*OZVARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 34.
DUBROVNIK 23. Kolovoza 1933.
Broj Cekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV.
Narodna Svijest
(Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Đubrovačke Hrvatske Tiskare.
Pred izbore za Radničku Komoru.
Naredbom ministra socijalne politike raspisani su
izbori za radničke komore za drugu polovicu mjeseca
listopada o. g.
Radničke komore su radničke ustanove, koje se imaju
brinuti za ekonomske, socijalne i kulturne interese svih
radnika i namještenika, kao njihova klasna predstav-
ništva, a osobita im je zadaća, da se briuu za zaštitu
radnika. Upravu radničkih komora imađu u rukama
radničke sindikalne (strukovne) organizacije, koje na
izborima za skupštine radničkih komora dobiju većinu
glasova. U ove izbore, koji pretstoje, ulaze s posebnim
listama socijalističke grupe Ujedinjenog radničkog sin-
dikalnog saveza (URSJ) i Općeg radničkog saveza (ORSJ)
te posebnom svojem listom kršćansko socijalna grupa
Radničkog strukovnog saveza (RSS) sa svojim prista-
šama i prijateljima.
Smatrajući stvar aktuelnnom i važnom iznijeti
ćemo u par riječi program ,Radničkog strukovnog sa-
veza“, — RSS je strukovna organizacija kršćanskih
radnika (i namještenike) koja radi za unapregjenje so-
cijalnih, kulturnih i gospodarskih interesa radnika na
temelju kršćansko-socijalnih načela, a naročito na te-
melju pravednosti, RSS hoće reformu društva: novi
gospodarsko-društveni red, koji će biti osnovan na
pravednosti, a ne na prevlasti kapitala nad radom.
RSS hoće društveni red, u kome će: 1) radnici biti
priznati kao suradnici poduzetnika u radionici i odlu-
čivati u upravi poduzeća, te učestvovati u dobitku
poduzeća; 2) radnici sudjelovati u vogjenju cijelog
narodnog gospodarstva, koje ima da se vodi po odre-
glenom planu; 3) radni uslovi biti zakonom utvrgjeni,
da se zaštiti radna snaga od prevelikog iscrpljenja,
umora i pogibli za život i zdravlje; 4) radniku biti
osigurana minimalna nadnica, koja je dovoljna za
pristojno udržavanje radničke obitelji; 5) radnik biti
osiguran za slučaj bolesti, nesreće, nezaposlenosti,
slabosti, starosti i smrti; 6) radnik moći, da se du-
ševno i moralno razvija i napreduje.
Strukovne organizacije radništva, i ako bi imale
sve da se bave isključivo radom i borbom za pobolj-
šanje stanja radnika u sadašnjem gospodarskom stanju,
ipak su se počele razlikovati po krajnjem cilju, koji
hoće postići. Jednima je krajnji cilj, da se vlasništvo
nad tvornicama i kapitalom oduzme današnjim vlasni-
cima i dade radnicima, koji će voditi proizvodnju u so-
cijalistički ili komunistički uregjenoj državi, Od ovih
jedni hoće to postići revolucijom, netom se tomu pruži
prilika: to su komunisti. Drugi poučeni strašnim ko-
munističkim pokusom u Rusiji, odgagjaju osvojenje
kapitala i vlasti dok dozriju za to prilike: to su soci-
jalisti, Megjutim ima mnoštvo radnika, koji neće revo-
laciju ni sada odma ni kasnije, i koji neće na mjesto
jedne nepravde učine drugu, već traže da se današnji
gospodarski red promijeni i reformira onako, kako to
odgovara socijalnoj pravdi u duhu kršćanskog morala.
Za ovim ciljem ide RSS, kao i sve one organizacije
kršćanskih radnika, koje vode borbu za radnička prava
u skladu sa zahjevima kršćanskog morala. Što će biti
veći broj radnika, koji će se boriti za taj cilj, to će
pobjeda biti brža i lakša. RSS u ovoj borbi za prava
radnika i namještenika poziva u svoje redove sve one,
koji osjećaju ma sebi težinu sadašnjega položaja rad-
nika, da znašno organizirani izvojšte gospodarski i
društveni red, koji će se osnivati na pravednosti za
sve slojeve društva, u kojemu će biti ostvarena sva
prava radnička, u kojemu neče rad slažiti kapitalu,
več kapital radu.
Drugo hodočašće u Rim ide mjeseca sep-
tembra o. g. Ko želi sudjelovati treba da se
predbilježi do 10 augusta radi kolektivnog
pasoša. Učesnici treba da pošalju svoj lični
opis, koji će služiti za kolektivni pasoš kod
mjesnih vlasti. Za soe ostale informacije o-
bratit se na Agenciju ,Compagnia Adriatica«,
Dubrovnik, Put XIII. novembra br. 7. Vis-a-vis
Hotel Imperial.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
t Prof. arh. 6. M. Iveković
Ovih su dana sve zagrebačke novine donijele
tužnu vijest da je na dan Velike Gospe 15. ov. mj.
nenadno preminuo velezaslužni naš kulturni radnik,
istraživač starih hrv. spomenika, arhitekt a sada pro-
fesor na Tehničkom fakultetu u Zagrebu Ćiril M. Ive-
ković, Njegovo ime i njegove lične sposobnosti veoma
su poznati u svim krajevima maše lijepe Dalmacije,
stoga, što je dragi pokojnik kao arhitekt! bivšeg dal-
matinskog Namjesništva radio kroz nekoliko decenija
megju nami i obišao s kraja na kraj po više puta sve
gradove i sela Dalmacije, gdje je ostavio najljepših
uspomena svog rada. i svoje umjetničke sposobnosti a
ujedno i njegove simpatične vanjštine, uglagjenosti i
društvenosti.
Dalmaciju, sa svim njezinim spomenicima, toliko
je volio da je najbolji dio svog života i rada njome
posvetio, tako da je i ovog ljeta, kao i prošlih, imao
doći za daljnja istraživanja starohrv. umjetnosti.
Skoro sve nove Crkve koje su kroz zadnje 50
godina sagragjene, kao i druge javne zgrade i škole
u Dalmaciji izragjene su po njegovim nacrtima da ne
govorimo o restauraciji raznih starinskih i historijskih
spomenika. Dapače još i danas se grade meke Crkve
po njegovim projektima, jer je on znao da i u svojim
arhitektonskim projektima spoji umjetnost i nacijonalnu
historiju, što nam, bar kod nas, dokazuje nova župna
crkva na Brgatu.
Velika je šteta da nije došlo do izvedenja mnogih
lijepih njegovih projekata, većinom radi naše nesloge
i neuvigjavnosti, jer u mnogim slučajevima novčana
srestva su bila osigurana, te smo tako ostali prikraćeni
od mnogih lijepih spomenika iz novije dobe. kao np.
nova župna crkva u Gružu koja je bila zasnovana u
stilu crkve našeg pokrovitelja sv. Vlaha u gradu.
Dužnost nam je da se sa ovo nekoliko redaka
odužimo ovom zaslužnom kulturnom radniku. umjetniku,
koji je hrvatskoj umjetnosti a ujedno i katol. Crkvi u
Dalmaciji dao vidljivih dokaza svoje velike ljubavi i
brige za uzdržavanje. Pokoj mu vječni i bila mu laka
hrvatska zemlja koju te toliko ljubio i volio — V. T.
nakon svršene gragjanske ili niže srednje škole?
To je najteže pitanje, koje danas muči mnoge
porodice i staratelje. Činovnička su zvanja prepuna.
Mnogo mladih ljudi s odličnim školskim svjedočbama
ne može doći do namještenja. Hiperprodukcija čino-
vničkih kandidata bit će sve veća i teža, ako roditelji
svoju djecu ne upute u privrednička zvanja i to spe-
cijalno u one struke, za koje nemamo domaćih sila, a
koje obzirom na savremeni napredak tehnike i indu-
strije, imaju stalnu budućnost i široko područje rada.
Hrvatski Radiša, kao društvo za odgoj i kulturno
podizanje privredničkog podmlatka, savjetuje svima
roditeljima i omladini, da poslije svršene gragjanske
ili niže srednje škole biraju pojedina zvanja sa po-
dručja obrta, industrije i trgovine, za koje treba posebna
stručna i savremena kvalifikacija a koja su nam u do-
movini najpotrebnija.
Da se omogući osposobljenje ovakovih stručnjaka
i kvalifikovanih privredničkih sila za domaće potrebe,
Hrvatski Radiša izašilje i namješta naše mladiće, koji
su svršili barem 4 razreda gragjanske ili niže srednje
škole na nauk u napredno inostranstvo, a čiji su rodi-
telji u stanju uzdržavati ih za cijelo vrijeme njihovog
naukovanja, koje traje 3, do 4 godine.
Vlasnik — izdavač — Urednik; Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
NE POLAZI NA DOPUST
A DA NE UZMES
Hrvatski je Radiša do danas izaslao oko 300 naših
mladića u inozemstvo, koji su se posvetili kovnoj in-
dustriji, mehanici, strojo-graditeljstvu, elektro tehnici,
tekstilnoj industriji, naprednoj poljoprivredi itd. Mnogi
su od ovih danas vrsne naše kvalifikovane sile, Pitomci
su za vrijeme naukovanja u inozemstvu smješteni u
internatima te su pod stalnim nadzorom društvenih
povjerenika ili internatskih poglavara. Mjesečna je op-
skrbina oko Din. 900, a plaća se svaki mjesec unapred
Sve informacije daje Središnja Uprava Hrvatskog
Radiše, Zagreb Šenoina ulica 16, II. kat.
Jesu li Isusovci nacionalni ?
Često se na račun Isusovačkog reda čuje tvrdnja,
da Isusovci ne mogu da budu praktično nacionalni.
Da bi tu nepravednu tvrćnju oprovrgli nećemo se upu-
štati sw mileolua dngošta tagonja, ćemo
samo nekoliko brojaka. A kako se kod nas zadnjih
godina rado poziva na Francusku, te se sve gleda kroz
francuske naočare, ovi će podatci biti crpljeni iz knjige
. Association amicale des anciens ćlčves de I' Ecole
sainte Genevieve, Versailles- Annuarie 1932.“
Ova škola, koja je u isključtvo isusovačkim ru-
kama, odgojila je ogroman broj najistaknutnijih narod-
nih radnika, elitu francuskih generala i časnika. Ona je
dala tri velika maršala: Vayolla, Lyanteya i dobro
nam poznatog Franchet d' Espčreya, koji se svi rado
ponose da su bili jednoć isusovački gjaci. (I Foch je
takogjer isusovački gjak škole St. Etienu). Osim ovih
maršala izašlo je zadnjih 50 godina iz ovog istog za-
voda 113 francuskih generala i kontreadmirala, od
kojih još živi 15. Osim ovih odgojila je ista škola
bezbroj odličnih časnika. Od gjaka, koji su pohagjali
ovu isusovačku školu, palo ih je u svjetskom ratu za
slavu irancuskog naroda 233. Malo će biti škola u
Francuskoj, koje bi toliko učinile za macionalni rad,
za strogo nacionalni rad, koliko je učinio samo ovaj
isusovački zavod, da o drugima i ne govorimo. A kako
su mogli dati Isusovci, ovi ,internacionalci“, kako ih
naziva g. Gavrančić, ovakav. duh požrtvovnosti i rodo-
ljublja svojim gjacima ? Zacijelo jedino zbog toga, jer
su ga i sami imali. Filozofsko je načelo: niko ne
može dati ono, čega sam nema. A za svršetak spomi-
ujemo i ovu činjenicu. Na solunskom irontu bilo je
više francuskih Isusovaca, koji su se tamo borili, pače
i pali (o. pr. O. Leoinir na Strumici), | srpska ih je
vlada odlikovala ordenima i tako priznala njihov po-
žrtvovni rad.
obraz ravosti
Koji boluju od krvnih, živčanih bolesti, kožnih
popraviće svoje varenje upotrebom naravna FRANZ -
JOSEFOVA gorka voda.
SARGOV
KALODONT