————
| Rimu u snu
| koji mu reče:
NENE
Pokolj Mladenaca (pripisuje se Bronzini)
Sa desne strane pri ulazu zborne
crkve sv. Vlaha u Dubrovniku malazi
se na oltaru jedan divni kip Isusa
Krista, koji zove k sebi sve nevoljnike
i žalostne.
Kad sam prije pet godina stupio
| u crkvu sv, Vlaha, bio sam veoma
| iznenagjen opazivši taj kip.
Boraveći u svojoj mladosti u re-
sidenciji ruskih careva — u Carskom
| selu i šetajući se po Aleksandrovskom
parku često sam zalazio u dvorsku
kapelicu i tamo se molio pred kipom
Isusa Krista.
Taj Carskoselski kip potpuno je
"identičan kipu dubrovačkomu i ima
svoju povijest.
Kip Isusa Krista pripada dlijelu
|| znamenitog njemačkog kipara Danne-
ckera (1758 — 1841). koji je proslavio
| svoje ime daleko van granica svoje
domovine.
Nalazeći se spomenuti kipar u
mu se javi Isus Krist,
,Ovakova, kakova me
vidiš, iskleši me.“ Čujuć ove riječi
Isusa Krista Dannecker se odmah pro-
budi i stane klesati kip. Radio je gro-
zničavom brzinom i u toku čitave te
noći postigao je nadnaravnih razultata.
Kad se je razdanilo, kip je Isusa Krista
| bio već gotov.
Onako umoran ali veseo zbog
|| vigjenja i arajdan nad izvršenim dje-
| lom izigje na ulicu, gdje susretne ne-
|| kog dječaka, kojega dovede u svoju
|SAVREMENA ŠPANJOLSKA
Dogagiaji, što se zadnjih godina
odigravaju u Španjolskoj zabrinjuju
uvelike ne samo evropsku, nego i svu
I svjetsku javnost. Ranije je Balkanski
| poluotok bio kamen smutnje u Evropi,
“a danas još veća pogibelj prijeti Evropi
i svijetu od Spanjolske.
Razlog ovoj pogibelji ne treba
|| tražiti toliko u narodu, koji boravi na
| Pirenejskom poluotoku, koliko u mark-
sističko-komunističkom pokretu, koje-
|| mu je svrha, da osvojivši teren u po-
jedinim državama ostvari konačni svoj
M cilj, svjetsku revoluciju.
U ovom članku pokušaćemo dati
(( sl'ku prilika u današnjoj Španjolskoj,
gdje je Katolička crkva izvrgnuta ve-
“likom progonstvu, a španjolski kato-
lici moraju da potocima liju svoju
| mučeničku krv.
i Španjolska je država od 504.904
km2 i 24,243.538 stanovnika. Narod
je romanske rase. Spanjolski govori
“oko 100 milijona ljudi u Evropi i iz-
van nje. Katalonci (na sjeveroistoku)
imaju jezik, vrlo srodan španjolskom,
dočim se jezik Baska od njega veoma
\ Povijest jednoga kipa
radionicu. ,Ko je to“ zapita kipar
mališana pokazujuć mu kip. ,To je
Krist“, slijedio je odgovor dječaka.
Sad sam miran, reče umjetnik, jer sam
ispunio svetu želju Isusa Krista.
Nekoliko mjeseca poslije toga do-
gogjaja ruski je car Aleksandar I.
(1777—1825.) posjetio Rim i došao u
radionicu kipara Danneckera. Zadivljen
umjetnošću a još više božanskom sve-
tošću Isusa Krista ruski car odmah
kupi ovaj kip za svoju kapelu u Car-
skom selu. Tu sam zadnji put vidio
dotični kip za prve godine ruske re-
volucije, u proljeću 1917. godine.
Kip Isusa Krista, koji se sada na-
lazi u crkvi sv. Vlaha potpuno je tačna
kopija Carskoselskog kipa Danneckera.
U koliko je meni poznato ta je ko-
pija bila kupljena već poslije svjetskog
rata od g. Lercka. iz Beča, koji je
stanovao u Lapadu, a u dvorištu kuće
bila kapelica, u koju je bio stavio
spomenuti kip. Ja mislim, da je du-
brovačka kopija kipa Isusa Krista ob-
nova Carskoselskog originala, ali ob-
nova izragjena od samog Danmeckera
i koja nije u ničemu gora od originala
u Carskomselu.
Tako, Božjom Providnošću, divni
kip Isusa Krista, izragjeni od slavnog
kipara Danneckera i vjerojatno sad
već uništen u Rusiji, sačuvan je u
svojoj obnovi u starom i pobožnom
Dubrovniku.
Sergije VI. Štejn, profesor.
razlikuje. Katalonci i Baski traže svoju
slobodu i nezavisnost.
U Španjolskoj su se rodili sv.
Dominik, sv. Ignacije Lojolski, Sv Te-
reza Avilska i mnogi drugi sveci. Zna-
meniti su otamo pisci Calderon, de
Vega, Cervantes, a imena slikara Ve-
lasqueza, Murilla el Greca i dr. po-
znata su po svemu svijetu.
Glavno bogatstvo zemlje je po-
ljoprivreda. Ima i mnogo ruda, osobito
olova i žive. Za vrijeme rata španjol-
ska je industrija bila u najvećem cvatu,
jer je Španjolska ostala neutralna, pa
su se njezini proizvodi prodavali po
svim državama.
Ako potražimo uzroke današnjeg
stanja u Španjolskoj mogli bismo reći
da su razni politički, socijalni, nacijo-
nalni i vjersko-kulturni razlozi bacili
Španjolsku u ovako teški položaj.
Od natrag preko 100 godina ma-
sonerija je onaj faktor, koji u Špa-
njolskoj igra veliku ulogu. Uspjelo joj
je, da za sebe dobije jedan ogranak
kraljevske porodice, koja je izazvala
nezadovoljstvo u mnogim slojevima
NARODNA SVIJEST“ 23 Prosinca 1936
>
Strana 3
državljana. To je omogućilo širenje re-
publikanske misli, Do prve je republike
došlo god. 1873., ali nije trajala nego
godinu dana. Druga je republika ostva-
rena 1931. i traje do dan:s.
Sccijalne prilike u Špenjolskoj ni-
jesn sregjeue. Megju seljaštve m vlada
nezadovoljstvo, jer s jedne strane po-
stoje ogromni posjedi, a s druge strane
mase poljeprivrednih radnika bez ku-
će, posjeda i alata. Riješenje pitanja
agrarne reforme u programu je svake
španjolske vlade, ali ga do danss ni-
jedncj nije uspjelo konačno riješiti, jer
je vrlo komplikovano. Biskupi su još
god, 1921. skupnom poslanicom pro-
testovali proti nepravednog stanja me-
gju seljačkim narodom. Ni sama re-
publlkansko - socijelistička = vlada nije
uspjela da za vrijeme od 2 godine što
je vladala uredi to pitanje.
Od velike je važnosti nacijonalni
problem Kataloneca i Baska. Nijedna
vlada neće da udovolji njihovim na-
rodnim težnjama; zato oni podupiru
svakoga onoga, koji im više obeća. Tu
je razlog, zašto komunisti najbolje sto-
je u njihovim zemljama.
Španjolska je, istina, najkatoličkija
zemlja, ali valja imati pred očima, da
su se u njoj odigravale velike borbe
izmegju katoličke crkve i raznih nje-
zinih neprijatelja. Spomenuli smo ma-
sone, a njima su se pridružili mark-
sisti i anarhisti. Svi ovi skupa udaraju
na Crkvu kao glavnog krivca za sve
nedaće, koje tište španjolski narod. Na
sva usta govore o velikim crkvenim
posjedima, a zaboravljaju, da je s nji-
ma uzdržavala Crkva škole, bolnice,
sirotišta i odgojne zavode. Skoro či-
tavo školstvo bilo je do nedavna u ru-
kama Crkve, a država je kod toga mi-
nimalno trošila. U ostalom Crkva je
svoju imovinu stekla zakonitiu putem,
većinom ostavštinama. A gdje su bol-
nice, sirotišta, škole onim španjolskim
kapitalistima i velikim posjednicima, od
kojih su mnogi na čelu pokreta za ri-
ješenje socijalnih prilika u Španjolskoj?
Kad su god. 1931. provedeni op-
ćinski izbori pobijedile su republikan-
ske stranke. Da ne dogje do krvopro-
lića kralj Alfons XIII. ostavio je zem-
lju. Vlada je prve svoje mjere podu-
zela protiv Crkve. Došlo je do rastave
Crkve od države, prekinuti su odno-
šaji sa Vatikanom, zaplijenjen je crk-
veni imetak, zabranjen isusovečki red,
ukinute su katoličke škole. Dana je uz
to puna sloboda anarhistima i protiv-
nicima Crkve, da nasilnim putem iska-
ljuju svoju mržnju. Kroz kratko vrije-
me popaljeno je na stotine crkava, sa-
mostana, ket. škola i sirotišta.
God. 1933 došlo je do reakcije.
Pobijedili su na septembarskim izbo-
rima desničarske stranke. Ali Gil Ro-
blesu nijesu dali vlasti masoni i ko-
munisti, Kad je ipak 1934. god. ma-
son Lerrorx pozvao Gil Roblesa u
vladu buknuo je komunistički ustanak
u Asturiji i ostaloj Španjolskoj. Usta-
nak je bio ugušen. Taj su ustanak
digli oni isti marksisti, koji se danas
bune protiv nacijonalista, koje vodi
general Franco.
Protuzakonitim dekretom raspus-
tio je 1935. A'cala Zamora parlame-
nat i raspisao izbore, a vlađu nije htio
dati u ruke Gil Roblesa.
Kod februarskih izbora o. g., što
ih je vodila vlada masona Vallađaresa
bio je ovaj rezultat: ,Pučka ironta“
(masoni, komunisti, sccijalisti, amar-
histi) dobila je 4,487,969 glasova, a
»Proturevolucijonarna fronta“ (nacijo-
nelisti) 4910 818 glasova, dakle vlada
je imala manjinu od 422,847 glasova.
K ovowe treba pribrojiti još nekoliko
stotina tisuća glasova, koji su pali za
Centrum, f. j. stranku sredine, pak je
lako zaključiti, da je opozicija dobila
većinu glasova, a vlada većinu zastup-
nika.
Za vrijeme od 15.11 do 2.IV o. g.
izvršeno je 1000 zločinstava pljačke,
paleža, atentata, ubijstava većinom
na crkve, samostane i crkvena lica, a
da se vlada nimalo nije pobrinu-
la za ličnu i imovinsku sigurnost.
K tome je 13 VII o. g. ubijen nasilno
političar Carlo Sotelo, što je dalo ne-
posredni povod, da je general Franco
doletio sa kanarskih otoka, gdje je bio
zatočen i proglasio 18.VII ustanak, koji
još i danas traje.
Od dana kad je buknuo gragjan-
ski rat Španjolska se kupa u krvi si-
nova vlastitoga naroda. Najgore kod
toga pati katolička Crkva. Poubijani su
svećenici, porušene i popaljene crkve
i samostani, obešćašćene su mnoge
Bogu posvećene osobe, a ni sama
mrtva tjelesa nijesu ostala mirna, ne-
go su ih revolucionarci porazbacali po
ulicama.
Sv. Otac Papa Pijo XI prigodom
audijencije bjegunaca iz Španjolske u-
pravio je apel svim dižavama da ne
progone Crkve niti istiskuju vjeronauk
iz škola, jer ako tako budu činile, da
je onda neminovan raspad i propast
država, naroda i svijeta.
Povijest nas uči, da ni najteže
kušnje u životu Crkve katoličke nijesu
za nju slabo svršile. Uvijek je ona izi-
šla konačnim pobjednikom. To će biti
i nakon savremenih progonstava u Ru-
siji, Meksiku i sada u Španjolskoj. O-
naj koji ie rekao ,Evo ia sam s Va-
ma do konca svijeta“ neće dozvoliti da
vrata paklena nadvladaju njegovu
Crkvu.
Da ste nam zdravo duše mučenika
našeg vremena! Svojom nevinom krvlju
spasite Španjolsku, Evropu i sav svijet!
dr Ivo Bučić
Novosagragjeni zvonik u Smokvici (otok Korčula)