POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU i

"Naro

 

 

DUBROVNIK, 31 Siječnja 1935. GagjS“

Broj Čekovnog računa našeg lista
iest 4153 Podružnice Sarajevo.

God XVII

dna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač
Tisak Dubrov, Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik

Rukopisi se ne povraćaju.

 

 

VLAHU

SV.

Vlaho Sveti, divni parče Grada,
Sve osvajaš milinom i moću;
Ti Dubrovnik štitiš nam od pada
Kroz vjekove, i danju i noću!
Svima si nam, odvajkada, mio,
Uzor jake neslomljive vjere;
Ta, svi vide što si sve nam bio,
Ljubav za Grad cijene Ti i mjere!
Draga nam je biskupska Ti mitra,
Hvatamo se pastirskog Ti štapa;
Pomoć Tvoja Dubravi je hitra,
Rosi s moći obilna Ti slapa - - <:
Tebi kada prilazimo, Sveče,
Skrušeno Ti kad ljubimo moći...
Pred oltarom poklonici kleče,
Mrnari Te prizivlju u noći:
Svud gdje vale Tvoje sijeku lađe,
Obilježja davne veličine ;
Svud tu još se Dubrovčanin nađe,
Sin Slovinske skladne nam Atine!
Klanjam Ti se i ja, Vlaho Sveti,
Pjesama mi zbirku blagoslovi;
K Tebi ona pod okrilje leti,
Bijelim Tvojim pod barjakom plovi l...

| Jakov Carić
(Iz zbirke: ,Pod barjakom Sv. Vlaha“)

NEUSTRAŠIVI BORAC

»Sveci su po vjeri djelovali pra-
vedno, postali jaki u boju, začepili
usta lavovima, presjekli navalu ognja,
izbjegli oštricu mača, srušili neprija-
teljske tabore, pobijedili kraljevstva.

Ovu liturgičnu antifonu čućemo i
ove godine opetovati u skladnom pje-
vanju u hramu našeg Parca sv. Vlaha.
Poput svake tako će | ove godine od-
zvanjati u našim ušima pjesma triumfa
u počast onome, koji je kao neustrašivi
borac ,svladao svojom plemenitom smrti
prijetnje, patnje, rane, smrt, tiranina
i demone“.

Blagdan Vlaha Svetoga dolazi nam
svake godine, i mi se, potomci slavnih
pregja, tome danu od sveg srca vese-
limo. Ali, dok se Vlaho, zaštitnik naš
i pokrovitelj, pokazuje nama svake
godine nepromjenljiv u nebeskoj au-
reoli Blaženog Kristova Mučenika, ne
mijenjamo li možda mi, štićenici nje-
govi, svetački lik mogućeg nam Parca >

Vlaho Sveti bio je neustrašivi bo-
rac za vjeru. U vjeri svojoj, katoličkoj
rogjen, u njoj je rastao, primao odgoj
Isukrstovih načela i ,djelovao praved-
no“, Pravedan je bio, jer je ljubio
Boga iznad svega, a bližnjega kao
sama sebe. Boga je držao Ocem, a
sv. Crkvu majkom. Čvrsta i duboka
vjera učinila ga je jakim u boju. Divlji
lavovi navalili su mu na najljepši dra-
gulj, vjeru svetu, a on im je, čvrst i
nepokolebiv poput  klisuie,  začepio
zvjerska usta. Navalu ognja, koji ruši
vjeru i odanost sv. Crkvi, pogasio je
svojom vlastitom krvi. Mač paklenog
tiranina ubio mu je istina tijelo, ali
njegova oštrica nije mu zahvatila duše,
koja je, budući od Boga, k Njemu
triumfalno i pošla. Neustrašiv prešao
je preko svih prijetnja i zastrašivanja.
Nije mu imponovao ni položaj, ni
čast, ni nagrada. Prezreo je obećanja

Non ilius victorias,
Mortalis aequat laurea“.
(Iz Jutrnje sv. Vlaha).
i strahovanja. Njegov je duh jači od
hrasta, pregazio tiranina, srušio mu
sve tabore i konačno pobijedio njegovu
vlast i kraljestvo.

Pobjede sv. Vlaha pobjede su mu-
čenika. To je triumf pobjede vjere nad
nevjerom. To je triumf poput klisure
čvrste vjere nad slabom trstikom vjer-
skog indiferentizma. To je triumf si-
novske nepokolebive odanosti Petrovoj
Lagji nad odvratnim vjerskim prozeli-
tizmom. Vlahove su pobjede takove
naravi, da ih nikakova ovozemska lo-
vorika ne može dostojno nagraditi: Non-
illius viclorias, mortalis aequat laurea,

Ovo je pravi lik sv, Vlaha. Ova-
kav se je on ponudio svećeniku Stojku ;
ovakova su ga primili i čast mu iska-
zivali pregji naši, stari Dubrovčani;
ovakav je uvjek lehdio nad Gradom i
branio njegovu prošlost; ovakav bi
trebao da bude i u sadašnjici.

A je li lik sv. Vlaha ostao do
danas uvijek isti u misli, srcu i djelu
svih Dubrovčana ? Jesu li svi potomci
dostojni nasljednici slavnih  pregja ?
Gdje su ona vremena, kada se je vjera
grada i okolice čuvala poput zjenice
oka ? Kad je nevjera i inovjerstvo mo-
ralo daleko od gradskih mira ? Kad je
odgoj bio zasnovan i vogjen po na-
čelima katoličke vjere i njenog ćudo-
regja ? Kada se je Genij dubrovačke
duše inspirisao na kršćanskim načeli-
ma te visokoj kulturi i umjetnosti Ka-
toličke Crkve? Gdje su cna vremena
kad je nepokolebiva sinovska vjernost
i odanost Dubrovčana sv. Katoličkoj
€rkvi, bila nagragjivana od Petrovih
Nasljednika raznim, još i danas vidlji-
vim dobročinstvima ?

A danas? Imade nažalost onih,
koji hoće da pokvare uzvišeni lik sv.
Vlaha mišlju i djelom, kistom i perom.
A ipak, veličina Dubrovnika u proš-

losti bila je u pravo shvaćenom i pre-
dočenom liku sv. Vlaha, tog neustra-
šivog borca za vjeru i odanost sv.
Katoličkoj crkvi.

Ako savremeni Dubrovčani
hoće da budu dostojni nasljednici ne-
kadašnjih Dubrovčana, treba da svi
opet postanu gragjani grada sv. Vlaha
u pravom smislu riječi, Oni treba da
svi bez razlike brane grad od svega
što kvari uzvišeni lik nebeskoga Parca.
Čvrstoća i postojanost u katolicizmu i
nepokolebiva odanost Petrovoj Stolici
učinile su u prošlosti Dubrovnik jakim
u vjerskom, kulturnom i političkom
pogledu. Ta ista postojanost u ispo-
vijedanju katoličke vjere i sinovska
odanost Sv. Apostolskoj Stolici ne pri-
ječi ni danas nikome da ljubi svoj
narod i bude pravi patriota.

Katolicizam je faktor, koji ujedi-
njuje, a nikako ne razjedinjuje, kako
zlobno tvrđe proroci krivog naciona-
lizma i lažnog patriotizma. Tko ne
poštuje katoličku vjeru u smislu od-
redaba Ustava i postojećih zakona, taj
izazivlje protiv sebe : sasvim maravno
nepoštovanje i prezir. Širenjem kleveta
protiv katolika i Petrova Nasljednika
vrši se protuzakoniti napadaj na kato-
ličku Crkvu, vrijegja se vjerski osjećaj
skoro polovine gragjana u državi i
unaša vjerski nemir, Stoga ti proroci
lažnog nacijonalizma i krivog patrio-
tizma vrše razjedinjavanje u narodu,
a tim i u državi. Takove protuzakonite
napadače i širitelje vjerskog nemira
valja onemogućiti i proti njima se naj-
energičnije braniti, jer su oni vjerski
skrajno netrpeljivi i rade na štetu na-
roda i države.

Stoga svaki Dubrovčanin koji hoće
da poštuje slavnu prošlost svojega
grada treba da ide stopama svojih
dičnih pregja, koji su ljubomorno ču-
vali. svoju Katoličku vjeru i najener-
gičnije je branili pred svakim i od
svakoga. Inače će se dogoditi, da će
podleći u boju i postati vjerskim i kul-
turnim plijenom neprijatelja duša u gradu
sv. Vlaha i njegovoj okolici.

Sveti Vlaho čuvaj i brani nas!

Program svečanosti
SV. VLAHA 1935.

30, 31 Januara i 1. Februara.
Svečano trodnevlje u zbornoj crkvi Sv. Vlaha.

Po podne na 6 ura: molitve, govor (Don Spaso
Korunić).

Dne 1. Februara na 82 ura u večer, svečani
koncerat Dubrovačke Filharmonije pod pokrovitelj-

_ stvom festanjula u Oficirskom Domu sa slijedećim
| programom: 1) Himna sv. Vlaha; 2) P. Čajkovski :

VI Simfonija (patetična); 3) F. Lhotka: Jugosla-
venski Capriccio ; 4) R. Wagner: Majstori pjevači
(predigra). Dirigent Mo J. V. Vruticki

Subota 2. Februara.

Na 212 ure po podne festanjuli uz glas zvona
podižu na Orlandu barjak Sv. Vlaha i tim zapo-
čimlje svečanost. Istodobno se podiže barjak Sv.
Vlaha na _,Lovrijencu“,

Na 2% izlaze gradska bratstva sa svojim barja-
cima, te idu put Općine da prihvate barjak Sv.
Vlaha a odatle na Pile, da prihvate onaj Sv.
Andrije i Sv. Gjurgja, pa se svi skupa vraćaju do
Crkve Sv. Vlaha.

Na 31/2 festanjuli dijele kruh siromasima, zatim
se pjeva večernja .u crkvi Sv. Vlaha i počimlje
grličanje.

Na 4!/2 Pontifikalna Večernja u Katedrali, gdje
se izlažu svečeve moći. ,Crkveni Pjevački Zbor“
izvađa vespere od Dentella, Perosi, Lederera i
Tosi. Koral izvađaju franjevački klerici.

Na 6 ura rasvjeta crkve Sv. Vlaha. Na 72 pjeva
se svečana jutarnja u Svečevoj crkvi.

 

Nedjelja 3. Februara. (Blagdan s. Vlaha).

Na 5 ura pjevana sv. Misa (parohijalna) u crkvi
Sv. Vlaha.

Na 7 ura kreću gradski barjaci na Ploče u
susret barjacima iz istočnih sela, pa se zajedno
vraćaju na Pile da pričekaju barjake sa zapadnih
sela. Pri susretaju pozdravljaju se izvijanjem barjaka.
Poslije toga svi barjaci ulaze svečano u grad.
Ispred crkve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barja-
cima, te ih namještaju pred crkvom.

Na 8/2 ura svečana Misa u crkvi sv. Vlaha.

Na _ 10 ura pontifikalna Misa u Katedrali. ,Crk-
veni Pjevački Zbor“ izvađa ,Missa jubilaris“ od
Vittadini te himnu ,Salutis aram Blasius“ od
Mra J. VI. Vrutickog, uz pratnju ,Dubrovačkog
Kur Orkestra“.

Poslije Mise procesija sa moćima svetaca i bar-
jacima. Iza procesije vojnici i mornari pale 3 puta
ispred stolne crkve.

Na 21/2 ure javna tombula.

Na 41/2 barjaci pozdravljaju Parčev hram, Općinu
i biskupa, te idu na Pile, gdie barjaktari izvijaju
barjake. Zatim se seoski barjaci upute svojim ku-
ćama, a gradski se vraćaju u grad. Na 5 ura u
crkvi sv. Vlaha pontifikalna večernia, blagoslov i
grličanje.

Na 6 ura rasvjeta crkve sv. Vlaha.

Nedjelja 10. Februara (osmina sv. Vlaha).

Na 6/2 ura prva sv. Misa u svečevoj crkvi.

Na 72 gradski barjaci idu na Goricu sv. Vlaha,
gdje se služi sv. Misa, a vraćaju se oko 1042,
Na 82 svečana sv. Misa u crkvi sv. Vlaha. Na
10/2 iza povratka barjaka zadnja sv. Misa. Na
5Va po p. blagoslov, rasvjeta crkve sv. Vlaha i
svršetak grličanja.

Festanjuli :

AntunzIV. Rajčević Kap. Zvonimir S. Goić