POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

GQ 2“
ki

DUBROVNIK 29. Ožujka 1933.

Broj Cekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo. —

God. XV.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Dia. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. i.50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

 

Početkom Svete Godine.

Dogogiaji, što su se, jedinstveni u historiji čo-
vječanstva, počeli odigravati god, 749 od ustanovljenja
grada Rima u Betlehemu, a dovišili tridesetitri godine
kasnije ma Kalvariji, razlogom su, da je svaka godina
od rogjenja Kristova dalje doista sveta, jer je svaka
od njih svjedokom neizmjernoga blaga i duhovnih za-
sluga, što ih nebo daje čovječanstvu za uzdarje velikog
djela otkupljenja od strane Boga Čovjeka.

Gospodnja godina, u kojoj živimo, sveta je pored
toga i zato, što ju je takovom proglasio Kristov Na-
mjesnik, Sv. Otac Papa, jer je ona 1900 po redu, otkako
je nedužno Vazmeno Janje, raspeto megju razbojnicima,
u oceanu boli i patnje, prignulo na križu glavu i iz-
dahlo. Svršeno je.

Godina 1933. jubilarna je dalje, jer nam se pred-

“stavlja kao devetnaesti centenar prvoga križnoga puta,

što ga ie Izak Novoga Zavjeta obavio, noseći preteški
križ, od sudnice Ane, Kaife i Pilata do Kalvarija.
Klanjamo Ti se Kriste.

Ova je godina i zato sveta, jer nam upravo na
jubilarni način dozivlje u pamet, kako je Krist-Kralj,
okrunjen trnovom krunom prije smrti, razvio nakom
uskrsnuća barjak svojega Kraljevstva muke, boli i pat-
nje, ali i najsjajnije konačne pobjede. Krist vlada,
Krist kraljuje i upravlja.

Svetost jubilarne godine Spasenja pozivlje nas,
da sa strahom i drhtanjem poradimo oko spasa duša
maših; inače će ,Onaj dan“ biti zaista strašan i pun
srdžbe, ako se ni u ovoj prigodi ne sjetimo svojega
poziva, službe Bogu na zemlji i i blaženog gledanja nje-
gova lica u nebesima.

Sveta će godina započeti u Nedjelju Muke. Domi-
nica Passionis, najzgodniji dan, da se otvore nebeske
riznice vanrednih milosti. Dana 2, aprila, Sveti će Otac
Papa Pijo XI. otvoriti ,Sveta Vrata“ nebeskog Jeruza-
lema, ključima vlasti Primata e da se mogu posebne
milosti, zaslužene mukom i smrću Krista, blagotvorno
pretakati iz bogate riznice Zaručnice u duše, prava uda
Mističnog Krista.

Velika je to blagodat i vanredna milost. Evo opet
lijepe prigode, da se čovječanstvo, bolesno vjerski i
moralno, oporavi i povrati na pravi put, s kojega je
daleko zašlo.

Mentealitet modernog vijeka sukobio se je sa men-
talitetom Boga-Čovjeka. Taj sukob opaža se posebno
w novije doba, a njegove žalosne posljedice dolaze do
najačeg izražaja ove godine, kada se tmurne i pogi-
beljne magle i ponekad cini oblaci dižu nad obzorjem
pojedinih naroda i svijeta uopće. Zavladala je sveopća
kriza i to u idejama, načelima i svakodnevnom životu.

Jubilarna, Sveta Godina Spasenja i Otkupljenja
dovikuje svima skupa i svakomu napose: Natrag Bogu,
Kristu Otkupitelju, Crkvi. Zato dogjite, pridružite se
pokorničkim procesijama dojduće nedjelje, pak obav-
ljajući sv. križni put molimo za vjerski, moralni i so-
cijalni oporavak čovječanstva.

A Kristu, koji je otkupio i time stekao pravo na
čovjeka i ljudski rod,. omogućimo, da sa trona, na ko-
jemu će biti izložen u stolnoj crkvi, razvije barjak Svojega
Kraljestva u srcima, kućama, udruženjima, u privatnom
i javnom životu. Kraljev barjak neka krene.

Krist je pobjedio, jer nas je na križu otkupio ;
zato neka Bog sa križa vlada i upravlja. —

 

Kretanje vlakova. Po novomu (zimskomu) voz-
nom redu, koji siupio na snagu 1. X., vlakovi odlaze
sa željezničke stanice u Gružu svakog dana u 64,
1820 i 2318, a dolaze u 44, 9% i 198% — Najbrža su
dva: onaj, koji odlazi u 18% i onaj, koji dolazi u 9%,

.". = "> = O
Ni ja ne bih htio propustiti,
Lijepi bijeli zubi. Tinu
najveće i pot-
puno zadovoljstvo sa “Chlorodont-pastom za zube“. Upotrebljavam
Chlorodont već dugi niz godina, pa mi moja okolina često zavidi
na_mojim lijepim bijelim zubima, koje sam postigao E E.
nevnom uporabom Vaše Chlorodont paste za zube. Dr.
Zahtejevajte samo pravu Chlorodont pastu za ziboa odbija grabi
nadomiestak. Mala tuba Din. 8.—. velika tuba Din. 13.—

Mnoge žene propadaju baš radi toga.

IMAJ UVIJEK SUNCA

... U KOTLU!

Neka si proroci razbiju glavu o hirovima
vremena! Domaćica si znade pomoći. Ona
se pouzdaje u RADION — na bijeljenje
rublja u kotlu! RADION ne pere samo

sam — milijuni malih mjehurića kisika bijele
pažljivo rublje već kod samoga pranja.
Bilo sunca, bilo kiše — rublje bit će uvijek
bez mrlja i sniježno bijelo u 15 minuta!

 

 

U obranu morala.

Beogradske novine donašaju, da je prošlih dana
Jugoslavenski ženski savez imao konferenciju na kojoj
se povela rasprava o zakonskom prijedlogu o pobijanju
spolnih bolesti, što ga je skupštini predložilo na pri-
hvat ministarstvo za socijalnu politiku i narodno zdravlje.
G.ja Peleš zauzela se tom prilikom sa svom odlučno-
šću za to, da se u cijeloj državi zabrani izbore raznih
»miss“, jer/su takovi izbori za žene duboko poniženje.
Imamo još ža-
losnijih pojava, da su stanoviti krugovi početi uvagjati
utakmice za ljepotu djece. Mi nećemo u Jugoslaviji
nikakvih ,miss“ veli g.ja Peleš, nego hoćemo čistu i
priprostu ženu.

G.ja Atanaskovićeva je navela žalosne slučajeve,
da su pojedini šefovi raznih odjeljenja stavljali mladim
djevojkama, koje su molile prijem u službu, nemo-
ralne zahtjeve.

Poslije toga govorilo je još više članica, koje su
pledirale za to, da se za očuvanje morala uvede po-
sebna ženska policija, da se zabrani dnevnom novin-
stvu u oglasnom dijelu donašati razne nemoralne oglase
i takovo dopisivanje, da se uvede majstrožija filmska
cenzura, da se zabrani da novine donašaju cijele stupce
o različitim nemoralnim dogogjajima, da se osnuje
fond za etično uzgajanje naroda, da se zatvore svi
barovi i zabrani nastupanje artisticama, koje su u ve-
ćini slučajeva povod za razuzdano življenje i leglo
najgadnijih zaraznih bolesti. Još su govornice u svojim
predlozima zamolile mjerodavne faktore, da sa svom
strogošću zakona nastupe protiv raznih trgovaca s bi-
jelim robljem. Na koncu je prihvaćeno više zaključaka,
koji će se predložiti Narodnoj skupštini i Senatu.

Mi se pridružujemo ovim zaključcima tih čestitih
gospogja. Sve ovo što su one osudile osugjuje od
uvijek i Katolička Crkva, koja se borila i bori protiv
svega što čovjeka i onako sklona na zlo navlači na
nemoral i razuzdanost,

Ovome što su gospogje iznijele valja još nado-
dati neukusnu i nemoralnu modu, takove plesove, go-

lotinju na plažama i mješovito kupanje po kupalištima,
hrgjave knjige, naročito romane, ružne ,umjetničke“
slike i razglednice i još mnogo toga. Protiv svega
toga mora se u ime morala boriti, ali.ne smijemo za-
boraviti na glavno sredstvo u toj borbi.

Najsigurnije sredstvo u borbi protiv nemorala je
valjani vjerski uzgoj u familiji, školi i društvu. Gdje
se živi produbljenim vjerskim životom, tu je moralnost
najviše osigurana. Zato se Crkva toliko i brine za
vjersko moralni odgoj, pa osniva naročito za omladinu
društva, kojima je to izričita svrha. Niko sretniji od
Crkve ako u tom pravcu poradi i državna vlast i ci-
jelo društvo. — ,N. O.“ —

 

U školi biskupa Strossmayera.

Strossmayer i njegovo sveučilište.

Strossm: yer je osnovao sveučilište u Zagrebu i
dao mu hrvatsko i katoličko obilježje. Tako u izjavi
londonskom listu ,Tablet“ god. 1870. kaže ,L' univer-
sitć cathol que d' Agram“. Pri osnutku sveučilišta vo-
dila je glavna misao, da je kultura najjači faktor u
životu naroda. Kako je vjerski momenat glavni i sa-
stavni dio kulture, to Strossmayer spravom traži, da
hrvatsko sveučilište bude kula i žarište vjere i prave
znanosti. Strossm yer je zato budno pazio, da se ma
sveučilište ne uvuku slobodao zidarska ,braća“ koja su
oduvijek u hrv. narodu bila leglo najcrnije i protuna-
rodnog rada. Kad je mason Dr. Napoleon Spuž Strižić
na pravnom fakultetu održao svoje nastupno predavanje,
Strossm:yer plane i piše Račkome: ,... onda bi nam
biskupima sveta dužnost bila, kolektivno opomenuti
vladu, da čovjeka, koji je kršćanstvo zabacio, ne trpi
na katedri“, (Vidi Dr. Šišić: ,Korispondencija Rački-
Strossmayer“ I. knjiga, str. 323). Strossmayer u borbi
s Strižićem uspije, te ga ban Mažuranić makne sa sve-
učilišta. Tad piše Strossmayer: ,Špun je zrel za lud-
dnicu. Mi biskupi imamo čuvati kršćanstvo. Ja dok
sam živ ne dam, da se na kršćanstvo navaljuje, uvje-
ren bivši, da je kršćanstvo život i snaga naroda i je-
dino ufanje, da se od svih zala jednom oslobosi* (Ko-