POŠTARINA PLAĆEN ve GOTOVU DUBROVNIK, 8 Siječnja 1935. "Narodna Svijes 8roj Cekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo God XVII. ! Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za ii Uredništvo i Uprava kod Dubr' Jpzemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO 3 DUBROVNIKU ačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj D Din. 1.50 Vlasnik — izdavač Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2, Urednik: Antun FIč — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. BOŽIĆNA RIJEČ SV. OCA Ovogodišnje Božićne (blagdane rasvijetlile su zrake mira, tfsmo pred jaslicama nistinu mogli na zemlji mir ljudima Mir je veliki dar Božji; mj je potrebit i vjeri i kulturi, ekonomgom redu i ožića primio čestitke kardinalskog ja. U ime kardinala pozdravio j Gennaro Granito Pignajili di Belmonte. Sv. Otac je progovori nekolike riječi, te je na taj način izgtala uobičajena svečana alokucija, Sveti Otac se jejprije veseli, da je milost jubileja /jogla biti proteg- nuta na čitav svije/ što je omogućilo proširenje djela s enja u času, kad uzimlju maha stryf tako protivne kr- šćanskoj civilizagi, kao što su one strašne i grozn stvari, koje na- zivlju moralnim ocijalnim i državnim novim poganspm“. Srećom je /egjunarodni euharis- tički kongres yBuenos Airesu donio ovoj bijedaoj /mlji pravi odsjev neba Besta pacis/isio“. (Blažena vizija mira). Isus upuharistiji vidio je kako 1 počasti, koje spadaju počasti, koje su mu Melburnu bio doličan u Buenos Airesu. Neka ličke Ak koje su pripremile i iz- vršile tak velike kongresne zado- volištine, Sveti Otac je iza toga podcrtao važnost i uspjeh megjunarodnog prav- ničkog kongresa u Rimu, koji je u dobar čas istakao, da je Crkva svijetu dala kršćansko pravo. U ovo vrijeme ludog uzdizanja nacionalizma i rasi- zma, dobro je bilo istaknuti ono, što . je znao već i Ciceron, ,da zakon nije pravednost, nego da je pravda ona koja čini zakon“, Pijo XI sa zadovoljstvom ističe povratak svetišta u Loretu svetoj Sto- lici i u tome gleda kao neki osmjeh Presvete Djevice na pragu Nove Go- dine, Više nego ikada potrebna je da- nas zaštita ove Maike milosrgja i Ot- kupljenja svijetu tako izmučenom op- ćom krizom, koja je prouzročila toliko štete narodima i pojedincima. Treba spomenuti sve ono što se učinilo na području oružanja i sve one glasine o ratu i sve ono nepovjerenje koje rastavlja narode. Nikada božićni pijev ,Na zemlji mir ljudima dobre volje“ nije aktuelniji nego danas. Neki opetuju staru: ,Si vis pacem para bel- lum“ (Ako želiš mir spremaj rat) vi- deći u ovim ratnim pripremama i ga- ranciju mira. Mi bi u to htjeli vjero- vati, jer bi obratna činjenica bila od- više strahovita. I kad bi netko u sa- moubilačkoj, pa i bratoubilačkoj nakani želio rat, sada skupa sa kraljem pjes- nikom ponavljamo: ,D'ssipa gentes quae bella volunt“ (Rasprši narode, koji žele rat). Ne, ni najmanje. Mi jedino molimo za mir. Mi ga blagos- livljemo, Mi ga želimo i naše želje se mogu sažeti u ovim svetim riječima : »Pax! Pax! Pax!“ (Mir! Mir! Mirl). Vladha deklaracija. Iziva vlade g. B. Jeftića dana u Narodpj Skupštini 3 o. mj. svakako je naježniji dogogjaj u našoj unutr- njoj /olitici poslije 6 januara 1929. Ova tjava ni u stranom svijetu ni kod kućenije umanjila one simpatije koje je gJeftić pobrao u svojoj vanjskoj polici. | Nova se je deklaracija vlade ne- stivo i znatiželjno očekivala, a sada je postala predmetom diskusije i u vanjskoj i u domaćoj štampi. Jedno ak uvigja a to je da se puno raz- kuje od deklaracija dosadašnjih naših ižima i da dava najljepše nade za “tonsolidaciju naših unutrnjih prilika 1na temelju pravednosti i zakonitosti za svakoga. |. Radi ograničenog prostora našeg | lista prenosimo samo neke stavke. uvati Jugoslaviju, čuvati jedin- stvo jugoslovenske nacije i državnu cjejinu, to je najveći zakom za sve i svakoga. To je meostupni zavjet za cijelo naše pokoljenje i budućnost. U poštovanju istine i irezvenom zapažanju stvaruosti Kr. vlada bez sa- moobmane gleda na stanje naših op- ćih prilika i potreba unutrašnje kon- solidacije zemlje. Ubjegjena da tamelj svake dobre državne uprave počiva na bezuslovnoj \odanosti dobru i napretku Otadžbine. Kr. vlada će prihvatiti saradnju i svih onih, koji budu istim duhom vo- gjeni, bez obzira ma kojoj se strani nalazili u našoj ranijoj političkoj pod- vojenosti. Jedna od prvih briga Kr. vlade biće organizacija državne administra- cije potpuna organizacija banovine, kao velikih upravnih i samoupravnih jedi- nica sa izvogjenjem pune dekocentra- cije vlasti. Uprava mora biti jeftinija i jednostavnija, bliža narodu i nepos- rednija. Smatrajući da samo puna i od svakoga poštovana zakonitost može biti jedino mjerilo u saobraćaju iz- megju gragiana i predstavnika vlasti, Kr. vlada će obratiti najveću pažnju na strogu primjenu zakona prema svim i svakome, u punoj jednakosti svih gragjana, starajući se da _ zakonitost bude jedna od glavnih odlika njene unutrašnje politike, netrpeći ni u kom slučaju povrede zakoma, pa sa koje strane one dolazile. Odnos i saradnja države i prizna- tih vjeroispovijesti u megjusobnom poštovanju i pomaganju treba da bude što više u čuvanju macionalnog je- dinstva i u pravcu moralnog snaženja i duhovnog podizanja najširih slojeva našega naroda. Kr. Vlada je nadahnuta najboljom voljom da odnose i iskrenu saradnju države i katoličke crkve _ uspješno i Naročito staranje posvetiće Kr. vlada ekonomsko-financijskim pitanji- ma. Potrebe narondog života ističu danas ova pitanja u prvi red. Eko- nomska politika Kr. vlade imaće kao svoja rukovodna načela podizanje pro- duktivnih snaga zemljoradnika u svim granama privredne djelatnosti, 'kako u zemljoradnji tako i u industriji, trgo- vini i zanatstvu. Zemljoradničkom stanovništvu, kao najbrojnijem i najvažnijem obratiće se i najveća pažnja. Mi moramo predići naše selo. Pomaganje zadrugarstva, kao privredno-socijalne organizacije i svih vrsta zadruga, biće jedan od ci- ljeva ekonomske politike Kr. vlade. Uvigjajući da kod nas teška priv- redna kriza potiče u prvom redu od krize poljoprivrede, Kr. vlada će pri- teći u pomoć zemljoradniku i njego- voj privredi. Napredak zemljoradnika je uslov za održanje i razvitak ostalih privrednih redova, industrijalaca, rad- nika, trgovaca i zanatlija za koje će Kr. vlada shodnim mjerama poduzeti sve što je moguće, u cilju poboljšanja njihovog ekonomskog položaja. Poresko opterećenje dostiglo je svoj maksimum, i Kr. Vlada će o ovoj činjenici voditi računa, trudeći se da fiskalne pretjeranosti izbjegne, praved- niju razdjelu javnih dražbima izvrši i poreska opterećenja dovede -u saglas- nost sa poreskim mogućnostima gra- gjana. Za postignuće označenih ciljeva na ekonomskom i financijskom polju, vlada će tražiti saradnju i samih priv- rednih organizacija, Komora, Udruže- nja i Zadražnih Saveza, tako da mjere koje se imaju poduzeti budu svijesno proučene, kako bi najbolje postigle svoj cilj i kako bi cio narod imao duboko uvjerenje, da ono što se na svim pitanjima bude radilo, jest ono što je u istinu najbolje i najcjelis- hodnije. Kr. vlada će se truditi da, pored skromnih materijalnih srestava škole i sve vrsti prosvjetnih ustanova odgo- varaju svojem uzvišenom pozivu na- rodnog prosvjećivanja, da budu nepre- sušno vrelo ljubavi prema ujedinjenoj velikoj Otadžbini i prema istinskim idealima čovječanstva. Kr. vlada vje- ruje da će njeni napori na svima po- ljima marodne prosvjete dižući etičku vrijednost naroda ičovj eka, doprinijeti savlagjivanju materijalne i duhovne krize današnjeg društva. Kr. vlada uživajući visoko povje- renje Kr. Namjesništva i oslanjajući se na Narodno Pretstavništvo, duboko je uvjerena da će moći ostvariti zada- tak koji joj je postavljen, na opću korist naroda, za napredak i blago- stanje zemlje i za moć i veličinu Ju- goslavije. ,Angjeo Čuvar“ ilustrovani list za djecu, već je izišao 4, broj ove šk. god. te se može pretplatiti kod Dub. Hrvatske Tiskare, Pretplata za cijelu godinu 10 brojeva Dinara 10.— Bolesne žene imadu upotrebom naravne FRANZ - JOZEFOVE gorke vode lako čišćenje crijeva, bez zapreke, što često neobično blagotvorno dej- stvuje na bolesne organe. Jedan književni jubilej. Saradnik našeg liste, ruski emi- grant gosp. prof. Sergije Vladimir tejn, navršava 20 o. mj. 35-godišnjicu svoga plodonosnog naučno-književnog rada. Sva je njegova djelatnost koli na literarnom toli na naučnom polju pos- većena poglavito što boljem upozna- vanju i zbliženju južnih Slavena sa Rusijom. Poslije potpuno svršenih kurseva na Petrogradskoj klasičnoj gimnaziji Karla I. Maja ma Petrogradskom Ar- heološkom Institutu kao i na pravnič- kom fakultetu Petrogradskog Sveuči- lišta Sergije VI. Šteju bio je zbog svog rada iz povijesti slavenske i ruske knji- ževnosti izabran kao štipendist Odje- ljenja ruskog jezika i književnosti Ruske Akademije Nauka, a malo kasnije kao naučai kustos Puškinskog Doma iste akademije te je zauzimao u isto vri- jeme dužnost predsjednika općine gra- da Pavlovskog blizu Petrograda pak je postao docent Jurjevskog (Derptskog) sveučilišta na katedri slavenske filolo- gije, gdje je položio doktorski ispit iz povijesti slavenske književuosti. Našu pažnju osobito privlači nje- gov rad na polju što boljeg upozna- vanja južno - slavenskih ruskih odno- šaja. Još kao mladi student Sergije VI, Štejn bio je jedan od organizatora »Slavenske Bjesede“ društva na Petro- gradskom sveučilištu, koje je imalo zadaću da proučava kulturne tekovine i literaturu južnih Slavena. U to je vrijeme počeo mladi Štejn da prevodi na ruski jezik ponajbolje pjesme jugoslavenskih pjesnika, koje je iznosio u časopisu ,Izvještaja Petro- gradskog Slavenskog Dobrotvornog Društva“. Tako je preveo ponajbolje pjesme srpskih pisaca Zmaja Jovana, Jovana i Vojislava Ilića, Alekse Šantića, Jovana Dučića, Crnogorskog Knjaza Nikole, hrvatskog pjesnika Petra Pre- radovića, te slovenskih pisaca A. Aš. kerca i Otona Zupančića. Jedan dio ovih pjesama otštampan je u posebnoj knjizi ,Slavenski pjes- nici“ u Petrogradu 1908. Za ovu nje- govu djelatnost bio je odlikovan od blagopok. srpskog Kralja Petra I. Ve- likog Oslobodioca ordenom sv. Save a od crnogorskog Kralja Nikole I or- denom Knjaza Danila. Uz ovaj književni rad Sergije VI. Štejn primio je i odgovornu službu geueralnog tajnika upravnog odbora Drž. Ruskog Dunavskog Parobrodar- stva. Ovu je službu obnašao 8 godina radeći na razvitku kulturno-trgovačkih odnošaja izmegju Srbije i Rusije. Oso- bito je mnogo radio oko reorganizo- vanja za snabdjevanje srpskih državnih monopola ruskim petroleom kao i za raširivanje trgovačkih odnošaja uopće. Za ovaj rad odlikovao ga je ruski car Nikola Il. ordenom sv, Stanislava. Na početku svjetskog rata Sergije Vi. Štejn bio je organizator srpskog odjeljenja ruskog društva za upozna- vanje istoka, koje je imalo za cilj mo- ralnu i financijsku pomoć Srbiji, koja se je junački borila sa svojim nepri- jateljima.