POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU e 28. DUBROVNIK, 13 Lipnja 1935. T= s. Cekovnog računa našeg lista RNB" ćesi 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVII Narodna Svijest | Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2, Rabopisl se ne o povraćaju. Urednik: Antun F1I& — Dubrovnik Iriumfalno podizanje S$pomen-Križa na »U ovom ćeš znaku pobijediti« čitao je, po svjedočanstvu tradicije, ne- koć Konstantin, kad mu se je u viziji pokazao poviše rimskog neba Križ, koji je dotada bio kroz puna 3 stoljeća naj- žučljivije i od svakoga progonjen. I pobjeda je slijedila. Neprijateljska voj- ska bezbožnog Maksencija ugušila se je u tiberskim valovima, a kršćanstvu skloni Konstantin ušao je preko mil- vijskog mosta kroz triumfalne slavoluke u Rim, gdje je razvio barjak slobode Križa i njegovih sljedbenika. »U ovom ćeš znaku pobjediti« do- šaptavao je, čini nam se nebeski glas, ipreuzvišenom biskupu, kad mu je su- gerisao svetu misao, da podigne na uspomenu svete godine otkupljenja ve- ličanstveni spomen križ gore visoko nad gradom sv. Vlaha. Od neba nadahnuta misao pokre- nula je sve plemenite osjećaje gorlji- vog nadpastira i stavila u akciju sve njegove mnogostruke sposobnosti. Jaka rijetka energija i ustrajnost prihvatila se je posla i ma da ne bez velikih i silnih poteškoća, plemenita je zamisao privedena kraju. Saopćivši plemenitu namjeru svo- jim saradnicima svećenstvu i veliko- dušnim gragjanima preuzvišeni je bis- skup dobio onaj pravi oslon, koji je pomogao da se ideja spomen-križa os- tvari na način dostojan Dubrovnika i njegovih kršćansko-katoličkih tradicija. Kad je već sazrelo pitanje kakav će križ odgovarati svrsi i mjestu gdje se ima podignuti, prihvaćen je nacrt g. Vernazze, za koji je došlo i odobre- nje kompetentnih faktora i nadležnih vlasti. Prošlo je nekoliko vremena dok je riješeno ovo najvažnije pitanje. U- zeti su bili u pretres i meki drugi na- crti, ali nijesu mogli doći u obzir jer e gragjanstvo i nadležni faktori usvo- lilo samo spomenuti nacrt, za koji se je ustanovilo, da jedino odgovara i svrsi li mjestu gdje će biti postavljen. Sad je megjutim trebalo osigurati financijsku stranu. Dijecezanski biskup (pokucao je na srca plemenitih gragjana. lLično je k njima otišao i dan za da- nom obijao pragove onih, koji imaju smisla za više, svete ideale. Rado su liga primali, visoko počaščenim su se matrali, miomirisnim su cvijećem bla- ili njegovu umornost, razveseljavali su [mu očinsko matpastirsko srce, tiskajući u u ruke hiljadarke i stotinjarke. A (Biskup je plemenite darovarelje blago- \islivljao i zahvaljivao im. I došao je dan, da se ovjekovječi (uspomena proslave Svete Godine. Pre- ma zamisli dijecez. biskupa blagoslov Mspomen-križa na Srgju imao je da bude dan plebiscita Raspetoj Ljubavi, U tom | imislu izdan je proglas potpisan od noga, koji.je zamislio i najviše truđa i muke uložio, da se postavi monu- entalni ovaj križ. Slijedili su potpisi adskih i okolišnih župnika te starje- RORAENOOI Veličanstvena procesija serpentinama. - šina redova. Natpastir je upravio riječ vjernicima Dubrovnika i okolice, poz- vavši ih, da predvogjeni od požrtvov- nih dušobrižnika, dogju i pridruže se hodočašću na Srgi. To je bilo na Duhovski ponedje- ljak, dana 9 o. mj. Ma da je bila na- mjera obaviti ovu rijetku svečanost mnogo ranije kad je vrijeme bilo zgod- nije i vrućina nije prijetila da stavi u iskušenje požrtvovnost vjernika, ipak se to nije moglo učiniti zbog više raz- loga, koji nijesu bili u vlasti onih, koji su ovu svečanost pripremali. Mnogo ih je bilo, koji su sa skep- som očekivali ovaj dan, bojeći se da vrućina, uz po koji drugi razlog ne u- manji veličanstvenost ove proslave, Ali na svačije iznenagjenje doživio je Du- brovnik ovom prigodom ono, što se dosada još nije vidjelo u gradu sv. Vlaha i bogzna hoće li se što slična uopće doživjeti. Na blagdan Duhova, kad je kate- drala bila prepuna krizmanika, kumova i ostaloga gragjanstva, pozvao je pre- uzv. Natpastir gragjane Dubrovnika da dogju sutradan na Šrgj. Biskupova ri- ječ bila je onoga dana osobito važna i ozbiljna. Tako ozbiljna, da je preuz- višeni plačem pratio svoje očinske ri- ječi. »Pred ovim svetim Križem neka pakao umre« rekao je biskup. Da, pakao je uistinu morao uzmaknuti i na neki način umrijeti. »Mnogo je bilo neprijatelja, koji su uprli bili sve sile, da ovu svetu mamisao o- metu i Žalibože mnogi su nesvijesno bili ratilo u rukama neprijatelja Križa« naglasio je dijec. biskup. I na pomisao , svih poteškoća, koje je trebalo svladati, jer ih je pakao stvarao i množio, oko je Natpastira moralo proplakati. A suza je kanula i sa oka svakoga od prisutnih vjernika. I svak je iz katedrala izišao duboko ganut i sa odlukom u srcu, da mora poći na Srgj, a u koliko to još nije učinio, da će svojim obo- lom doprinijeti za ovaj eminentno vjer- ski i kulturni spomenik. Uoči dana proslave spomen-križ je zablistao ma gordom Srgju. U ve- černjoj bajoslovnoj rasvjeti nekoliko se je puta pokazala bijela silhueta veli- čanstvenog znaka Spasenja. A oko nje- ga činilo nam se je da vidimo svaki put jače i markantnije označen natpis: »In hoc signo vinces« (u ovom ćeš znaku pobjediti). Dubrovniku je namijenjen ovaj Križ, gradu sv. Vlaha su uprav- ljene ove riječi. Da, samo u križu i po križu Dubrovnik je imao u prošlosti svoju veliku slavu. Po križu jedino mogu, da iu budućnosti budu Dubrov- čani dostojni nasljednici veličine i slave svojih pradjedova. Osvanuo je i Duhovski ponedje- ljak. Već iz rana jutra moglo se je o- paziti, kako mnogobrojni hodočasnici neprestano idu po serpentinama gore prema Srgju. A oko 6.30 počeli su sti- Stigao nam je ogroman izbor orgju Do 10 hiljada učesnika iz grada i okolice. - Preko 80 barjaka. - Jedinstveni prizori za Dubrovnik. desiniranih ,Imprimć Crepe de China“, Marocaina, Svile za pranje, Epongi i razne druge Georgetta, Pique, Crepe, moderne ljetne tkanine. Vrlo lijep izbor platna za ženske kostime. Sirova svila i Bourette za muška odijela. gle jeftine kao nikada dosada“ samo kod TRGOVAČKE KUĆE REKO RD PODRUŽNICA Dubrovnik Ulica KRALJICE | MARIJE Izvan Dubrovnika šaljemo na zahtjev uzorke. Razgledajte naše izloge! Dajemo na dugomjesečnu_tlel. ile naše izloge! zati grupe hodočasnika, najprije iz Ro- žata, Mokošice, Sustjepana, Osojnika, Gruža pješice, župnici sa vjernicima i barjacima, a onda parobrod Kupari sa onima iz Orašca, Trstena, Lopuda, Ši- pana, Kliševa i drugih mjesta. Konačno je stigao i parobrod Cavtat sa hodo- časnicima iz Župe i parokija konavos- kog dekanata. Sve grupe sa svojim bar- jacima ulazile su u grad pjevajući na- božne pjesme prošavši kroz hram du- brovačkog Parca, kojemu su se poklo- nile, svrstavale su se na prostoru ispred Dvora pak do zvonika. Megjutim je počela u 7 s. ponti- fikalna tiha sv. Misa. Zavladala je sve- opća sabranost i duboka pobožnost. Sa terase katedrale odzvanjali su kroz megafone akordi skladnog pjevanja Crk- venog Pjevačkog Zbora, koji je izveo nekoliko nabožnih umjetničkih komada. Za vrijeme sv. Mise dični lumbar- dijeri ispalili su trostruki plotun i to na Gloria, Sanctus- i na podizanju. Nakon što je svršila Misa uzišao je preuzv. biskup na propovjedaonicu, gdje je bio namješten mikrofon, kako bi njegov govor mogla čuti masa po- božnog puka, koji je bio na prostoru od katedrale do sv. Vlaha. Govor preuzvišenog Malpaslira. Premili u Isusu vjernici! Na po- ziv Vašeg biskupa sakupiste se evo do deset hiljada, ko jedan čovjek, u ovu našu pitomu i klasičnu Dubravu, da proslavite otajstvo svetoga Križa zasadivši ga za vjekove na našem Srgiu na užas pakla. Toliko Vas je na broju da Vas ova naša divna katedrala Gospe Velike sve ne može primiti, pak se eto poredaste sa ponositim barjacima na našem forum ragusinum oko Gospe Velike i Parčeva. Hrama. Zaista je kla- sična ova naša Dubrava zbog vanredne ljepote prirode, koja ju okružuje te je Manzoni ushićen morao uskliknuti : ,O zemljo dubrovačka, te ma svakoj strani rastvaraš oku čarobne slike“ ; a duboko je utisnuto u našim dušama sa kakovom je harmonijom misli i zamamljivim bojama progovorio o ča- robnoj ovoj zemlji naš Medo Pucić. Klasična je naša Dubrava i zbog ve- ličanstvene arhitektonske i slikarske umjetnosti, koja pred nama iskrsava; klasična je Dubrava zbog visoke zna- nosti, koja je sinula iz dubokih umo- va velikih sinova Grada sv. Vlaha, ali je Dubrava najklasičnija zbog izvrštine one divne kršćanske katoličke vjere, koja u ovom pobožnom puku i inte- ligenciji živi od vjekova, a koja je bila najsnažnijom pobudom za divna djela znanosti i umjetnosti velikih sinova Dubrovnika : Lampridija Cerve, Gun- dulića, Nikole Dubrovčanina, Boško- vića i drugih. Naši povjesničari Ra- njina, Cerva, Resti nijesu bili bučni pripovjedači, nego radije oprezni i la- konički analiste, jer Dubrovnik nije htio svemu svijetu pripovjedati tajne svojih borba, niti opisivati potanko klance jadikovce bogatog, plodnog ali i burnog svog života. Netko je ipak bio, kome ih je Dubrovnik pričao; a Prašak za dobivanje umjet- ne mineralne vode Dobije se E a gdje nema tražite di- O od: Daisin Zagreb, Draš- kovićeva ulica 29. “ljena za 15 lit. D. 16. Traže se mjesni zastupnici.