POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU i "Naro DUBROVNIK, 31 Siječnja 1935. GagjS“ Broj Čekovnog računa našeg lista iest 4153 Podružnice Sarajevo. God XVII dna Svijest Cijena je listu 5 Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare, Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač Tisak Dubrov, Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. VLAHU SV. Vlaho Sveti, divni parče Grada, Sve osvajaš milinom i moću; Ti Dubrovnik štitiš nam od pada Kroz vjekove, i danju i noću! Svima si nam, odvajkada, mio, Uzor jake neslomljive vjere; Ta, svi vide što si sve nam bio, Ljubav za Grad cijene Ti i mjere! Draga nam je biskupska Ti mitra, Hvatamo se pastirskog Ti štapa; Pomoć Tvoja Dubravi je hitra, Rosi s moći obilna Ti slapa - - <: Tebi kada prilazimo, Sveče, Skrušeno Ti kad ljubimo moći... Pred oltarom poklonici kleče, Mrnari Te prizivlju u noći: Svud gdje vale Tvoje sijeku lađe, Obilježja davne veličine ; Svud tu još se Dubrovčanin nađe, Sin Slovinske skladne nam Atine! Klanjam Ti se i ja, Vlaho Sveti, Pjesama mi zbirku blagoslovi; K Tebi ona pod okrilje leti, Bijelim Tvojim pod barjakom plovi l... | Jakov Carić (Iz zbirke: ,Pod barjakom Sv. Vlaha“) NEUSTRAŠIVI BORAC »Sveci su po vjeri djelovali pra- vedno, postali jaki u boju, začepili usta lavovima, presjekli navalu ognja, izbjegli oštricu mača, srušili neprija- teljske tabore, pobijedili kraljevstva. Ovu liturgičnu antifonu čućemo i ove godine opetovati u skladnom pje- vanju u hramu našeg Parca sv. Vlaha. Poput svake tako će | ove godine od- zvanjati u našim ušima pjesma triumfa u počast onome, koji je kao neustrašivi borac ,svladao svojom plemenitom smrti prijetnje, patnje, rane, smrt, tiranina i demone“. Blagdan Vlaha Svetoga dolazi nam svake godine, i mi se, potomci slavnih pregja, tome danu od sveg srca vese- limo. Ali, dok se Vlaho, zaštitnik naš i pokrovitelj, pokazuje nama svake godine nepromjenljiv u nebeskoj au- reoli Blaženog Kristova Mučenika, ne mijenjamo li možda mi, štićenici nje- govi, svetački lik mogućeg nam Parca > Vlaho Sveti bio je neustrašivi bo- rac za vjeru. U vjeri svojoj, katoličkoj rogjen, u njoj je rastao, primao odgoj Isukrstovih načela i ,djelovao praved- no“, Pravedan je bio, jer je ljubio Boga iznad svega, a bližnjega kao sama sebe. Boga je držao Ocem, a sv. Crkvu majkom. Čvrsta i duboka vjera učinila ga je jakim u boju. Divlji lavovi navalili su mu na najljepši dra- gulj, vjeru svetu, a on im je, čvrst i nepokolebiv poput klisuie, začepio zvjerska usta. Navalu ognja, koji ruši vjeru i odanost sv. Crkvi, pogasio je svojom vlastitom krvi. Mač paklenog tiranina ubio mu je istina tijelo, ali njegova oštrica nije mu zahvatila duše, koja je, budući od Boga, k Njemu triumfalno i pošla. Neustrašiv prešao je preko svih prijetnja i zastrašivanja. Nije mu imponovao ni položaj, ni čast, ni nagrada. Prezreo je obećanja Non ilius victorias, Mortalis aequat laurea“. (Iz Jutrnje sv. Vlaha). i strahovanja. Njegov je duh jači od hrasta, pregazio tiranina, srušio mu sve tabore i konačno pobijedio njegovu vlast i kraljestvo. Pobjede sv. Vlaha pobjede su mu- čenika. To je triumf pobjede vjere nad nevjerom. To je triumf poput klisure čvrste vjere nad slabom trstikom vjer- skog indiferentizma. To je triumf si- novske nepokolebive odanosti Petrovoj Lagji nad odvratnim vjerskim prozeli- tizmom. Vlahove su pobjede takove naravi, da ih nikakova ovozemska lo- vorika ne može dostojno nagraditi: Non- illius viclorias, mortalis aequat laurea, Ovo je pravi lik sv, Vlaha. Ova- kav se je on ponudio svećeniku Stojku ; ovakova su ga primili i čast mu iska- zivali pregji naši, stari Dubrovčani; ovakav je uvjek lehdio nad Gradom i branio njegovu prošlost; ovakav bi trebao da bude i u sadašnjici. A je li lik sv. Vlaha ostao do danas uvijek isti u misli, srcu i djelu svih Dubrovčana ? Jesu li svi potomci dostojni nasljednici slavnih pregja ? Gdje su ona vremena, kada se je vjera grada i okolice čuvala poput zjenice oka ? Kad je nevjera i inovjerstvo mo- ralo daleko od gradskih mira ? Kad je odgoj bio zasnovan i vogjen po na- čelima katoličke vjere i njenog ćudo- regja ? Kada se je Genij dubrovačke duše inspirisao na kršćanskim načeli- ma te visokoj kulturi i umjetnosti Ka- toličke Crkve? Gdje su cna vremena kad je nepokolebiva sinovska vjernost i odanost Dubrovčana sv. Katoličkoj €rkvi, bila nagragjivana od Petrovih Nasljednika raznim, još i danas vidlji- vim dobročinstvima ? A danas? Imade nažalost onih, koji hoće da pokvare uzvišeni lik sv. Vlaha mišlju i djelom, kistom i perom. A ipak, veličina Dubrovnika u proš- losti bila je u pravo shvaćenom i pre- dočenom liku sv. Vlaha, tog neustra- šivog borca za vjeru i odanost sv. Katoličkoj crkvi. Ako savremeni Dubrovčani hoće da budu dostojni nasljednici ne- kadašnjih Dubrovčana, treba da svi opet postanu gragjani grada sv. Vlaha u pravom smislu riječi, Oni treba da svi bez razlike brane grad od svega što kvari uzvišeni lik nebeskoga Parca. Čvrstoća i postojanost u katolicizmu i nepokolebiva odanost Petrovoj Stolici učinile su u prošlosti Dubrovnik jakim u vjerskom, kulturnom i političkom pogledu. Ta ista postojanost u ispo- vijedanju katoličke vjere i sinovska odanost Sv. Apostolskoj Stolici ne pri- ječi ni danas nikome da ljubi svoj narod i bude pravi patriota. Katolicizam je faktor, koji ujedi- njuje, a nikako ne razjedinjuje, kako zlobno tvrđe proroci krivog naciona- lizma i lažnog patriotizma. Tko ne poštuje katoličku vjeru u smislu od- redaba Ustava i postojećih zakona, taj izazivlje protiv sebe : sasvim maravno nepoštovanje i prezir. Širenjem kleveta protiv katolika i Petrova Nasljednika vrši se protuzakoniti napadaj na kato- ličku Crkvu, vrijegja se vjerski osjećaj skoro polovine gragjana u državi i unaša vjerski nemir, Stoga ti proroci lažnog nacijonalizma i krivog patrio- tizma vrše razjedinjavanje u narodu, a tim i u državi. Takove protuzakonite napadače i širitelje vjerskog nemira valja onemogućiti i proti njima se naj- energičnije braniti, jer su oni vjerski skrajno netrpeljivi i rade na štetu na- roda i države. Stoga svaki Dubrovčanin koji hoće da poštuje slavnu prošlost svojega grada treba da ide stopama svojih dičnih pregja, koji su ljubomorno ču- vali. svoju Katoličku vjeru i najener- gičnije je branili pred svakim i od svakoga. Inače će se dogoditi, da će podleći u boju i postati vjerskim i kul- turnim plijenom neprijatelja duša u gradu sv. Vlaha i njegovoj okolici. Sveti Vlaho čuvaj i brani nas! Program svečanosti SV. VLAHA 1935. 30, 31 Januara i 1. Februara. Svečano trodnevlje u zbornoj crkvi Sv. Vlaha. Po podne na 6 ura: molitve, govor (Don Spaso Korunić). Dne 1. Februara na 82 ura u večer, svečani koncerat Dubrovačke Filharmonije pod pokrovitelj- _ stvom festanjula u Oficirskom Domu sa slijedećim | programom: 1) Himna sv. Vlaha; 2) P. Čajkovski : VI Simfonija (patetična); 3) F. Lhotka: Jugosla- venski Capriccio ; 4) R. Wagner: Majstori pjevači (predigra). Dirigent Mo J. V. Vruticki Subota 2. Februara. Na 212 ure po podne festanjuli uz glas zvona podižu na Orlandu barjak Sv. Vlaha i tim zapo- čimlje svečanost. Istodobno se podiže barjak Sv. Vlaha na _,Lovrijencu“, Na 2% izlaze gradska bratstva sa svojim barja- cima, te idu put Općine da prihvate barjak Sv. Vlaha a odatle na Pile, da prihvate onaj Sv. Andrije i Sv. Gjurgja, pa se svi skupa vraćaju do Crkve Sv. Vlaha. Na 31/2 festanjuli dijele kruh siromasima, zatim se pjeva večernja .u crkvi Sv. Vlaha i počimlje grličanje. Na 4!/2 Pontifikalna Večernja u Katedrali, gdje se izlažu svečeve moći. ,Crkveni Pjevački Zbor“ izvađa vespere od Dentella, Perosi, Lederera i Tosi. Koral izvađaju franjevački klerici. Na 6 ura rasvjeta crkve Sv. Vlaha. Na 72 pjeva se svečana jutarnja u Svečevoj crkvi. Nedjelja 3. Februara. (Blagdan s. Vlaha). Na 5 ura pjevana sv. Misa (parohijalna) u crkvi Sv. Vlaha. Na 7 ura kreću gradski barjaci na Ploče u susret barjacima iz istočnih sela, pa se zajedno vraćaju na Pile da pričekaju barjake sa zapadnih sela. Pri susretaju pozdravljaju se izvijanjem barjaka. Poslije toga svi barjaci ulaze svečano u grad. Ispred crkve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barja- cima, te ih namještaju pred crkvom. Na 8/2 ura svečana Misa u crkvi sv. Vlaha. Na _ 10 ura pontifikalna Misa u Katedrali. ,Crk- veni Pjevački Zbor“ izvađa ,Missa jubilaris“ od Vittadini te himnu ,Salutis aram Blasius“ od Mra J. VI. Vrutickog, uz pratnju ,Dubrovačkog Kur Orkestra“. Poslije Mise procesija sa moćima svetaca i bar- jacima. Iza procesije vojnici i mornari pale 3 puta ispred stolne crkve. Na 21/2 ure javna tombula. Na 41/2 barjaci pozdravljaju Parčev hram, Općinu i biskupa, te idu na Pile, gdie barjaktari izvijaju barjake. Zatim se seoski barjaci upute svojim ku- ćama, a gradski se vraćaju u grad. Na 5 ura u crkvi sv. Vlaha pontifikalna večernia, blagoslov i grličanje. Na 6 ura rasvjeta crkve sv. Vlaha. Nedjelja 10. Februara (osmina sv. Vlaha). Na 6/2 ura prva sv. Misa u svečevoj crkvi. Na 72 gradski barjaci idu na Goricu sv. Vlaha, gdje se služi sv. Misa, a vraćaju se oko 1042, Na 82 svečana sv. Misa u crkvi sv. Vlaha. Na 10/2 iza povratka barjaka zadnja sv. Misa. Na 5Va po p. blagoslov, rasvjeta crkve sv. Vlaha i svršetak grličanja. Festanjuli : AntunzIV. Rajčević Kap. Zvonimir S. Goić