'. 44.
TAKSA PLACENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 4 Studenoga 1936.
Broj Cekovnog računa našeg lista
ae jest 4153 Podružnice Sarajevo.
Narodna Svijest
God. XVIII
Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne vraćaju.
Problem školskih zabava
Ovih se je dana moglo opaziti, da
se u auli ili pred vratima nekih sred-
njih škola nalazi obješen plakat koji
sadrži reklamu za plesne tečajeve. Zna-
či, da je to učinjeno sa dozvolom ili
barem znanjem direktora odnosnih za-
voda, To je jedna činjenica.
Druga je ova: prošle školske go-
dine održavane su u jednoj srednjoj
školi ,zabave sa igrankom“, gdje je
osim gjaka i nastavnika bilo prisutno
i vanjske publike. Interesirali smo se
tko je bic aranžer tih zabava i rekli
su nam, da je to bio zaključak ,Za-
jednice doma i škole“,
Treće što treba dozvati u pamet
jest slijedeće: Ministarstvo prosvjete
izdalo je naredbu P. br, 500 od 1l-I.
1932 god. koja glasi: ,Školske pro-
slave moraju imati svečan karakter i
vršiti vaspitni uticaj, te se me može
dopustiti, da se u vezi sa njima odr-
žavaju u školskim prestorijama igran-
ke. Stoga je gospodin. Ministar pros-
vjete, pod Pbr. 500 od 5 Januara 1932
god. naredio: da se u prostorijama
sviju škola u resoru Ministarstva pro-
svjete nikada, pa ni na dan sv, Save,
ne smiju poslije proslave održati igran-
ke, niti uopće priregjivati zabave koje
nemaju vaspitnog značaja, naročito
ne zabave sa igrankama (pocitati mi)
lili sa točenjem alkoholnih pića.
Iz gornje naredbe jasno slijedi da
Ministarstvo prosvjete smatra igranke
(plesove) uopće zabavama, koje ne-
maju ,vaspitnog“ t. j. edgojnog ka-
raktera. Prema tome ni škole, kao od-
gojni zavodi, ne bi smjele propagirati
ples, a ješ manje same u svojoj režiji
priregjivati , Zabave sa igrankom“.
Da je zabava potrebna mlađeži
|izvan je svake diskusije. To je primar-
ni zahtjev ljudske naravi. Uz dužnost
i rad treba da bude odmora i zabave,
jer će jedino tako meći da se postig-
nu pravi uspjesi u radu. Stoga je sas-
(vim pogrešno kad neki roditelji, ne
shvaćajući da je zabava i odmor nešto
nužno potrebna, pribijaju djecu uz
knjigu bez odahnuća, jer tim ubijaju
mladež tjelesno i duševno.
Crkva, koja je podigla školstvo i
odgoj uopće uvijek se je držala ovo-
|ga načela tako, da su svi zavodi, uz
(školu imali i imaju uregjeno i vrije-
me za odmor i zabavu. Istim načelom
|rukovodi se i moderna škola, što je
|sasvim u redu.
Nego pitanje je, treba li da se za-
|bava za školsku mladež organski po-
\veže sa školom ili da se prepusti slo-
|bodnoj inicijativi gjaka, obitelji i druš-
liva izvan škole. Dr. las. u ,Katolič-
kom Tjedniku“ br. 44 sasvim isprav-
no veli: ,U samu nastavu unositi za-
|bavu u specifičnom smislu nije sigur-
no zgodno, jer koncentracija je na
predmet tada nemoguća. Psihološki za-
koni traže, da se to dvoje odijeli. Ako
abavi ima mjesta u školi, to može
biti samo naizmjence sa nastavom, iz-
školskih sati.“
Uzevši u obzir sve socijalne pri-
ke i neprilike, u kojima mnogi gjaci
ve, uslijed čega nemoguće im je do-
ći do potrebne razonode i zabave, sli-
jedi, da je škola pozvana da gjacima
u izvanškolsko vrijeme pruži zabavu i
razonodu. Ali pitanje je glede forme
i duha tih zabava. Takove zabave mo-
raju biti plemenite i odgojne, da idu
uporedo s idealističkim odgojnim ci-
ljevima škole a ne protiv njih.
Ples nikako ne smije biti predmet
školske zabave, Motivacija je jasna.
Ples je, posebno moderni, donekle i
po svojoj ideji, a u praksi pogotovu,
manifestacija erotike. A erotika nije
stvar, koju u odgoju treba forsirati i
i razvijati, naprotiv, nju treba ublaži-
vati i ograničavati. Ona je vatra, koja
proždire i pali više vrijednosti, ako se
prerano i previše rasplamsa. A ples je
neposredno rasplamsava. Dakle, mi
smo za odgoj čista i uzdržljiva naraš-
taja, a neposredno iskustvo uči, da se
do uzdržljivosti ne dolazi popuštanjem
porivima, već izbjegavanjem podražaja
i napasti. Danas je mladež po sebi
erotizovana preko svake mjere; ne tr&-
ba da je još i škola u tome podupire.
Trebalo bi naprotiv, da joj se plesanje
onemogući i zabrani i izvan škole.
Ovo su dakle jaki razlozi koji
govore proti priregjivanju zabava u
školi s plesom kao i proti vogjenja
reklame preko škole za plesne tečaje-
ve. Ovo će stanovište, uvjereni smo,
odobriti i s njim se solidarisati svi oni,
koji trijezno i razborito misle i koji
vode ozbiljna računa o potrebi solid-
nog odgajanja naše omladine.
Društvo za unapregjenje
turizma u Gružu.
Prošlog mjeseca je osnovano u
Gružu Društvo za unapregjenje turiz
ma. Društvu je zadatak, da ispituje i
proučava mjere, koje imaju za opći
cilj unapregjenje turizma, te da se bri-
ga o njihovom ostvarenju, tako n. pr,
da razvija kod svojih članova i preko
njih i kod svih slojeva gragjanstva o-
sjećaj i smisao za umapregjenje turiz-
ma, a naročito uljepšavanje svog pod-
ručja, prema savremenim zahtjevima
turističke publike; da radi i brine se
oko utvrgjivanja regulatornih osnova,
izgradnje vodovoda, eletrifikacije, higi-
jenskih stanova, čistoće u mjestu, ure-
gjenja parkova, šetališta itđ.
Područje društvenog rada obuhva-
ta Gruž, Lapad i Rijeku Dubrovačku.
Članom društva mogu postati privatni-
ci, ustanove, udruženja ili poduzaća,
a isti mogu biti počasni, dobrotvorni
i redovni. Prihodi društva sastoje se
od upisnine, članarine, dobrovoljnih
doprinosa i raznih subvencija.
Društvo je član Saveza za una-
pregjenje turizma u Dubrovniku, te
potpomaže rad Saveza i vrši povjerene
mu zadatke za svoje područje.
Stoji u tijesnoj vezi sa Gradskim
poglavarstvom te saragjuje preko svo-
ga prestavnika u turističkom odboru
Gradske općine, a Gradsko poglavar-
stvo ima opet jednog prestavnika u
upravi društva.
Prema uredbi o unapregjenju tu-
rizma u zadatak Banovine — izmegju
ostalog — spada i staranje o napret-
ku društva ovakove vrste, osim toga
— prema istoj Uredbi — sve državne
i samoupravne vlasti, kao i javnoprav-
ne ustanove dužne su pomagati u radu
društva za unapregjenje turizma.
Pravila Društva su jedinstvena za
sva društva ovakove vrste, oni su iz-
ragjeni prema nacrtu Otsjeka za turi-
zam pri Ministarstvu trgovine i indu-
strije, i u sporazumu za Savezom za
unapregjenje turizma u Dubrovniku.
Bez dvojbe, da Gruž, Lapad i Ri-
jeka Dubrovačka mogu dosta očekivati
od novo osnovanog društva, jer imaju
mnogo hitnih potreba, kojima treba
da se udovolji u interesu turizma. Na
gragjanstvu i nadležnim faktorima je
sada, da društvu pruže moralnu i ma-
terijalnu saradnju i pomoć.
Društvom upravlja za sada privre-
meni upravni odbor, kojemu je pret-
sjednik gosp. Pasko Kolić, industrija-
lac. Konstituirajuća skupština sazvat
će se metom se učlani dovoljan broj
članova. Prijave za pristup u društvo
mogu se dostaviti na adresu: Drušvo
za unapregjenje turizma u Dubrovnik-u
2, a potrebite informacije mogu se do-
biti i kod Papirnice Kordić u Gružu.
Nema sumnje
da i Vas zanima
sve što u današnjim prilikama može da olakša
odjevni problem, zato se u svakoj prigodi
obratite na Trgovačku Kuću
"REKORD (nina Dubrovnik
Ulica Kraljice Marije
Ulica Kraljice Marije
Imademo stalno na skladištu najmodernije
engleske štofove prvorazredne kvalitete
za muške kapute i odijela. i
Ogroman izbor štofova za kostime, haljine, jesenske i zimske kapute.
Krasne stalne boje i izvanredan kvalitet.
Potpunoma nove fazone raznih vrsta, kišnih kabanica za dame i gos-
podu, kao Topical, Derby, Cloque, Miranda itd.
Cijene vrlo solidne počam od Din. 250.— i;
Sva ostala manufakturna roba kao platna, garniture za ručavanje, zas-
tori, svileni popluni u najvećem izboru.
Razgledajte naše izloge i posjetite nas bez obaveze na kupnju.
Tražite posjet naših zastupnika!
Akcija oko uregjenja
Gruža
Pretstavnici novo-osnovanog Druš-
tva za unapregjenje turizma na pod-
ručju Gruža, Lapada i Rijeke Dubro-
vačke, predvogjeni od gradskog vijeć-
nika g. M. Sokolovića, posjetili su po-
novno pretsjednika dubrovačke gradske
općine g. R. Bracanovića, da mu za-
hvale na donešenim odlukama glede
popravka nekih razrovanih ulica u Gru-
žu i da mu izlože razne neophodne
potrebe društvenog područja, a po-
sebno da ga upoznaju sa higijenskim
prilikama, koje vladaju u Gružu.
Društvo stoji na stanovištu, da se
poboljšanje sadanjih prilika u Gružu
ne da postići bez izgradnje higijenskih
stanova za radništvo, što se može
izvršiti iz zajma, koji gradska općina
ima pravo da traži od Središnje upra-
ve za posredovanje rada u Beogradu
(i to beskamatno na 25 godina). Druš-
tvo se nadalje zalaže da bi se negdje
na poluotoku Lapadu podiglo slobod-
no morsko kupalište: da bi se u Gru-
žu osnovala stanica za prvu pomoč
u nezgodama; da bi se donijela hitna
odluka u svrhu sagjenja aleje ukrasnog
drveća uzduž gruške i lapadske ceste,
sve do uvale Sumratin; te da bi se
poduzele efikasne mjere u cilju zaštiće
šuma od čestih požara.
Pretsjednik gradske općine susret-
ljivo je primio delegaciju i smjesta
izdao mnaregjenje u svrhu uregjenja
najhitnijih potreba, t. j. radi ustanov-
ljena stanice za prvu pomoć u općin-
skoj ambulanti u Gružu, radi spra-
meksiranja Fočanske i Gatačke ulice,
a obećao je da će u smislu podnijetih
mu pretstavki sazvati u najskorije vri-
jeme anketu radi riješenja pitanja iz-
gradnje gradskog slobodnog morskog
kupališta, radničkog azila i pitanje na-
sada na gradskim putevima.
Privredni prosperitet
Na sjednici upravnog odbora Na-
rodne banke dana 30 oktobra konsta-
tovano je, da je priliv deviza približno
tri puta veći nego u ovo doba lanjske
godine. Porasli su i zajmovi privredi
za 100 milijuna dinara. Posljednja dva
mjeseca privredne prilike su se veoma
poboljšale obzirom na porast cijena
poljoprivrednim proizvodima i bogatu
žetvu. Banka će izvršiti sve poslove
po uredbi o zaštiti zemljoradnika i ra-
čunat će uovčanim zavodima samo 3
posto kamata za poslove po uredbi
za članove.
Dopuna turističke kon-
vencije
izmegju Njemačke i Jugoslavije. U o-
kviru trgovačkih pregovora, koji su se
vodili od 10 do 20 oktobra u Drez-
denu izmegju predstavnika naše drža-
ve i Njemačke, bit će dopunjena tu-
ristička konvencija novim sporazumom.
Ovaj sporazuma omogućit će njemač-
kim turistima da nesmetano putuju u
Jugoslaviju od 1. novembra ov, g. Od
toga dana svi putnički biroi u Njemač-
koj otpočet će sa izdaranjem karata za
turista, koji putuju u Jugoslaviju.
g voj o
«strast mir tiivanitvicjtr—t-