POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
r. 36.
DUBROVNIK 6. Rujna 1933.
Broj Cekovaog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV.
Narodna Svijest
ijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo. i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Katolici Dubrovnika i okolice!
Ove godine čitavi kršćanski svijet doživljuje
hiljadu devetstotu godišnjicu Muke i Smrti Bo-
žanskog Spasitelja našega. Za to je sv. Otac Papa
Pijo XI. proglasio ovu godinu ,Svetom Godinom“
i udijelio razna proštenja za duhovno dobro
vjernika.
Po Isusovoj Muci i Smiti na Križu izvršilo
se Veliko Otajstvo Otkupljenja. U Isusovoj pre-
svetoj Krvi prolivenoj u pomirnoj žrtvi na Križu
stoji snaga i moć Kršćanstva.
Naša je dužnost da u ovoj svetoj godini
razmišljamo u duhu i pokori Muku i Smrt našeg
milog Spasitelja, da mu dademo zadovoljštinu
za svoje grijehe i da budemo dostojni uživati
plodove Božanskog Otkupljenja.
Križ je znak Sina Čovječanskoga, Gospo-
dara svijeta i vijeka, Suca živih i mrtvih, Križ je
barjak svete Crkve Kristove, pod kojim ona kroz
vijekove neustrašivo vojuje i neprestano slavi
pobjede. Križ je i naša snaga, nada i utjeha u
teškim životnim borbama i kušnjama.
Stoga, da dademo oduška svome srcu i
svojoj pobožnosti prema svetom Križu i Muci
Boga-čovjeka, Otkupitelja našega, i da ublažimo
pokorom i dobrim djelima Pravdu Božju, rasr-
djenu radi nebrojenih javnih groznih opačina i
preteških grijeha u današnje razvratno doba
pozivijemo Vas na svečanu proslavu
svete godine.
Ovi proslavu. moramo najprije u svojim
srcima duboko proćutiti, a tada ju moramo što
svečanije ma vanjski mačin očitovati, jer nas na
to potiče i drevna prošlost sijela naše biskupije
slavnoga Dubrovnika, grada sv. Vlaha.
Dubrovnik je zaista mogao pod rukom sv.
Vlaha a u sjeni Kristova Križa omako cvasti i
napredovati kroz tolike vijekove svojeg aktivnog
jakog razglašenog religiozno-socijalno-moralnog
kršćanskog života.
Nijedan grad u našoj domovini nije bio tako
sretan kao Dubrovnik, koji već od 1l. vijeka
posjeduje neprocjenivo blago: neobično veliku
česticu sv. Moći Drva Križa Spasiteljeva.
Dužnost je dakle naša, da baš u ovoj sve-
čanoj prigodi toj dragocijenoj relikviji još veće
poštovanje iskažemo, da se i mi sa sv. Apostolom
»Slavimo u Križu Gospodina našega lsukrsta“
(Sv. Pavao Galaćanima VI, 14.).
Katolici Dubrovnika i okolice!
Proslavite dolično Svetu Godinu Otkupljenja
ljudskoga.
Učestvujte svečanoj trodnevnoj pobožnosti
od 14—16 septembra 1933, da se što ljepše pripra-
vimo za glavnu svečanost ovog svetog Jubileja.
Dogjite svi korporativno sa svojim Bratstvima
i religioznim Udruženjiinea, u nedjelju 17 septe'
1933 na hodočašće k sv. Moćima Isukrstova Križa
u našoj Stolnoj crkvi, toj majci sviju crkava du-
brovačke biskupije. Tu će ove sv. moći čitavog
tog jutra biti izložene za javno štovanje.
Sudjelujte svi svečanoj pontifikalnoj sv. Misi
i manifestativnoj procesiji, u kojoj ćemo iskazati
svoju ljubav i počast svetom Križu Spasa našega.
Dogiite, da svi skupa zahvalimo Božanskom
Otkupitelju kličući Mu :
Slava Ti Isvkrste i Blagoslivamo Tebe, jer si
po Svetom Križu svome svijet otkupio !
Dubrovnik, dne 15 augusta 1933 god.
+ JOSIP M. Biskup.
Don Dušan kan. Mičić, dekan dubrovačkog
dekanata.
Župnici Dubrovnika : Dn Ivo kan. Farranti,
Don Niko kan. Gjivanović, Don Ivo kan. Fabris
i Don Gjuro Krečak.
Starješine redova: O. Vinko Michieli, sta-
rješina Isusovaca; O. Markolin Padovan, prior
Dominikanaca ; O, Kvirin Orlić, gvardijan franje-
vaca; O. Vinko Desić, gvardijan Kapucina.
Župnici: Du Daniel Lepeš, Dn Ante Glumac,
Dn Pero Šantić, Dn Gjuro Kuljevan, Dn Miho
Arbulić, Dn Ivo Ostoić, Dn Stijepo Kusijanović,
O. Frano Čučević, O, Awdjelik. Posinković.
Raspored Proslave :
Dne 14, 15 i 16 septembra 1933: Svečano
trodnevlje u Stolnoj crkvi. — U 6!/, sati po-
podne izlaže se relikvija Drva sv. Križa; sv. kru-
nica, govor, zatim blagoslov.
Dne 17 septembra Nedjeija: U 5'), sati u
jutro na župnoj sv. Misi u Stolnoj crkvi izlaže
se relikvija Drva sv. Križa i ostaje cijelo jutro
izloženo za javno štovanje.
Oko 8 sati u jutro stižu procesije iz okolnih
župa. U 9 sati u Stolnoj crkvi svečana pontifi-
kalna Misa. Pjeva Crkveni Pjevački Zbor.
Poslije Pontifikalne Mise svečana procesija
sa relikvijom Drva sv. Križa. Svaka župa ide sa
svojim križima u pratnji svoga župnika. Pjeva
se ,Pomiluj mene Bože“ — ,Barjaci kreću kra-
ljevi“ — ,Puče moj“ — ,Do nebesa“ i ,Ho-
ćemo Boga“, — Procesija se zaustavlja pred
crkvom sv. Vlaha. Preuzvišeni biskup drži kratki
govor, Crkveni Pjevački Zbor pjeva himnu sv.
Križu, a zatim dijecezanski biskup daje blagoslov.
Procesija se vraća u Stolnu Crkvu pjevajuči ,Tebe
Boga hvalimo“. U crkvi slijedi konačni blagoslov.
Kod ovapnjenja arterija u mozgu i u srcu,
postići ćemo dnevnom upotrebom male količine naravne
FRANZ - JOSEFOVE gorke vode mekanu stolicu bez
prisiljavanja. Odlični klinički učitelji za unutrašnje bo-
lesti imali su i kod na jednoj strani već uzetih bo-
lesnika najbolje uspjehe pri čišćenju crijeva upotrebom
FNRANZ.JOSEFOVE gorke vode. FNANZ-JOSEFOVA
gorka voda dobiva se u apotekama, drogerijama i
špecerajskim trgovinama.
Angjeo Čuvar“ ilustrovani mjesečnik za djecu.
Na godinu Din. 10. Već je izišao 1 broj o. g. Može
se dobiti kod Dubr. Hrvatske Tiskare ili izravno kod
uprave — Zagreb, kaptol br, 9
Državna Klasna Lutrija. Srećke za I.
klasu novog 27 kola stigle su u velikom izboru sretnih
brojeva zajsretnijoj prodavnici : Jovo Turnič — Du-
brovnik 1 ul. Kr. Marije, — kod koje je uvjek glavni
princip prodaje: Tačna posluga, redoviti izvještaji i
stroga diskrecija ! (232)
SARGOV
KALODONT
NE POLAZI NA DOPUST
A DA NE UZMES
s] si
Ai; 7 NI:
Q,
Bf: '% Crean
Veliki pokret za sjedinjenje sa kat.
Grkvom kod Slavena i drugih naroda.
U ovo zadnje vrijeme opažamo da je dobroćudna,
bogoljubna duša slavenska takogjer progovorila i izra-
zila svoju želju za jedinstvom sa kat, Crkvom. Već
17 v. trojica najvećih pećskih patrijara: Jovan (1592-
1614) Paisije (1614-1648) i Gavril (1648-1654) stojahu
u uskim svezama sa rimskim Papama. Kako proističe
iz dokumenata Vatik. arhiva kojih je facsimile donio
sveuč. profesor Dr. Šimrak, oni bijahu izrazili želju za
jedinstvom sa majkom svih Crkava, rimskom Crkvom.
Ta ista sveta želja bila se je pojavila u manastiru Mi-
leševu te bosanski mitropolit Jovan, arhimandrit Visa-
riom, iguman Pavao i duhovnik Nektarije poslaše u
Rim papi Klementu X. kalugjera Mojseja Kontovića
1676 sa poslanicom u kojoj prisvajaju primat Pape i
njegovu nepogrješivost. Znamenite su ove riječi u po-
slanici: ,Rimski Papa drži mjesto svetoga Petra, komu
Gospod reče: I ti kad se vratiš, utvrgjuj svoju braću.
Onu riječ koju Duh sv. i rimski Papa u mudrosti na-
učava svekoliko vjerujemo. I ono što sve rimska Crkva
od Duha sv. govori, takogjer mi vjerujemo“. U isto
doba Epifanije Stefanović mitropolit Dalmacije, koji je
bio pod vlasti pećskog patrijarhe pregje na uniju, što
spominje i sam Farlati. Facsimile dviju poslanica Epi-
fanija Stefanovića Inocentu X. prve u novembru 1648. i
druge god. 1648. iznio je isti Dr. Šimrak 1929. po
izvornim dokumentima u Vat. arhivu.
Istoga vijeka hercegovački nadbiskup Vasilije Jo-
vanović (Ostroški) koji je štovan u Crnoj Gori kao
svetac i živio za kretskog rata, kad su se katolici i
pravoslavni borili proti zajedničkom neprijatelju, oči-
tova želju za sjedinjenje Papi Aleksandru VII. i Kle-
mentu X. Iz facsimile poslanice Vasilija upravljene
Klementu X. proističe, da on smatra Pape učiteljima vjere
kršć. ravnim Apostolima, nasljednicima Petrovim, eku-
menskim učiteljima, naučiteljima naučitelja, Ocima
Otaca od Duha sv. nadahnutim.
Autenciju ove poslanice pripoznavaju gotovo svi
srpski historičari (Dr. V. Gorović, I. Ruvarac, I. Vin-
ković, Dr. R. Grujić, Dr. V. Petković).
Iza kako je nazad malo mjeseci poznati Romunj-
ski teolog upozorio sve crkve pravoslavne, da je već
hora, da se sve kršćanske Crkve sjedine, da se mogu
oprijeti zajedničkim neprijateljima marksistima, maso-
nima i materijalistima, a da je za to djelo najkompe-
tentnija kao najjača i najbrojnija i po cijelom svijetu
raširena katol. Crkva, čije dogmate bi morale prihvatiti
sve istočne pravoslavue crkve i pripoznati primat Papin
koji je zakonit nasljednik Petrov, opažamo ovih dana
velik pokret izmegju pravoslavnih u Poljskoj za sjedi-
njenje. Sami vjernici potiču svoje župnike da pristupe
s njima u kat. Crkvu. U posljednje se je vrijeme uistinu
sjedinilo sa kat. crkvom više pravoslavnih svećenika
od kojih su mnogi odlični predstavnici pravosl. klera,
koji svojim primjerom utječu na druge. Tako je iza
prelaza na uniju arhimandrite u Wilni Filipa Morozova
1926. god., jednoga od najistaknutijih pravoslavnih lič-
nosti u Poljskoj, prešao na uniju svojevremeno rektor
pravoslavnog sjemeništa P. Tabinski a u zadnje vri-
jeme Teodor Pasičnik, koji je upravio otvoreno pismo