s
Br. 21.
Prava veličina Dubrovnika.
Činjenica, da je Dubrovnik ove godine izabran
središtem Kongresa internacijonalnih Pen klubova daje
povoda da pitamo, koji je zapravo razlog i čemu baš
treba zahvaliti, ako se u ovom po sebi malenom gradu
dariđanas sastaju na zborovanje oni, koje treba smat-
rati elitom kulturnih prvenstveno literarnih radnika
megju narodima Evrope i ostalih kontinenata.
Objektivni poznavalac historije lako će i brzo
doći do pravog odgovora, Maleni Dubrovnik postao
je velikim kulturnim središtem po svojoj historiji, koja
nam je saopćila i u baštinu donijela sve ono, što se
je u ranijim vjekovima velebna desilo i odigralo na
razmjerno neznatnom teritoriju Dubrovačke Republike,
Slava i veličina Dubrovnika nije proistekla iz njegove
političke jakosti jer je zapravo nije nikada ni imao,
Zatvoren unutar svojih gradskih zidina mogao je svaki
čas da bude poklopljen od jakih neprijatelja s kojima
nikako nije mogao da mjeri svoju političku i vojničku
moć i snagu.
Dubrovnik je bio grad kulturne veličine, Bio je
središte, gdje su nicale jedinice koje su se oplogjene
kulturnom atmosferom humanizma i renesanse susjednih
naroda i krajeva, razvijale u autohtone stvaralačke sile
pjesnika i literata. Svojim književnim radom i djelima
postavili su oni dobre temelje za razvoj kasnije hr-
vatske duševne kulture, uopće osobito književnosti.
Dubrovnik je postao radi toga i ostao prava Hrvatska
Atena.
Duhovna veličina Dubrovnika inspirisana je na
kršćanstvu i na njegovoj katoličkoj stoljetnoj tradiciji.
To je najbolje simbolizirano u štovanju sevatskog bis-
kupa mučenika sv. Vlaha, koji je zaštitnik Dubrovnika
i njegove slobode i koji kao takav resi gradske zidine
i utvrđe, gradska vrata kao i javne zgrade. Dubrovačka
Republika zvala se je državom sv. Vlaha, što je bilo
najizrazitije ispoljeno i posvjedočeno na samoj državnoj
zastavi na kojoj se na bijelom polju — simbolu mira
— nalazi svetački lik moćnoga ,Parca“ (= zaštitnika).
O kršćanskoj katoličkoj stoljetnoj tradiciji jasno
neoborivo govore brojni vjerski spomenici: krasne
crkve, lijepe kapele, istorija brojnih katoličkih redova,
što ih je Dubrovnik podizao, gajio i podupirao. Kato-
lički redovi dali su najveći broj literata i kulturnih
radnika. Protiv mekršćanskih susjeda čvrsto se je držao
svoje kršćanske: religije, a na ustuk nećudorednih po-
kušaja, koji su dolazili izvana sa svrhom da podgrizu
temelje njegove duhovne i vremenite moći snage pro-
micao je on i svim sredstvima branio pozitivni i sa
svakog gledišta konstruktivni katolički moral. Podrža-
vajući uvijek najuže veze sa Sv. Stolicom, zaslužio je
Dubrovnik, da mu Petrovi Nasljednici, i javno priznaju
velike zasluge u obrani kršćanske vjere i da njegovo
ime ponesu širom katoličkog svijeta.
Tako je Urban VIII, u svojem pismu, upravljenom
Dubrovačkoj Republici g. 1624. gdje poziva Dubrovčane
na Svetu Godinu 1625. u Rim, izmegju ostalog kazao
i ovo: ,Odista ste Vi naročito Kristovo nasljegje, što
Augjeoske straže čuvaju i nebu pružaju, jer dok je
zarobljeni Istok slavodobitnu svoju glavu stavio pod
jaram barbarskog tiranstva, Vi ste na pragu zarobljenih
pokrajina sačuvali slobodu, premda ste s jedne strane
opasani turskim stijenama, a s druge jadranskim ta-
lasima. Pored toga kakav se slavniji triumf Vaše po-
božnosti može veći zamisliti nego li je taj, da Vaša
crkva nikada nije bila zaražena ni muslimanskim
praznovjerjem ni raskolničkim krivovjerjem ? Vi živite
u sredini prevarnoga svijeta i gledate, kako bezboštvo
if susjednim krajevima oholo gospoduje, pak premda
Vas okrutnost toga svijeta ne ubija, ona Vam ipak
vrijegja duše“,
Kršćanstvo i katolicizam sačinjavaju tradiciju kul-
turne veličine Dubrovnika. Ovu tradiciju Dubrovnik
treba i dalje da ljubomorno čuva, ako će da bude
dostojan nasljednik nekadašnjeg Grada sv. Vlaha.
»NARODNA SVIJEST.
Pomen Dr. Kosti Vojnoviću u Zagrebu.
, Zagreb kao političko kulturno i duhovno središte
Hrvata na dostojan je način proslavio 100-godišnjicu
rogjenja i 30 godišnjicu smrti Dr. Kosta Vojnovića,
našeg sugragjanina, hrvatskog političara, rodoljuba i
učenjaka, te uzornog i praktičnog katolika.
U velikoj dvorani Hrvatskog Glazbenog Zavoda
priregjena je u Nedjelju 21. o. mj. usnjela spomen-
matineja pod pokroviteljstvom hrvatskog metropolite
preuzv. Dr. Antuna Bauera. Matineja je započela pje-
vanjem ,Laudes seu acclamationes“, u kojima je jedan
stih glasio: ,Dubrovniče, starodrevno središte kršćan-
ske kulture!“ Iza deklamacije Rožićevog ,Ave victor“
(odlomak) i Sudetine ,Ave Maria“ slijedilo je preda-
vanje Dr. Stjepana Markulina o ,Javnom radu Kosta
Vojnovića“, u kojem je predavač u kratkom i jasnom
izlaganju prikazao Vojnovićev politički i naučni rad,
te njegov obilni rad kao profesora i rektora hrvat-
skog sveučilišta u Zagrebu. God. 1858 Vojnović po-
staje odvjetnik, Ide u Split i tu počinje njegov poli-
tički rad i borba za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom
(,Un voto per | unione“) U Splitu razvija prvi hrvat-
sku zastavu na svom stanu i zbog toga od zavedene
splitske mase doživi mnoge neugodnosti. God. 1872
ulazi u dalmatinski sabor, Nakon otvora hrvatskog
sveučilišta postaje prvi profesor za opće gragjansko
pravo, a do par godina bude izabran za rektora. U
nastupnom rektorskom govoru govori o zadaći hrv.
sveučilišta ističe da se naučni rad ne može i ne smije
odijeliti od odgojnog i da je zabluda i beskorisnost
gojiti znanost bez moralne istine. Moramo se razvijati
u smislu kršćanstva i zapadno-evropske kulture. Drugi
način rada je isto što i kidanje žile hrv. narodnoj
kulturi. Vojnović i u Zagrebu nastavlja svoj rodo-
ljubni i politički rad kao zastupnik u hrv. saboru.
Radi govora o riječkom pitanju bude suspendiran sa
sveučilišta i ban mu postavi dilemu: ili da se odrekne
katedre ili mandata. Vojnović odabere zadnje, i tim
poštenje i bijedu. God. 1882. bude opet uspostavljen,
da god. 1901. bude trajno umirovljen, a pri tom mu
oduzmu 10 god. službe. Na prvom hrvatskom kato-
ličkom kongresu u Zagrebu (g. 1901) nastupi kao pre-
davač na javnom zborovanju i Dr. Kosto Vojnović.
Održa gover o ulozi lajikata: u katoličkom pokretu i
životu i ustvrdi da se taj lajikat nemože improvizirati,
već ga treba uzgojiti. Zato. pored drugog traži i osnu-
tak sveučilišne katedre za kršćansku filozofiju i uspo-
stavu sveuč. propovjednika. Pok. Vojnović se bavio
znanstvenim radom proučavajući pravnu povijest Dubr.
Republike, pa je za svoje radove izabran za pravog
člana Akademije u Zagrebu. [Iza umirovljenja otigje
Vojnović u Dubrovnik, gdje preminu 20 svibnja 1903. g.
O ,Duhovnom životu Kosta Vojnovića“ govorio
je Dr. Ante Alfirević D.I. i prikazao ga kao uvjerenog
i praktičnog katoličkog lajika-intelektualca. Na koncu je
o. Alfirević pročitao pismo pokojnikova sina gospara
Luja upućeno priregjivačima ove matineje. Gospar Lujo
žali što on i sestra mu gja. Gjene nijesu u moguć-
nosti prisustvovati ovom pomenu i zato pozdravljaju
ovaj uzbudljivi i zanosni katolički sastanak priregjen
u pomen čovjeka, kojega je osobito resila beskrajna
odanost sv. rimskoj Stolici.
Girilo-Metodov kor otpjevao je 2 kompozicije
Makarova i Česnokov i tim je ova značajna komemo-
racija zaključena.
Hrvatska metropola dostojno se odužila čovjeku,
za kojeg historičar F. Šišić kaže da je jedna od naj-
markantnijih figura hrv. javnog života druge polovine
prošloga vijeka.
ma=mnenO NiSšVOQE
ž s
šk
s
Desno :
Onofrijeva česma
i crkva Sv. Spasa.
Str. 8.
GRADSKE VIJESTI.
Blagdan Uzašašća Gospodinova na nebesa ili
Spasov-dan slavi se sutra četvrtak 25. maja. U našem
gradu zavjetna procesija radi trešnje sa Svetoiajstvom
upućuje se u 10 s. iz katedrale, pak se zaustavlja u
crkvici sv. Spasa, gdje će biti svečani pontifikal. Po-
slije toga procesija se vraća u katedralu i tu se dava
blagoslov sa Svetotajstvom. e
Pedesetgodišnjica smrti Dum Gjura Dr. Pulića
(14. XII. 1816 — +4 24. V. 1883). Na Tjelovo dana
24. maja 1883 umro je u Rimu ovaj poznali narodni
borac i filozof, prognanik za svoja politička načela,
uzor svećenik, jedini gragjanin grada Dubrovnika, ko-
jemu je podignuta mramorna bista u kapeli na gro-
bištu Sv. Križa na Boninovu iza one u Dvoru Mihu
Pracatu. U narednom broju donijet ćemo o ovom
vrlom i zaslužnom narodnom čovjeku i filozofu uvodni
članak. U crkvi Male braće bila je jučer tiha sveta misa
na upokoj duše velikog pokojnika isključivo za svojtu.
Oživio «stari ,Lovrijenac“ ! Utorak 23. o. mi.
slijedijo je svečano otvaranje zgodno restaurirane stare
tvrgjave Lovrijenac, Kad su se gosti sakupili fanfara
pod dirigovanjem Ma. Vruticky pozdravila ih je over-
turom iz Smetanine opere ,Libuša“. Na prostranoj
terasi g. Dr. Frano Dabrović u ime odbora biranim
prigodnim govorom predava gradonačelniku ovu histo-
ričnu sada obnovljenu tvrgjavu. Načelnik g. Dr. M.
Mičić zahvaljuje svima a u prvom redu Nj. Vel. Kralju
Aleksaudru da je danas došlo do ovog slavlja. Uz
svirku fanfare, uz 21 topovski hitac razvija se zatim
uz državnu i velika bijela zastava sa likom sv. Vlaha
i natpisom ,S. B, — Libertas“. To je novo djelo
našeg umjetnika prof. Marka Rašice. Ovaj prizor bio
je doista veličanstven i ganutljiv. Na Pilama i gradskim
mirima bilo je okupljeno mnoštvo svijeta, a stara tvr-
gjava puna pozvanika, koji su bili počašćeni ,kupicom
i fjelicom“. Pogled sa ove tvrgjave na pučinu, na grad
na Cavtat i Konavle, na Pile, Danče, Gospu od Milo-
srgja, na otoke upravo je neopisiv. A sama tvrgjava
kao neki očaran dvor na visokoj visini usred morske
pučine. Na svakoga mora da napravi duboki dojam.
Sretna je doista bila ova namisao i čast svima, koji
su doprinijeli, da je Dubrovnik dobio ovu novu atrak-
ciju, kakova se teško može naći igdje na svijetu.
Gostovanje zagrebačke opere. U subotu je za-
počelo gostovanje opere Narodnog kazališta iz Zagreba.
Kroz 15 godina svog neprekidnog izlaženja naš je list
uvijek nepristrano redovito informirao našu publiku
o kvalitetama i uspjesima raznih umjetničkih družina,
koje su pohagjale naš grad. Ovog puta nam to nije
moguće, jer je Uprava Bondinog Teatra prekinula sa
praksom, da omogući štampi, da prati razvoj kulturno-
umjetničkog stvaranja naših narodnih institucija, a na-
opću korist publike koja se interesuje za kazalište, I
to se dogagja u času kada je sav Dubrovnik u za-
nosnim pripravama, da što doličniju počast iskaže eliti
pera i štampe, svijestan njene velike kulturne misije,
Doista veoma simptomatično ! I za danas ovdje posta-
vljamo tačku !
Crkvena izvedba članova zagrebačke opere.
U četvrtak, na Spasov dan ( 25. o. mj. ) izvest. će
nekoji članovi zagrebačke opere u Crkvi sv. Vlaha pri
svršetku sv. Mise od 8.30 kompoziciju , Ave Maria “
od našeg kompozitora Mra Jakova Gotovca, koji će
izvedbom i ravnati. Sudjeluju: soprano gdja Gita
Gjuranec, harfa gca Luiza Holubova, violina koncerini
meštar g. Karl ŠiHc, orgulje g. Rade Degl Ivellio.