r. 48. TAKSA PLAĆENA U GOTOVU DUBROVNIK, 2 Prosinca 1936. Broj Cekovnog računa našeg lista DU" jest 4153 Podružnice Sarajevo. "Narodna Svijest God. XVIII MATIJA Razvoj našega narodnog života pokazuje nam, da je socijalno previ- ranje išlo uporedno s izgragjivanjem hrvatstva kao modernog naroda. To je i prirodno, jer je ovo izragjivanje u prvom ređu baš socijologijski proces; a ovaj nam kaže, da razvoj našega narodnog života možemo podijeliti na tri doba. Prvo doba obilježuje feudalizam i stari kmetski odnosi. To traje do burne 1848. Drugo je doba u duhu bu- gjenja i učvršćenja narodne misli, ideje narodnosti, te demokratizacije javnoga života. Narodni je preporod likvidirao staru feudalnu Hrvatsku, ali je ,iliri- zam“ udario krivim smjerom i nasta- vio se u Strossmsyerovom jugoslaven- skom marodnjaštvu. To je bio, kako smo vidjeli u jednom od prošlih bro- jeva, negativni pol i smjer, dočim je Starčevićevo pravaštvo nosilac zdravih narodnih snaga i ima obilježje pravega narodnog pokreta, koji je uistinu de- mokratski i koji je zahvatio šire slo- jeve naroda. Tada je formuliran i iz- nesen politički program hrvatskoga naroda. Treće doba. ispunja -hrvatski seljački pokret braće Radića; pokret, koji je preveo punu demokratizaciju hrvatskoga javnog života. Stjepan Ra- dić je pojam hrvatskoga političkog na- roda proširio do najvećih granica, obuhvativši posve i seijaštvo. Ono što je dugo stoljeća bilo plemstvo i par desetaka godina gragjanstvo, sada je u prvom redu seljaštvo. Izgragjivanje hrvatstva kao modernog naroda sada je završeno, a Radić je time unio u politiku socijalni momenat u punoj mjeri i izvršio veliko djelo spajanja nacijonalnog i sccijalnog. Uz ove misli treba pristupiti i svjetloj pojavi Matije Gubca i na taj mu mačin naći mjesto u razvoju ua- šega narodnog života i socijalne misli. | Matija Gubec pojavio se g. 1573. za doba feudalizma i njegova pojava znači oštar prosvjed protiv ovoga su- Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi GUBEC stava i njegovih posljedica. Značaj se- ljačke bune uočen je tek u drugoj po- lovini prošloga stoljeća, jer se dotada na ovu pojavu gledalo očima historio- grafije pisane od privilegiranih krugo- va, pa ne moramo ni spominjati, kako je neistinito i u kojemu je duhu pri- kazan ovaj pokret hrvatskih seljaka. Kukuljević, Rački, Bogović i Šenoa skidaju masku i mi danas vidimo svu važnost, opravdanost i istinitost ovoga pokreta. Gubec nam je danas ne samo jedna zanimljiva, a i važna ličnost po- vijesti, već nam se javlja kao pret- stavnik seljaštva, kao marodni čovjek, heroj, simbol narodnih težnja i simbol otpora protiv nepravde i težnje za pra- vom narodnom i socijalnom slobodom. Hrvatski seljaci 1573. traže ,stare pra“ vice“, kršćansku slobodu“, ,božje pravo“, a to je ono, što bi mi danas kazali: sloboda politička i socijalna, te demokracija u punom smislu riječi i pravom sadržaju. Matija Gubec onda nije uspio i podlegao je organiziranoj sili, ali po- kret nije ostao bez posljedica u na- rodnom životu. Živa uspomena i dalje je živjela u dušama i srcima, nastav- ljalo se Gubčevo djelo na novi snaž- ni nastup, koji je i uslijedio. Gubec je prvi probio oklop, koji je štitio plemstvo kao politički narod, a time i kao socijalno. gospodarski privilegirani sloj. Hrvatski je seljak već tada bio nosilac i borac za one ideje, koje su tek u najnovije vrijeme doživljele pri- znanje, a i ostvarivanje. Odatle važ- nost seljačke bune i samoga Gubca, kao ličnosti, koja utjelovljuje osobine i težnje njenih učesnika. ,Pobjeda po- bjegjenih je najveći misterij povijesti“ i ova ,pobjeda pobjegienih“ došla je tek nakon nekoliko stoljeća, tačnije re- čeno nakon nekoliko stotina godina. Hrvatska je politika našla pravi i pot- puni svoj smisao, te borba za politič- ku slobodu danas znači i borbu za so- cijalnu pravdu. Upravo stigao ogroman izbor najfinijih damskih štofova za zimske kapute. Specijalno preporučamo naše štofove crne boje Ia kvalitete stalna tamno crna boja. Noviteti za plesne haljine Imprimć Crepe satin, Naravna svila Cloque imprimć, Cirč itd. Kra- sne mustre najzadnja pariška novost. Imademo velik izbor raznih gumiranih kišnih kabanica te kabanice iz originalne engleske Balonske Svile poznate iazone ,Derby“ za dame i gospodu. Izradba prvorazredna i dvostruko izragjene. Garantirano nepromočive. Ogroman izbor najraznovrsnijih krzna kao skunks, Silber opozun Seehund, Persianer itd. Posjetite nas bez obaveze na kupnju! Tražite posjet naših zastupnika! Samo kod Trgovačke Kuće REKORD" wii Dubrovnik Ulica Kraljice Marije Ulica Kraljice Marije svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 HRVATSKO »Slovenec“, ljubijanski list, koji zastupa politiku današnje vlade, piše: Nema u našoj državi prečeg pitanja, nego što je hrvatsko. Cjelokupna re- organizacija našeg narodnog gospodar- stva i poboljšanje naših socijalnih pri- lika stupaju u pozadinu pred tim pitanjem. Nikakva pa ni puna demo- kratizacija našeg političkog sistema ne bi stvarno mogla obnoviti naš dr- žavni život, ako se prije toga ne za- dovolje osnovni zahtjevi Hrvata. — — »Neka protivnici sadašnjeg režima govore što hoće. Jedno stoji: da je danas pod vladom Stojadinovića, Ko- rošca i Spaha kod hrvatskog naroda zavladalo raspoloženje za pravičan i pošten sporazum takav kakvog nikad ranije nije bilo, da se pesimizam po- lako pretvara u nadu da će u našoj državi doći do pune saglasnosti u duhu onog pozitivnog, iskrenog i široko- grudnog jugoslovenstva, koje je pro- povjedao veliki Strosmajer i kome je cijelom dušom bio odan i pk. vogja seljačke stranke“. I pariški ,Temps“ objavljuje op- širan članak o političkoj situaciji u Jugoslaviji. U. članku. se. naglašava, da jugoslavenski politički krugovi ističu, da je dr. Maček bio u audijenciji kod Kneza-Namjesnika u Londonu. U Beo- gradu se pretpostavlja, da će pregovori započeti — radi likvidiranja hrvatskog pitanja dobiti novi podstrek, a možda će ući u novu fazu. Pitanje je spora- zuma na dnevnom redu i sve političke Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne vraćaju. PITANJE stranke smatraju, da je sada atmosfera povoljna za objektivno ispitivanje za- htjeva Hrvata, koji su na usta svog vogje dra. Maćeka svečano naglasili svoj lojalizam prema Kruni i dina- stiji kao i privrženost državi Jugo- slaviji u današnjim granicama, Sada gledišta nijesu dakle odviše udaljena i radi se o tome, s kojom će srpskom strankom dr. Maček pregovarati. Pošto je načelo sporazuma utvrgjeno, radi se o tome, da se odredi postupak, »Le Temps“ na kraju članka konsta- tira, da se sada po prvi put od sloma diktature može javno i otvoreno u Ju- goslaviji raspravljati o krupnim pita- njima, kao što je hrvatsko pitanje, za- hvaljući novoj atmosferi stišavanja, koju je stvorila vlada g. dr. M. Stojadino- vića. Po pisanju ,Novosti“ od 30 pr. mi. izjavio je g. dr. Maček dopisniku Češkog Slova“ i ,Populaira“, da je sporazum izmegju Zagreba i Beograda vrlo potreban iz dva razloga: obzirom na vanjsku situaciju, a zatim, iz raz- loga unutarnjeg stanja. Dr Maček ne isključuje mogućnost koalicione vlade ali da sve to zavisi o tom, u koioj bi mjeri ta vlada prihvatila njegove za- htjeve. G. dr Maček završio je svoju izjavu konstatacijom, da je sada mo- menat obzirom na raspoloženje i volju odlučujućih faktora za sporazum vrlo povoljan, pa da taj momenat ne treba propustiti, jer se nezna, što će biti kasnije. Budite budni — stojimo pred požarom ! Ovako je preuzv. nadbiskup koa- djutor Dr Alojzije Stepinac u svom govoru opomenuo učesnike sastanka hrvatske katoličke elite njegove zagre- bačke nadbiskupije. I ovaj poklik do- šao je u pravi čas, jer kad dobro pro- motrimo megjunarodni položaj, kad dobro promotrimo položaj u hrvatskom narodnom životu, kad dobro promotri- mo subverzivne sile, koje javno i po- tajno djeluju u hrvatskim krajevima, kad promotrimo protukatoličku frontu megju Hrvatima i prilike i nedostatke dosadašnjeg organiziranog hrvatskog katoličkog rada, onda moramo priznati, da su riječi preuzv. koadjutora riječi providencijalne opomene. Megjunarodni je položaj više ne- go tmuran, — to priznavaju svi svjet- ski državnici. Rat visi u zraku. Ka- rakteristični predznaci velikih ratova su tu. A pred vratima cijele Europe, pa tako i pred našim prijeli komunis- tička opasnost. Ona postoji u našim krajevima; osjeća se na svim strana- ma, megju svim staležima. Zahvatila je sve slojeve, maročito blaziranu dje- cu kapitalističkih krugova i Židova. Osjeća se komunistička akcija megju hrvatskim radništvom, megju inteligen- cijom, megju studentima i srednjoškol- cima, a što je najstrahovitije sve više prodire i u sela. Iza komunista imamo najljučeg neprijatelja katoličke Crkve i našeg hrvatskog naroda Slobodne zidare. Oni ne mogu pomoću masa škoditi Crkvi, ali oni škode zaobilaznim putem, de- nuncirajući je, radeći preko raznih or- ganizacija. | prozelitske akcije drugih vjera vrlo su aktivne protiv katoličke Crkve. Vrlo dobro su nam poznati na- srtaji na hrvatski katolički Vis, na hr- vatski grkokatolički Zumbrek, pa u Bosni i Vojvodini. Razorni nemoralni židovski duh takogjer je skroz nepri- jateljski raspoložen prema kršćanstvu uopće, a prema katolicizmu napose. Gledajte, otkad su protierani iz Nje- mačke brojni Židovi, koji su se bavili trovanjem njemačkoga naroda izdava- juć kojekakve pornografske seksualne knjige, i kad su ti trovači došli u naše krajeve i u Beograd, poplaviše u ovo zadnje dvije godine po novinama oglasi seksualno-pornografskih knjiga. Čak su se ti židovski tipovi usudili izdavati knjige, koje su blatile Isusa Krista i Majku Božju. — Ovaj duh, iako smo daleko od jeftinog antisemitizma i ra- sizma, ubrizgava se u narod i putem židovske štampe u Zagrebu. Odatle crpe svoje najborbenije članstvo i bez- božna masonerija i ogavni komunizam, Kad znamo za sve makinacije i rovarenje ovih i mnogo drvg h trova- vača ljudskog roda, pa i nas Hrvata, možemo li onda mirno spavati?! Ne zaista, mi moramo da odmah skupimo sve svoje sile, da složno s našim vo- gjama biskupima i svećenstvom radi- mo, kako ćemo se što bolje i jače od- hrvati ovim našim neprijateljima. A naša će sjegurna pobjeda biti, budemo li u falangi Katoličke Akcije. Luč“.