Strana 2 Anica Bošković u I. desetgodišnjici U jeseni god. 1926 osnovano je u Dubrovniku kulturno prosvjetno druš- tvo za katoličke žene ,Anica Biško- vić“, Tim je imenom društvo htjelo popularizovati jednu idealnu Dubrov- kinju, koja može biti u ženskim do- maćim i društvenim krepostima uzo- rom svakoj ženi, dičnu sestru genijal- nog Rugja Boškovića — Anicu. Druš- tvo joj je saćuvalo uspomenu u Dub- rovniku isposlovavši od Općine, da se je put pod njezinom kućom na llijinoj glavici na srednjem Konalu prozvao Put Anice Bošković“, a taj naslov uklesan je na kamenoj ploči uzidanoj u zidu pod kućnim vrtom. Na poticaj je društva konte Ivo Vojnović sastavio aktovku ,U zadnjem času“, u kojoj je dočarao današnjoj i budućoj generaciji simgatični prcfil ve- like Dubrovkinje: Anice Bošković. Ru- kopis Vojnovićev, dobrotom njegovih nasljednika, društvena je vlasnost. Društvo je kroz ovo 10 godina pokazalo vidnih uspjeha na vjerskom, kulturno-prosvjetnom i socijalno-kari- tativnom polju. Na vjerskom polju zaslužan je rad oko popularizacije kulta Blažene Oza- ne Kotorke g. 1928 prigodom prosla- ve njene bealfikacije u Kotoru, kamo je organizovalo lijepo uspjelo hodo- čašće, a svetičinoj crkvi u Kotoru os- tavilo i lijepi spomen-dar: srebrni ta- njur za sv. Pričest. — Drušivena je zasluga da je potaklo osvijetljenje pro- zora u ulicama, kojima prolazi večer- nja procesija Petka Velikoga. Na kulturno prosvjetnom polju o- sim sedmičnih društvenih sijela i dru- gih prosvjetnih večeri treba istaknuti godišnju društvenu priredbu za , Majčin dan“, kojom drži visoko čast žene- majke. Na socijalno - karitativnom polju društvo je prema svcjim skromnim si- lama ublažilo mnogu nevolju i otrlo premnogu suzu sirotinjsku, osobito t. zv. sramežljivim siromasima, te neop- skrbljenoj dovoljno starosti, za koju poduzimlje redovito o sv. Katarini Aleks., zaštitnici društvenoj, karitativ- nu akcilu pod imenom ,Božićai da- rak starosti“. Do sada je društvo u razne karitativne svrhe razdijelilo do 80.000 Dinara. Društvo svake godine potpuno opskrbi koji par siromašne djece za Prvu sv. Pričest, potpomaže jednog siromašnog svećeničkog kandi- data, a jednoj djevojčici podmiruje tro- škove za školu krojenja i šivenje, U svim gragjanskim kulturnim ak- cijama društvo sudjeluje obilnim do- prinosima u novcu i radom prama svo- jim silama. Častitajući ,Anici Bošković“ ovu plodnu prvu desetgodišnjicu, želimo joj, da i u buduće cvate i napreduje! Muzički jubilej gosp. Andra Mitrovića Naš je sugragjanim, M.o Andro Mitrović, navršio 35 godina svog umjetničkog rada. Bio je sastavljen širi Odbor od najistaknutijih zagre- bačkih javnih radnika sa kompozitorom i dirigentom Nikolom pl. Fallerom na čelu, da se ovaj jubilej g. Mitrovića dostojno proslavi. 14. c. mj. priregjen je u Hrvatskom Glazbenom zavodu jubilarni koncerat, kojega je dirigirao sam Maestro Mitrović, i koji je van- redno uspio. Odbor je štampao pozive za ovaj koncerat sa popisom članova Odbora, programom koncerta i sa kratkim jubilarčevim životopisom. U životopisu je istaknuto da je g. Andro Mitrović rogjen u Dubrovniku, gdje je dobio prve muzičke poduke i u klasičaoj Gimnaziji u Gradu velikih iradicija i kulture udario prve temelje svojoj općoj naobrazbi. Muzičke je stu- dije završio u Zagrebu i Pragu, a onda je djelovao kao dirigent u više mjesta: u Zagrebu, Opatiji, Osijeku, Varaždinu, da se konačno zadrži dulje vremena u Mariboru kao direktor, dirigent i režiser Opere. Kada je mariborska Opera reducirana, premješten je 1931 PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički atelje. Za robu daje specijalnu garanciju. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu. u Zagreb kao profssor Drž. Muzičke Akademije. Za svojih studija i u po- četku svoje muzičke karijere, gosp. Mitrović je mnogo komponirao. Neke su od njegovih kompozija bile izva- gjane u Hrvat. narodnom kazališta u Zagrebu, ali je iz velike ljubavi prema dirigentskom zvanju prestao sa kom- poniranjem. Na jubilarnom koncertu pored Zajčeve ,Velika romantična ouvertira A: dur“; Dvoračzove ,Slavenska rapso- dija D-dur“ i Aleksandra Glazunova ,Šasta sinfonija C.mol“ — izvagjana je i jedna Mitrovićeva kompozicija »Super ilumina Babylonis“, biblijska kantata za ženski kvartet, mješoviti zbor, orgulje i orhestar, za koju je kritika sada kazala, da odaje invenciju, velik smisao za arhitektonsku liniju muzičke obradbe pojedinih fragmenata, i osjećaj za lijepu formu i proživljava- nje, pa je Mitrović počinio grijeh pre- ma samome sebi što je bio prestrogi autokritik. Od srca se radujemo našem sla- vnom jubilarca i čestitamo! Pokućstvo i sve u struku spadajuće kao Linoleum, Tepihe za hodnike, sobe, okvire i slike | | | veliki izbor, uz vrlo || | umjerene cijene kod | U M.SEŽIM DUBROVNIK Naš list zapada 0 o samo 5 Din. mjesečno! ,NARODNA SVIJEST“ 23 Prosinca 1936 Broj 51 JUBILEJ Gosp. MIHOVILA NIKOLIĆA Dnevom 20 oktobra ov. g. navr- šilo se je 40 godina, da g. Mihovil Nikolić, poznati hrvatski pjesnik i knji- ževnik, neprekidno, uspješno i poh- valno radi u našoj eminentno hrvat- skoj privrednoj ustanovi, u našoj osi- guravajućoj zadruzi ,Croatia“. U doba kad je naš jubilarac stupio 20 oktobra 1896 kao vježbenik u službu zadruge ,Croatiae,, ta ustanova bila je može- mo reći još u početku svoga razvitka, pa se je moralo prebrditi mnogo po- teškoća i upregauti sve svoje duševne sile, te marljivim, samoprijegornim ra- dom promicati njezinu zadaću. Tu je zadaću shvatio naš jubitarac, te je već kao mladi vježbenik imao pred očima svrhu, koju su ,Croatii“ postavili njezini osnivači hrvat- ski rodoljubi. Oa se je prihvatio rada u toj hrvatskoj privrednoj usta- novi svom ljubavi i žarom svoga srca i duše kao svjestan rodoljub, da tako i on doprimogue svojim silama na dobrobit majci Hrvatskoj. A to je bio ne mali i laki posao, da se emancipi- ramo od tugjinskih osiguravajućih druš- tava, te da se i u privednoj grani osi- guranja osovimo na vlastite noge. I eto nakon 40 godišnjeg neumornog isprav- nog rada sa svojom sposobnošću, e- nergijom doprinio je g. Nikolić mno- go za promicanje naše ,Croatiae“. Mi dalmatinski Hrvati osobito smo ponosni, jer se je jubilarac g. Miho- vil Nikolić rodio (dne 29 jula 1878) u Kričkama kod Drniša, dakle naše je gore list. Nakon svršene osnovne škole putuje već kao mladić u Zagreb, da tu uči trgovačku školu, koju odličnim uspjehom dovrši g. 1896, Iste , godine nakon kratkog vremena stupi mladi Nikolić u službu naše institvcije ,Cro- atiae“, Godine 1908 bi imenovan upra- viteljem podružnice ,Crvatiae“ u Sa- rajevu, gdje je uspješno radio do go- dine 1910., kada otide u inozemstvo u svrhu daljnjih studija u struci pri- vatnog osiguranja. Prošavši sve stepe- nice svoje karijere, povjerena mu je godine 1918 uprava zavoda, a g. 1923. postaje njegovim generalnim direkto- rom, koju funkciju vrši još i danas. Gosp. Mihovil Nikolić je poznat i kao književnik i pjesnik, pa je u tom pravcu razvijao uspješnu i jaku. djelat- not, sudjelujući u radu u mnogim hr- vatskim kulturnim ustanovama. U Ma- tici Hrvatskoj bio je dugi niz godina potpredsjednikom, dok je u društvu Hrvatskih književnika bio tajnikom, potpredsjednikom i konačno pretsjed- nikom. Saragjivao je kao književnik skoro u svim našim vigjenijim časopi- sima, a izdao je i više knjiga, pjesa- ma i novela. Kao generalnom direktoru ,Cro- atiae“ dugujemo mi Dubrovčani har- nost, što je odlučio i već dao nalog, da se u našem gradu što prije sagradi palaču osjeguravajuće zadruge ,Croa- tiae“, koja će biti na ures našega gra- da. — Priključujemo se čestitkama mno- gobrojnih svečarovih piijatelja uz vruću želju, da ga dobri Bog uzdrži još na mnogaja na korist i diku naše majke Hrvatske. Liturgični pokret. U prvo doba kršćanstva označi- vao je grčki izraz ,leiturgeia“ svaku javnu službu bilo državnu bilo crkvenu. Sa vremenom sačuvalo se je ovo zna- čenje samo za crkvenu javnu služba Božju. Danas pak liturgijom u širem smislu ozaačujem > sve one svete čine i sva djela, kojima se iskazuje Bogu štovanje i čast izvanjim, vidljivim na- činom. A u užem s nislu riječi litur- gijom se nazivlje sv. Misa, novoza- vjetna nekrvaa žrtva, koja je ujedao i uajuzvišeniji način štovanja Boga, stvoritelja i uzdržavaoca svega. Liturgični pokret ide za tim, da u vjernicima pobudi što veći interes za sve ono, čime se iskazuje čast Bogu a naročito, da probudi u njima ine1tes i ljubav za što inteazivnijim po- znavaniem i sudjelovanjem kod sv. Mise. Ero to će biti svrha i ove ru- brike, koju današnjim brojem otvaramo. PA kolektivizacije u Sovjetskoj Rusiji Radićeva knjižara u Zagrebu iz- dala je ,Božićnaicu“, seljački prosvjetno- politički zbornik i kalendar za g. 1937. U toj ,Božićnici“ nalaze se dvačlanka g. Vladimira Radića sina pok. Stjepana Radića. Jedan je pod gornjim naslovom, a drugi glasi: ,Sovjetska Rusija injeni susjedi.“ U prvom članku g. Vladimir Radić, piše o odnosu boljševističke diktature prema ruskom seljaštvu, koje sačinjava golemi postotak pučanstva današnje Rusije. Iznošenjem činjeničkog stanja stvari članak djeluje upravo ele- mentarno. Seljak se u Rusiji protiv komunizma bori strah »vitom upornošću, osobito otkad se počela provoditi ko- lektivizacija seljačkog zemljištva, Pre- Mark Twain prema - katoliciZMU. Nedavno je čitava Amerika sve- čano proslavila stogodišnjicu svoga najboljeg humorističkoga pisca Marka Twain-a. Tom prigodom došlo je do jednog zanimljivog otkrića. Liberalci su naime bacili u javnost tvrdnju, kako je navodno Mark Twain mrzio svaku vjeru, a katolicizam napose. Sada iz- nosi službeao glasilo nadbiskupije u Bostona ,Catholic Transcript“, kako je sve to prosta izmišljotina. Za do- kaz objelodanjuje jedan list, što ga je slavni pisac uputio svojoj ženi, kad mu je kćerka stupila u internat časnik sestara. Mark Twain tu otvoreno iz- javljuje, da ga uopće ne plaši misao, što ća mu časne sestre odgojiti kćer- ku možda kao neustrašivu i jaku ka- tolikinju, jer je katolička vjera sigurno ona vjera, koia DIHŽA najvise mira. Pomozite Milosrđe ma samoj službenoj statistici broj se stoke smanjio za polovicu otkad suse počela prisilno kolektivizirati seljačka gospodarstva. Boljševici su od seljaka udareni po loncu i po želucu. U Ru- siji nemaju mesa ! Pa boljševici nemaju ni žita, jer seljaci ili ne siju ili ne požanju nego samo onoliko, koliko je njima dosta za domaću potrebu i za sjeme. Boljševici su na to rekvirirali seljacima ono, što su za sebe ostavili, pa je tako pomrlo pet milijuna selja- ka od gladi. Ovaj članak kao i članak ,Sovjet- ska Rusija i njeni susjedi,“ dobro će doći u pobijanju i raskrinkavanju ko- munističke propagande ra selu. Hrvat- ski seljaci znadu, dai sin pok. Stjepana Radića neće prevariti, i uvjereni smo da će članci g. Vladimira Radića od- jeknuti i učiniti svoje.