kojoj je iz- nio svoje mišljenje o riješenju hrvat- skog pitanja i o sporazumu, Ona je u svojoj izjavi rekao izmegju ostaloga: Možete kazati, da je učinjen vidan na- predak za srpsku — hrvatsku slogu i napredak, Ja vjerujem u taj sporazum. Opazio sam na raznim stranama mno- go više dobre volje. Na pitanje novi- nara, da li bi on želio da dogje do sporazuma, odgovorio je g. Watson: »lsto kao što želim sunce mjesto ove nesnosne kiše“, G. Watson je u subotu otputovao u Prag, da bude primljen od pretsjed- nika Čehoslovačke republike Dr. Be- neša i pretsjednika vlade Dr. Hodže. uTemps'' o rješenju hrvatskog pitanja Pariški ,Temps“ seu svom broju od 6 o. mj. bavi zadnjim govorom dra Stojadinovića. Megju ostalim citira njegove izjave o atmosferi uzajamnog povjerenja između JRZ i Hrvata te ih ovako komentira : »Prema izvjesnim znacima može se očekivati da će kroz dosta kratko vrijeme doči do vrlo povoljnog rješe- nja hrvatskog pitanja. Ako se svi znaci preciziraju, dr. Stojadinović će ostvariti djelo največe važnosti. Zna- čajni su općinski izbori obavljeni 27 rujna u Moravskoj banovini u Srcu stare Srbije. U 85 posto općina JRZ dobila je ogromnu većinu. Kroz koji tjedan, ostale će banovine takogjer ob- noviti svoja općinska pretstavništva. Sva su predvigjanja jednodušna u to- me, da će dr. Stojadinović postići isti uspjeh. U tim okolnostima pretsjednik vlade imat če sav auktoritet da pro duži i dovrši svoje djelo narodnog izmirenja.“ Naučnika za trgovinu ili obrt tra- žite putem Podružnice ,Hrvatski Ra- diša“ u Dubrovniku. Ministar Letica o hrvatskoj zastavi Na svom agitacionom puto- vanju po Lici održco je prošle sed- mica ministar financija Dušan Letica sastanak JRZ u Gospiću. U svom govoru rekao je među ostalim : ,Braća Hrvati = u _ pojedinim krajevima drage nam _ domovine stavljaju na _ svoje grudi u _iz- vjesnim prilikama hrvatske trobojke. Kada su te trobojke ovako spoljno istaknute kao izraz ličnog zadovoljstva, kao - manifestacija ličnog - uzdizanja slavne prošlosti braće Hrvata, zašto da se ma s koje strane čine zamjerke tome ? Hrvatska trobojka simbol je napora što suih u prošlosti braća Hrvati činili u kulturnom i socijalno-ekonomskom političkom napretku. lma svoje znače- nje osnovano u slobodi duha. Ovako i u ovom duhuako rade i Srbi i Slovenci i svaki sa svojim emblemima svoje lijepe prošlosti, ne treba da se čine zamjerke. Ove tri naše trobojnice kao em- blemi naše prošlosti ukrašeni su istim lijepim bojama, a u istim bojama kombinovana je i naša mlada jugo- slavenska trikolora“. Borba za vjeru Otac Filip Maroto, koji je iz Špa- nije prispio u London, pripovijedao je svojoj okolini, kako izgleda stanje u Španiji. Veli, da u čitavoj zemlji u koliko nije od komunista zaposjednuta vlada neopisivo vjersko oduševljenje. Svi no- se sličice Srca Isusova, pa i sam ge- neral Queppo de Llano. U samoj Se- villi podijeljeno je vojnicima u jednom jedinom danu 10.000 škapulara Pre- svetoga Srca, koje su vojnici nosili na prsima ili na kapi. U crkvama, kasarnama, pa i na ulici ispovijeda se bez prestanka. Vi- djeli su se prizori, da je vojnik šetao sa svećenikom ispod drvoreda i saslu- šavao ga, a onda bi majednom stali i vojnik bi klečeći primio odrešenje na sred ulice. U Saragosi u glasovitoj Gospinoj crkvi de la Pilar neprestano dan i noć dolaze i odlaze procesije osobito od slobodu onog dana, kada je komunistički aero- plan označen nacijonalističkim bojama da ga ne poznadu, bacio 4 bombe od 50 kg težine na crkvu, od kojih nijedna nije eksplodirala, što se smatra čudom. Na ulicama se mjesto prije uobi- čajenih psovaka i kletava čuju poklici Kristu Kralju. Na znak pozdrava Gos- pina, mole se javno na ulici vojnici i časnici. Svećenicima ljube ruke pro- laznici javno pred svijetom i svi im skidaju šešir i iskazuju čast. Vjerska je obnova prostrujala kroz sav narod, javlja se herojizam kao u početku kršćanstva. Svi primaju oružje čak i mladići od 16 godina protiv strašnog i gadnog neprijatelja, goreg od nekadašnjih saracena i turaka. A koji ostaju kod kuće, svi se mole za pobjedu kršćanskog oružja. Sad je svi- ma jasno, da samo katolička Španija znači slobodnu Španiju. NARODNA SVIJEST“ 14 Listopada 1936 Broj 41. Odakle komunistima pare? Zaa se, iz Rusije. Ali odakle rus- kim komunistima pare? E, to je jed- ma bolna i sramotna priča. Gospoda komesari prodaju u inozemstvo rekvi- rirano seljačko žito, dok narod gla- duje. A sad prodavaju u Americi svete ikone. Poznato je, da je Amerikanac Mel- lon kupio iz muzeja Eremitage mado- nu D' Alba od Reffaela i druge sku- pocjene umjetničke slike, Tako su pro- dane slike i u Parizu, a sada su iz raz- rušenih crkava skupili komunisti 600 prekrasnih ikona i namjeravaju da ih prodadu u Americi za 3 milijuna dolara. I tako će siromašni i mukotrpni narod, koji je i onako opljačkan do kože od ,usrećitelja proletarijata“ ko- načno ostati i bez svojeg najvećeg blaga i svoje najmilije djedovske baš- tine, bez svojih ikona, da kojekakvi Jagode i drugi krvnici naroda imaju novaca za stil: opitaolji? Še katoličkih dk u Kanadi Savez katoličkih radnika u Kanadi donio je prošlih dana na svom godiš- njem kongresu slijedeće zaključke, te ih uputio federalnoj vladi zahtijevajući od nje: 1) da vlada pokrene istragu protiv Rusije kao članice Društva Na- roda upravo sa gledišta članstva ovoga Društva; 2) da iza toga kako se do- kaže da Rusija širi komunizam pomoću trgovačkih izmjena dobara po čitavom svijetu bude brisana iz članstva Društva Naroda; 3) da, u vidu sankcija, zemlje članice Društva Naroda prekinu sve tEpiteo ee sa Do Rusi] iii Dinar ostaje stabilan Povodom raznih verzija, koje su se čule u javnosti poslije izvršenja devalvacije u zemljama zlatnog bloka, a u vezi sa ekonomskim stanjem u zemlji ministar je financija g. Dušan Letica dao prošle nedjelje opširnu izjavu. G. Letica je naglasio, da dinar poslije devalvacije glavnih evropskih valuta, ostaje stabilan, pa prema tomu on neće biti devalviran. ,Stabilnost naše valute — kazao je g. ministar Letica — došla je u vrijeme, kad se stvarni kurs dinara nije poklapao sa službenim tečajem, pa smo mi, može se reći bili preteče ove devalvacije uvodeći primu od SUH Vii lhs na ući valutu Zagrebačka Burza dala je dana 7 ov. mi. saopćenje o situaciji nastaloj na domaćim tržištima nakon uvogjenja devalvacije u državama zlatne valute i u nekim drugim državama, pa se u saopćenju naglašava, da je logična posljedica devalvacije valuta država: zlatne podloge zajedno sa devalvacijom još nekih država bila skok domaće valute na stranim tržištima. Burza ističe u svom saopćenju, da se osjeća skok domaćih državnih papira na stranim tržištima. Devalvacija je prema saop- ćenju utjecala na naše poljoprivredne proizvode, a u prvom redu na pšenicu. Posljednja dva dana primjećuje se od strane inostranih kupaca traženja za domaću pšenicu. Devalvacija je imala uticaj na devizna tržišta, tako da su ona oživjela. Promet je postao veći i imade čvršću eneo Plaoit “dabratvirui“ odlior Milosrđe“ Razne vijesti Kršćansko socijalni poslanici za borbu proti boljševizma održali su prošle sedmice vijećanja u Budimpešti, Govornici su na ovim sastancima živo dozivali u svijest opasnost boljševizma i zahtjevali stvaranje čvrste kršćansko. socijalne fronte. Česka katolička liga protiv ko- munističke propagande predala je dne 6 ov. mj. vladi u Pragu memo- randum, u kojem svraća pažnju vlade na opasnosti komunističke penetracije, Spomenik Papi Inocentu Xi, otkriven je dneva 5 o. mj. na budim. skom brežuljku, koji će se otsle zvati imenom Inocenta XI. Papa je iz poro- dice Odescalchi, koji se je rodio u Conu 1611, a postao papom 1676. On je bio glavni pokretač oslobogjenja Ugarske od Turaka. Vrijednost ljudskog života u Rusiji, Godine 1935 izašao je sovjetski zakon, po kome se i malodubna djeca mogu kazniti smrću. Priznanja komunista. Engleski komunistički organ ,Daily Worker* izdao je ua svoje sumišljenike proglas : Drugovi, nastojmo se ugurati u vjer. ske organizacije. Oni (t j. kat>lici) ni- su kadri da nas promijene, ali mi mo- žemo promijeniti njih“. Ovo je važno za naše katoličke organizacije, da bu- du na oprezu. Hermann Wendel njemački pisac, koji je dobro poznavao Jugoslaviju i mnogo pisao o našim prilikama, umro je u Parizu. Kardinal Pacelli je otputovao preko Napulja za Sjevernu Ameriku, gdje će neko vrijeme ostati. Njemačka sprema zakon o zabrani Židovima da kupuju zemljišta u Nje- mačkoj. U Belgiji u benediktinskoj opatiji Leophen zaregjen je ovih dana brat laik Lon Čeng Ćiang, bivši kineski mi- nistar pretsjednik. Bio je prije protes“ tant, ali nakon dubokog proučavanja kat. vjere, stupi u krilo kat. Crkve. Smrt uglednog politika. Dne 6 ov. mj. umro je u Miinchenu madžar- ski ministarski pretsjednik Julije Gom- bo; u dobi od 50 godina. Rastjerane masonske lože. — Poljska je vlada dala rasturiti sve ma- sonske lože u zemlji. Sjedište slobo- dozidarskih loža bilo je u Varšavi, U čitavoj ih je državi bilo skoro 20. U odluci, kojom se lože raspuštaju, kaže se, da su one bile žarišta prevratuič« kih misli i da su narušavale pravni i društveni poredak. Nekoji su članovi loža uapšeni. To odlučuje. Megju katolicima čitavog svijeta ima relativno najjaču štampu Belgija, koja dnevno izdaje 995.000 primjeraka katoličkih novina. Ovako mala država ima uza to i 310 katoličkih časopisa. Pokućstvo i sve u struku spadajuće | kao Linoleum, Tepihe za hodnike, sobe, okvire i slike veliki izbor, uz vrlo umjerene cijene kod U MSEŽIS DUBROVNIK