16.
sti,
ia]:
I Br. 47.
U subotu, 23 o. mj. na sv. Kle-
menta, navijestilo je slavljenje zvona
po svim gradskim crkvama, početak
jubilarne godine, kojom se ima da
proslavi 1050 god. smrti slavenskog
nam apostola sv, Metoda, koji je umro
| 6. IV 885. god. Katolički episkopat u
državi izdao .je posebnu prigodnu
okružnicu svećenicima i vjernicima di-
ljem naše domovine, Ujedno je odre-
dio da se jubilarna godina produži
sve do blagdana sv, Ćirila i Metoda
1936. god. dne 5 odnosno 7 srpnja.
Kroz nekoliko zadnjih godina imali
smo sreću doživjeti i proslaviti neko-
liko jubilarnih obljetnica odnosno na
našu sv. Braću. God, 1919. slavilo se
je 1050. god. smrti sv. Ćirila. God.
1927. svečanim je načinom proslavljen
jubilej 1100 god, rogjenja sv. Ćirile.
Tom prilikom izdao je slavno vlada-
jući Fapa Pijo XI Apostolsko pismo,
upravljeno našim i čehoslovačkim bis.
kupima. Tada su u našem zavodu sv.
Jeronima u Rimu, po želji i odobrenju
$v. Oca održane jubilarne svečanosti
|ittoz svečanu trodnevnicu, što se je u
zavodskoj crkvi održala, U proslavi su
|jezeli učešća nekolicina kardinala, nad-
[lbiskupa, biskupa i mnoštvo pobožnog
naroda u Rimu, prvenstveno naša ko-
lonija.
Najnoviju jubilarnu obljetnicu pro-
[slavili su najprije svi slavenski zavodi
|! Rimu baš ma dan 6 Aprila o. g.
||Proslavu je kao 1927. tako i ove go-
[line aranžirao i vodio Zavod sv. Jero-
nima. Duša svega bio je Mons. dr.
(lluraj Magjerec, rektor Zavoda sv. Je-
fonima. Prilikom posebne audijencije
održao je Sv. Otac pred starješinama
[ pitomcima slavenskih zavoda pre-
rasni ganutljivi govor, gdje je proslavu
[1050 god. smrti sv. Metoda nazvao
\inajopravdanijom proslavom i povi-
ješću Otkupljenja megju slavenskim
urodima «.
(1 Život sv. Metoda pun je velikih
alltgogjaja. U Carigradu, Moravskoj,
O
vpteokrete, koji su bili od nedoglednih
sjposljedica za crkveno i političko lice
šBirope. Malo je svetaca, koji su tako
ofliboko posegli u crkvenu i svjetovnu
šlovijest, a ujedno tako malo poznati
(to sv. Metod. Njegov duhovni lik
temalo se poznaje i najradije ga se
gliitako zapostavlja sv. Ćirilu. Razlog
“ faj, što je Metod, iza smiti sv. Ci-
)la širio svetačko štovanje i prizna-
uilčtie svojega brata, dok je svoje zas-
| Radi svoje svete gorljivosti radio
i umro daleko od svoje domovine,
lleko od rogjaka i prijatelja mladosti,
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 27 Studenoga 1935. figifS=
Narodna Sv
Cljena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,
| Izlazi
U SLAVU Sv. METODA
(PRIGODOM 1050. GOD. SMRTI.)
vom uzornom živolu, kad je bio knez
slavenske bizantinske pokrajine, Ne-
mamo podataka o njegovu svetačkom
životu u olimpijskom samostanu i o
mudrom upravljanju samostanom Po-
lihrona onda, kad je borba izmegju
Focija i Ignacija unosila nemir tako-
gjer u svetu samostansku tišinu.
Za vrijeme dok je na svojim ra-
menima nosio svu težinu crkvene upra-
ve nove slavenske nadbiskupije u Pa-
noniji, bio je više puta oklevetan. Bio
je prisiljen da vodi žestoku borbu i
obranu, a to znatno sakriva pogled u
njegovo svetačko unutrašnje življenje,
I poslije smiti su ga klevetali, a nje-
govi učenici nasilno su prognani i
raspršeni prije no što su mogli saku-
piti i ocijeniti svetačke vrline svojeg
učitelja i nadbiskupa.
Metodova svetačka poniznost svi-
jetlila je Slavenima već onda, kad je
kao carski namjesnik u slavenskoj bi-
zantinskoj pokrajini ostavio svijet i
ponizno se sakrio u samostansku ti-
šinu. Apostolska pak gorljivost silno
se je razvila kad je nakon smiti Čirila
ustanovio panonsko: moravsku nadbis-
kupiju te ju osamljen upravljao i vo-
dio u najvećim poteškoćama. Staroslo-
venski životopisac s pravom ga pris-
podablja sv. Pavlu, koji je neizmjerno
pretrpio i svima postao sve, da bi sve
pridobio za Isukrsta. Kad je odlazio
Kazarima rekao je: ,Spreman sam za
kršćansku vjeru umrijeti“, Ta spremnost
i gorljivost vodila ga je i poticala na
ustrajan apostolski rad, dok nije ma-
laksao pod težinom godina.
Svrha je započetoj jubilarnoj go-
dini da obnovimo svetački lik sv. Me-
toda. Odazovimo se pozivu preuzviše-
nih nam natpastira i požurimo se, da
proslave crkvene i vanjske budu što
dostojnije i veličanstvenije, Mi Hrvati
i ostali Slaveni dugujemo mnogo našoj
sv. braći u vjerskom i prosvjetnom
pogledu. Stoga slavimo slavnog čovjeka
sv. Metoda, koji je dični pregj našeg
pokoljenja.
Pomozite Dobrotvorni odbor
»Milosrgje*
Radio Smetnje
konačno su osugjene na
SMRT
i na dubrovačkom teritoriju.
Zahvaljujući stručnom ispi-
tivanju_ laboratorija
BANKE I MJENJAČNICE,
Šutić, Kaldor & Comp.
Sve stručne savjete pismeno
ili usmeno dajemo besplatno
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
l
O ulošcima kod bivše
poštanske bečke štedionice
God. 1934. osnovano je u Ljublja-
ni ,Društvo za zaštitu interesa ulagača
kod bečke pošt. štedionice“, te je prošlog
ljeta izdalo opširan »Memorandam“,
u kom iznaša zanimljive podatke o tim
ulošcima, Tih je uložaka bilo na pošt.
knjižicama preko 13 milijuna, a na če-
kovnim računima preko 27 milijuna,
svega dakle preko 40,000.000 austrijskih
kruna. Naša država, kao i ostale države
nasljednice, primila je od bečke pošt.
štedionice odgovarajuću svotu još god.
1929. dakle otreg punih sedam godina,
ada ulagačima nije još ništa isplaćeno.
Na pitanje društva za zaštitu ula-
gača poštanska Štedionica u Beogradu
odgovorila je, da je ona u junu 1934,
uputila predlog ministarskom finacij,
odboru za likvidaciju tog pitanja, a da
će ulagači biti blagovremeno obavješte-
ni putem novina, kad pitanje isplate
bude definitivno riješeno.
Društvo za zaštitu ulagača traži,
1. da vlada riješi čim prije to pitanje,
jer je to novac gospodarski najslabijih
ljudi, nižih držav. činovnika, penzinone-
ra kao i sudbeni polozi maloljetnika. 2.
da se pri isplati odredi čim pravičniji
obračunski ključ.
Pri odregjenu ključa isplate treba
uzeti u obzir paritet aust, krune koncem
god. 1918, kad je 100 gust. kruna iz-
našalo 31 svičarski franak. Ako pro-
računamo približnu svotu ulagača
na 40,000.000 kruna, vidimo da je
bila prava vrijednost tih uložaka koncem
1918 oko 12,400.000 svič. franaka, ili po
današnjem faktičnom kurzu 192,000.000
Dinara.
S pravom očekujemo da će naša
vlada uzeti u obzir sve te momente, te
ispuniti ne samo svoju megjunarodnu
obavezu, kao i obavezu prema svojim
vlastitim državljanima, nego da će tim
ispuniti i jedan dio svoga socijalnog
programa, te olakšati teško gospodar-
sko stanje onih, koji sada najveća
trpe. Tim će podignuti moralni kredit
i volju širokih slojeva, da ulažu svoje
prištednje u našu pošt. štedionicu.
Druge su države nasljednice već
davno to pitanje likvidirale, te ulaga-
čima isplatile njihova potraživanja goto-
vo u zlatnoj valuti. Megjunarodni ugled
naše države traži, da se to pitanje i
kod mas riješi na častan i pravedan
način.
ići oi
Telefon br. 219 Telefon br. 219
Vrši prevoz vlastitim kolima
svakovrsne robe, Za selidbe,
(prevoz pokućstva) ima vješte
ljude, siži pls sai (4
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
est
Vlasnik — izdavač — Urednik :
Tisak Dubrov, Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.
God. XVII
Antun FI& — Dubrovnik
SKakhose lijepo:
pere vuna 1
kako brzo
čini to LUX! |
Vatikanski Grad.
U nedjelju, 24 o. mj. počele su
duhovne vježbe u Vatikanu kojima pri-
sustvuje Sv. Otac Papa. Drži ih Isu-
sovac O. Galileo Venturini, Za vrijeme
dok traju duhovne vježbe otpadaju o-
bičnim redom utvrgjene audijencije. —
Na 16. XII o. g. održaće Sv. Otac taj-
ni koncistorij, na kojem će biti pro-
glašeno 20 ncvih kardinala. Od tih su
dvojica kreirana 19. III 1933. ali ih je
Pijo XI ostavio ,in pectore“. To su
madridski nuncij Tedeschini i tajnik
kongregacije Propagande Salotti. Vri-
jedno je istaknuti da se megju ovim
kardinalima nalazi pretstavnik katoli-
čkog Istoka, antiohijski patrijarha Si-
raca mons. Tappuni. Zadnji je bio Lav
XIII koji je bio imenovao kardinalom
armenskog patrijarhu Hassuna. Nadalje
su trojica Nuncija: Sibilia (Austrije),
Marmaggi (Poljske) i Maglione (Fran-
cuske). Četvorica su natpastiri biskupija:
Suchard (Rheims), Kaspar (Prag), Cop-
pello (Buenos Aires) i Goma y Tomas
(Toledo). Iz redova viših funkcionera
Kurije uzeti su: Mons. Caccia Domi-
nioni (majordom), Mons. Cremonesi
(tajni blagajnik), Mariani (administra-
tor dobara sv. Stolice). Iz najviših u-
reda: Canali (Asesor sv. Olicija), La
Puma (tajnik Kongreg. za redovnike),
Jorio (tajnik Kongr. Sakramenta), Cat-
tani Amadori (Signatura Apostolica),
Massimi (dekan Rote). Iz redova Dru-
žbe Isusove uzet je P. Boetto, pretstoj-
nik generalne kurije u Rimu. Osim toga
imenovan je Mons. Baudrillart, rektor
katoličkog lastituta u Parizu. Odavna
nije imenovan ovoliki broj kardinala,
nego 27.3. 1911, kad ih je bilo ime-
novano 18. Sad će kardinalski zborli-
mati 69 kardinala.
Odlazak i dolazak željeznica.
Vlakovi dolaze za Gruž (Dubrovnik 2)
svaki dan u 5.15, 10, i 20.50 a odlazk
5.48, 11.40, 19,20. Ovaj je raspored od
15. svibnja 1935.
ALODONT
PROTIV ZUBNOG KAMENCA