POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU GQ 2“ ki DUBROVNIK 29. Ožujka 1933. Broj Cekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Dia. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. i.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Početkom Svete Godine. Dogogiaji, što su se, jedinstveni u historiji čo- vječanstva, počeli odigravati god, 749 od ustanovljenja grada Rima u Betlehemu, a dovišili tridesetitri godine kasnije ma Kalvariji, razlogom su, da je svaka godina od rogjenja Kristova dalje doista sveta, jer je svaka od njih svjedokom neizmjernoga blaga i duhovnih za- sluga, što ih nebo daje čovječanstvu za uzdarje velikog djela otkupljenja od strane Boga Čovjeka. Gospodnja godina, u kojoj živimo, sveta je pored toga i zato, što ju je takovom proglasio Kristov Na- mjesnik, Sv. Otac Papa, jer je ona 1900 po redu, otkako je nedužno Vazmeno Janje, raspeto megju razbojnicima, u oceanu boli i patnje, prignulo na križu glavu i iz- dahlo. Svršeno je. Godina 1933. jubilarna je dalje, jer nam se pred- “stavlja kao devetnaesti centenar prvoga križnoga puta, što ga ie Izak Novoga Zavjeta obavio, noseći preteški križ, od sudnice Ane, Kaife i Pilata do Kalvarija. Klanjamo Ti se Kriste. Ova je godina i zato sveta, jer nam upravo na jubilarni način dozivlje u pamet, kako je Krist-Kralj, okrunjen trnovom krunom prije smrti, razvio nakom uskrsnuća barjak svojega Kraljevstva muke, boli i pat- nje, ali i najsjajnije konačne pobjede. Krist vlada, Krist kraljuje i upravlja. Svetost jubilarne godine Spasenja pozivlje nas, da sa strahom i drhtanjem poradimo oko spasa duša maših; inače će ,Onaj dan“ biti zaista strašan i pun srdžbe, ako se ni u ovoj prigodi ne sjetimo svojega poziva, službe Bogu na zemlji i i blaženog gledanja nje- gova lica u nebesima. Sveta će godina započeti u Nedjelju Muke. Domi- nica Passionis, najzgodniji dan, da se otvore nebeske riznice vanrednih milosti. Dana 2, aprila, Sveti će Otac Papa Pijo XI. otvoriti ,Sveta Vrata“ nebeskog Jeruza- lema, ključima vlasti Primata e da se mogu posebne milosti, zaslužene mukom i smrću Krista, blagotvorno pretakati iz bogate riznice Zaručnice u duše, prava uda Mističnog Krista. Velika je to blagodat i vanredna milost. Evo opet lijepe prigode, da se čovječanstvo, bolesno vjerski i moralno, oporavi i povrati na pravi put, s kojega je daleko zašlo. Mentealitet modernog vijeka sukobio se je sa men- talitetom Boga-Čovjeka. Taj sukob opaža se posebno w novije doba, a njegove žalosne posljedice dolaze do najačeg izražaja ove godine, kada se tmurne i pogi- beljne magle i ponekad cini oblaci dižu nad obzorjem pojedinih naroda i svijeta uopće. Zavladala je sveopća kriza i to u idejama, načelima i svakodnevnom životu. Jubilarna, Sveta Godina Spasenja i Otkupljenja dovikuje svima skupa i svakomu napose: Natrag Bogu, Kristu Otkupitelju, Crkvi. Zato dogjite, pridružite se pokorničkim procesijama dojduće nedjelje, pak obav- ljajući sv. križni put molimo za vjerski, moralni i so- cijalni oporavak čovječanstva. A Kristu, koji je otkupio i time stekao pravo na čovjeka i ljudski rod,. omogućimo, da sa trona, na ko- jemu će biti izložen u stolnoj crkvi, razvije barjak Svojega Kraljestva u srcima, kućama, udruženjima, u privatnom i javnom životu. Kraljev barjak neka krene. Krist je pobjedio, jer nas je na križu otkupio ; zato neka Bog sa križa vlada i upravlja. — Kretanje vlakova. Po novomu (zimskomu) voz- nom redu, koji siupio na snagu 1. X., vlakovi odlaze sa željezničke stanice u Gružu svakog dana u 64, 1820 i 2318, a dolaze u 44, 9% i 198% — Najbrža su dva: onaj, koji odlazi u 18% i onaj, koji dolazi u 9%, .". = "> = O Ni ja ne bih htio propustiti, Lijepi bijeli zubi. Tinu najveće i pot- puno zadovoljstvo sa “Chlorodont-pastom za zube“. Upotrebljavam Chlorodont već dugi niz godina, pa mi moja okolina često zavidi na_mojim lijepim bijelim zubima, koje sam postigao E E. nevnom uporabom Vaše Chlorodont paste za zube. Dr. Zahtejevajte samo pravu Chlorodont pastu za ziboa odbija grabi nadomiestak. Mala tuba Din. 8.—. velika tuba Din. 13.— Mnoge žene propadaju baš radi toga. IMAJ UVIJEK SUNCA ... U KOTLU! Neka si proroci razbiju glavu o hirovima vremena! Domaćica si znade pomoći. Ona se pouzdaje u RADION — na bijeljenje rublja u kotlu! RADION ne pere samo sam — milijuni malih mjehurića kisika bijele pažljivo rublje već kod samoga pranja. Bilo sunca, bilo kiše — rublje bit će uvijek bez mrlja i sniježno bijelo u 15 minuta! U obranu morala. Beogradske novine donašaju, da je prošlih dana Jugoslavenski ženski savez imao konferenciju na kojoj se povela rasprava o zakonskom prijedlogu o pobijanju spolnih bolesti, što ga je skupštini predložilo na pri- hvat ministarstvo za socijalnu politiku i narodno zdravlje. G.ja Peleš zauzela se tom prilikom sa svom odlučno- šću za to, da se u cijeloj državi zabrani izbore raznih »miss“, jer/su takovi izbori za žene duboko poniženje. Imamo još ža- losnijih pojava, da su stanoviti krugovi početi uvagjati utakmice za ljepotu djece. Mi nećemo u Jugoslaviji nikakvih ,miss“ veli g.ja Peleš, nego hoćemo čistu i priprostu ženu. G.ja Atanaskovićeva je navela žalosne slučajeve, da su pojedini šefovi raznih odjeljenja stavljali mladim djevojkama, koje su molile prijem u službu, nemo- ralne zahtjeve. Poslije toga govorilo je još više članica, koje su pledirale za to, da se za očuvanje morala uvede po- sebna ženska policija, da se zabrani dnevnom novin- stvu u oglasnom dijelu donašati razne nemoralne oglase i takovo dopisivanje, da se uvede majstrožija filmska cenzura, da se zabrani da novine donašaju cijele stupce o različitim nemoralnim dogogjajima, da se osnuje fond za etično uzgajanje naroda, da se zatvore svi barovi i zabrani nastupanje artisticama, koje su u ve- ćini slučajeva povod za razuzdano življenje i leglo najgadnijih zaraznih bolesti. Još su govornice u svojim predlozima zamolile mjerodavne faktore, da sa svom strogošću zakona nastupe protiv raznih trgovaca s bi- jelim robljem. Na koncu je prihvaćeno više zaključaka, koji će se predložiti Narodnoj skupštini i Senatu. Mi se pridružujemo ovim zaključcima tih čestitih gospogja. Sve ovo što su one osudile osugjuje od uvijek i Katolička Crkva, koja se borila i bori protiv svega što čovjeka i onako sklona na zlo navlači na nemoral i razuzdanost, Ovome što su gospogje iznijele valja još nado- dati neukusnu i nemoralnu modu, takove plesove, go- lotinju na plažama i mješovito kupanje po kupalištima, hrgjave knjige, naročito romane, ružne ,umjetničke“ slike i razglednice i još mnogo toga. Protiv svega toga mora se u ime morala boriti, ali.ne smijemo za- boraviti na glavno sredstvo u toj borbi. Najsigurnije sredstvo u borbi protiv nemorala je valjani vjerski uzgoj u familiji, školi i društvu. Gdje se živi produbljenim vjerskim životom, tu je moralnost najviše osigurana. Zato se Crkva toliko i brine za vjersko moralni odgoj, pa osniva naročito za omladinu društva, kojima je to izričita svrha. Niko sretniji od Crkve ako u tom pravcu poradi i državna vlast i ci- jelo društvo. — ,N. O.“ — U školi biskupa Strossmayera. Strossmayer i njegovo sveučilište. Strossm: yer je osnovao sveučilište u Zagrebu i dao mu hrvatsko i katoličko obilježje. Tako u izjavi londonskom listu ,Tablet“ god. 1870. kaže ,L' univer- sitć cathol que d' Agram“. Pri osnutku sveučilišta vo- dila je glavna misao, da je kultura najjači faktor u životu naroda. Kako je vjerski momenat glavni i sa- stavni dio kulture, to Strossmayer spravom traži, da hrvatsko sveučilište bude kula i žarište vjere i prave znanosti. Strossm yer je zato budno pazio, da se ma sveučilište ne uvuku slobodao zidarska ,braća“ koja su oduvijek u hrv. narodu bila leglo najcrnije i protuna- rodnog rada. Kad je mason Dr. Napoleon Spuž Strižić na pravnom fakultetu održao svoje nastupno predavanje, Strossm:yer plane i piše Račkome: ,... onda bi nam biskupima sveta dužnost bila, kolektivno opomenuti vladu, da čovjeka, koji je kršćanstvo zabacio, ne trpi na katedri“, (Vidi Dr. Šišić: ,Korispondencija Rački- Strossmayer“ I. knjiga, str. 323). Strossmayer u borbi s Strižićem uspije, te ga ban Mažuranić makne sa sve- učilišta. Tad piše Strossmayer: ,Špun je zrel za lud- dnicu. Mi biskupi imamo čuvati kršćanstvo. Ja dok sam živ ne dam, da se na kršćanstvo navaljuje, uvje- ren bivši, da je kršćanstvo život i snaga naroda i je- dino ufanje, da se od svih zala jednom oslobosi* (Ko-