Strana 2

 

Pokret gen. Franca i katolici

Veliki dio svjetske štampe, koja
stoji pod utjecajem židovsko-marksis-
tičkih krugova, prikazuje pokret gene-
rala Franca kao katolički pokret. Zato
katolicizmu natovaruja u račun proli-
jevanje bratske krvi. A ipak je sam
Franco najmjerodavniji, da kaže o ci-
ljevima svoga pokreta. To je on uči-
nio izjavom, koju je dao engleskom
,United  Pressu“, Franco je rekao:
.Nas vodi istinsko uvjerenje, da je bi-
la naša dužnost, te Španjolsku očuva-
mo od opasnosti neposredne revolu-
cije, koja ne bi bila ništa drugo, nego
revolucija u službi Moskve. Zato ima-
mo u ruci dokaze. I upravo zato smo
se odlučili, da bez oklijevanja nastu-
pimo.

Točno znademo, da je razlog, za-
što su crveni ubijali i mučili redov-

nice, redovnike i svećenike, osim na-
loga iz Moskve, bila je posljedica mi-
šljenja i nazora, koji su se već davno
prije ove revolucije razvili u nekim
organizacijama. Svi su ti naglašavali,
da katolička Crkva pozivlje vjernike u
križarski rat protiv bezbožnika. To tre-
ba objasniti. Ja sam čovjek, koji po-
štujem svačije vjersko uvjerenje, i zato
ne dozvoljavam, da svijet misli, kako
je ovaj rat — vjerski rat. Mi znademo
vrlo dobro, da se s nama hrabro bore
vjerske organizacije, kao što su n. pr.
karlisti, ali ti su samo dio španjolskih
rodoljuba. I premda je megju nama
najviše katolika, ipak nije naš pokret
katolički pokret.

Ovom jasnom izjavom je general
Franko raspršio svaku dvoumicu o ka-
rakteru svoga pokreta.

 

Narodni zastupnik M. Mayer o križarskom danu

U nedjelju 18 o. mj. proslavljen
je u Zagrebu ,Krišarski dan“. U crkvi
sv. Petra otslužio je sv. Misu pomoćni
biskup g. Salis-Seevis, a propovjed je
održao krčki biskup dr. Josip sSrebrnić,
Iza Sv. Mise krenule su nepregledne
mase Križara i Križarica sa glazbama
i barjacima, povorkom kroz : glavne
ulice Zagreba do dvorišta b. Hrvatskog
Sokola. Tu se je održalo zborovanje
kojemu je prisustvovalo preko 10.000
ljudi. Na zborovanju je bio uz zastup-
nike Crkve i delegat dr. Mačeka g. dr.
Pernar. Prigodom ove velebne mani-
festacije Križarstva napisao je u Hrv.
Dnevniku, narodni zastupnik i veliki
meštar Braće Hrv. Zmaja "Milutin Ma-
yer, o Križarima slijedeće :

»Križari slave svoj križarski dan.
Okupit će se na proslavi brojne dele-
gacije iz čitave Hrvatske, a došli su i
Bunjevački Hrvati Križari. I ovom će
nam proslavom Križari zasvjedočiti, da
su pravi borci /hrvatske ideje, koji do-
movinsku misao duboko usagjuju u
duše i srca naše omladine. Stvorena
je Križarska organizacija u teškim da-
nima za Hrvatski narod, prošla je kroz
bure i oluje, “ali Inikada nije skrenula
sa zacrtanog si puta i uvijek je unosila
u čete hrvatske omladine nadu, vedrinu
i ponos, okupljala ih je i čeličila u
borbi za hrvatsko uvjerenje. A narod
je u teškim danima nalazio utjehe i
oduška svome srcu na križarskim pri-
redbama i zborovanjima, na kojima se

 

Moderno

čula hravatska riječ i hrvatska pjesua.

I danas Križarstvo ide jednakim
putem maprijed i danas mu je sveta
zadaća okupljati i odgajati, pa tako
sačuvati hrvatsku omladinu svome Hr-
vatskom Narodu. Pogotovo danas kad
od svakuda vrebaju, kako bi nam za-
trovali omladinu i odvukli je u komu-
nističke vode pa tako otugjile krvlju i
vjekovima posvećenoj. hrvatskoj ideji.
Križari se nalaze u prvim redovima i
lome komunističke zamke.

Udaraju na njih sa svih 'strana.
Nije ni čudo, Ta nitko tko je visoko
digao hrvatsku zastavu, tko je nese-
bično branio narodne svetinje, tko je
beskompromisno isticao svoje ideale,
nije poštegjen. Pa tako i Križari mo-
raju podnijeti mnogu tešku, ali ih. zato
nagragjuje njihov 'Hrvatski narod, čiji
su oni vjerni sinovi, dobivaju prizna-
nje i od Dra Mačeka, koji cijeni nji-
hove zasluge za rad u omladini, Do-
bivaju priznanje i svih, koji jedno misle
s Hrvatskim Narodom.

Pa i danas će oni svojom povor-
kom zagrebačkim ulicama uz zvukove
hrvatskih pjesama, svojim zborovanjem
i svojim narodnim veče manifestirati
svojim osjećajima, hrvatskom uvjerenju
i ponosu. Vidjet ćemo, da se nijesmo
prevarili u njima, kad smo im dali
svoje povjerenje i svoju omladinu,
koju uče poštenu životu,'ljubavi k na-
rodu, i rađu za Boga i hrvatski
narod,.

dobro

pruža Vam jedino

i jeftino

PEKO cila

Osim toga veliki izbor pribora kao čarapa,
kalupa i krema. Posjetite našu prodavaonu
na Stradunu (pr. dućan Antunović) bez

obaveze na kupnju.

 

,NARODNA SVIJEST“ 28 Listopada 1936

 

Broj 43

 

 

0 papinoj alokuciji
španjolskim emigrantima

koju je, kako je poznato, Sv. Otac
održao na Krstov-dan, 14 prošlog Sep-
tembra,. napisao je uvaženi engleski
protestanski list ,Morning Post“ ovo:
»Kršćanska civilizacija duguje Papi
veliku zahvalnost radi Njegova glas-
noga perotsta. To je glas, koji će od-
jeknuti od jednog pola do drugoga. I
ako savjest kršćanstva bude ma to
snašno reagirala, bit će to novi dokaz,
da je krv mučenika sjeme.“

 

Pisma iz naroda.

TRSTENIK. Poboljšanje kvalitete
vina. U prošlom dopisu iz Trstenika
bilo je rečeno, da će u Janjini i u
Kunskoj Općini ove godine biti loša
kvaliteta vina, a to radi neprestanih
kiša, što je dakako bilo i očekivati,
ali megjutim Bog je dao neočekivano
krasna vremena i lijepe sunčane dane,
što je jako poboljšalo vino u njego-
voj kvaliteti, jer je još u većini ne po-
trgano grožgje bolje sazrijelo i dobilo
znatno više sladora, tako da neće za-
ostajati za lanskim. _ Trstenjanin

ŠTO JEDNA DOBRA KREMA

ZNAČI ZA VAŠU KOŽU OPA-

ŽATE TEKAR KOD KUĆNIH #

POSLOVA, A NIVEA KREMA (|
JE TAKO JEFTINA!

Jugoslav, P. Beiersdori_& Co d. s, o. j. Maribor

Engleski list o boliševizi-
ranju Spaniolske

Jedan od najraširenijih svjetskih
listova, poznati engleski dnevnik ,Ti-
mes,“ koji, dakako, pomnjivo prati sa-
vremene prilike u Španjolskoj napisao
je prošlih dana u poduljem članku
megju ostalim i ovo: ,U megjuvre-
menu je na tisuće Španjolaca otpušte.
iz državne službe. Oni koji su imeno-
vani ma njihova mjesta, pokazali su se
nedorasli. Uopće je stoga čudo, da
upravni stroj još funkcionira. Ugplita-
nje radničkih organizacija u rad vlade
i ministara donijelo je mnogo za-
bune. Tako je uslijed zatvaranja škola,
koje su vodili katolički svećenici, os.
talo daljnjih 50.000 djece bez školske
obuke, Sada je u Madridu 90.000 dje-
ce, koja ne polaze škole. Vjerske ka-'
toličke škole pretvorene su u tamnice,
stanove za miliciju, bolnice i stranačke
urede“.

 

Odlazak i dolazak Željeznice.
Po novom zimskom voznom redu od
15 o. mj. vlakovi dolaze u Gruž: 3%,
9% (brzi) i 19%, a odlaze iz Gruža:;
615, 12 i 194 (brzi).

 

Za pomoć bijednoj braći!

Dobrotvorni = Odbor ,Milosrgje“
nastoji, da umanji i po mogućnosti
ukloni javno profesionalno prosjače-
nje, tu ljutu ranu na tijelu našeg lije-
pog grada; nastoji nadalje da provje-
ri siromahe, e da milostinja dogje u
ruke uistinu potrebnih osoba. Da se
ukloni zloraba novca, to pravo soci-
jalno zlo, odbor izdaje bonove zamje-
njive za kruh u pekarnama, za mlječnu
hranu u mljekarnama i za obroke u
Pučkoj Kuhinji u gradu ili kod Trpeze
sv. Vlaha u Gružu. Napokon ,Milo-
srgje“ se brine za zaštitu djevojaka.
Siromašne i nezaštićene djevojke, pre-
puštene same sebi, najbijednija su stvo-
renja, te najpotrebnija moralne i ma-
terijalne pomoći.

Dajte za ovu najplemenitiju soci-
jalnu i karitativnu akciju, a vama će
dati dragi Bog. U novembru ove go-
dine navršuje se eto pet godina, da
Odbor djeluje čedno ali stalno i ustraj-
no na polju socijalno-karitativnom krš-
ćanskog milosrgja.

Obraćamo se stoga velikodušnosti
i požrtvovnosti našeg gragjanstva, da
se u što većem broju okupi oko ple-
menite ustanove ,Milosrgje“ što iz-
dašnijim stalnim mjesečnim doprino-

sima i vanrednim milodarima kroz ove
zimske mjesece a za pomoć i utjehu
najbjednijih naših siromaha.

Osobito je podesan u ovu svili
dan vjernih mrtvih. Za mile mrtve
uputimo dragom Bogu naše žarke mo-
litve radi upokojenja njihovih duša, a
jedan dio novca, što obično trošimo
za cvijeće toga dana, dajmo ,Milosr«
gju“, da pomogne živim bijednicima.

Gragjani!

U svakoj bilo veseloj bilo tužnoj
zgodi sjetite se vanrednim doprinosima
Odbora ,Milosrgje“. Pomozite i ove
sezone plemenitu socijalnu i kršćansku
akciju za zimsku prehranu naših sito:
maha. k

Vašim ćete doprinosima ublažiti
mnogu bol i obrisati mnogu suzu.
Najljepša je poezija života i najslagii
je duševni užitak, kad čovjek čovjeku
u bijedi pomogne.

Podići čovjeka i pomoći mu U
nevolji to je nejbolji tamjan, najljepša
molitva! To je djelo u istinu pleme-
nito, jer Krist veli: Što ste učinili jed-
nome od ovih mojih malenih, ste meni
učinili.

Dubrovnik, 25 oktobra 1936.

Dobrotvorni Odbor, Milosrgie“.