POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 37. OUBROVNIK 13. Rujna 1933. %roj iOvmoj fTaćana nmašej asi 4153 lista 3 Podružnice Žišnjovo g God. XV. dna Svijest sijena je listu 5 Din. mjezećno; za inozeinstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Ureduištvo 1 i iMprava kod Dubrovačke Hrvatske diskare. Slika sv. Križa od Dakse sada u crkvi (6): Po u Pridvorju. Naše razara ufanje. Svrha i značenje dolaska Isukrsta na svijet, megju čovječanstvo, smisao njegova trpljenja i smrti na Kal- variji jest spasenje čovječanstva. Ko se zadube u ovu istinu katekizma sa srcem punim vjere i ljubavi za istinu, naslutit će barem i osjetiti svrhu Isukrstova života na zemlji. Evangjelje o Raspetom Kristu bit će mu ne na sablazan ili u posmjeh, nego će osjetiti, da je ,božja moć u njemu, na spasenje svakome, koji vjeruje“. (Rimlj. 1, 17). Spasenje čovječanstva, što ga je Isukrst izvršio ma križu, u svojoj je biti uspostava vrhunaravnoga reda, što ga je Bog zamislio od vjekova za sve što je stvoreno, a još posebno za čovječanstvo, što ga je stvorio. Prvi čovjek bio je od Boga odregjen nosiocem toga vrhunaravnoga reda. Činjenica istočnoga grijeha razrušila je od Boga zamišljenu harmoniju i vezu čovječanstva s Bogom. Istočni je grijeh prouzročio odvraćanje čovječanštva od Boga. Po njemu je čovjek svojevoljno uzmaknuo u svoju iznemoglost, zanijekao je najviše usavršavanje, koje sastoji u priznavanju i ljubavi Boga; pobijegao ie ma svoj ljudski put, pao je u lagodnost nižega tje- lesnoga života. Tako je grijeh za čovječanstvo postao početak nesreće, slabosti, novih zabluda i sužanjstva svojim strastima, kako je bio sam u sebi takogjer negacija one podregjenosti štovanja prema božjoj lju- bavi, što ga čovjek duguje Bogu. — Potop zla izlio se je na ljudski rod iz izvora, što ga je Adam otvorio, naime iz grijeha. Potop moralnoga i fizičnoga zla, što se je množilo uporedo sa grijehom. Spasenje iz toga zla izvršio je Isukrst, Po Njemu je uspostavljen prvotni od Boga zamišljeni nacrt i red. Ko ne priznaje grijeha za otpad od Boga, ne priznaje ni Otkupljenja, taj ne može spoznati niti proživjeti djela Isukrstova, niti živjeti u njegovom blagoslovu. lsukrst, Spasitelj postao je novo božansko-čovječansko središte ljudskoga roda, mova glava vrhumaravnoga života za čovječanstvo. Spasenje je za to bivstveno uništenje grijeha. Ako je grijeh pad — Spasenje je uzdignuće ; ako je grijeh slabost, Spasenje je ozdrav- ljenje; ako je grijeh dug, Otkupljenje je plata; ako je grijeh sužanjstvo duha nižim nagonima, Spasenje je oslobogjenje; ako je grijeh uvreda, Spasenje je zado- voljština ; ako grijeh kida vezu izmegju čovjeka i Boga, Spasenje je pomirenje i ponovna životna veza. Grijeh je sve što je navedeno, prema tome je i Spasenje sve protivno. Grijeh je mered i zato zaslužuje kaznu, Oikupljenje je uklanjanje nereda i nova uspostava reda: zato se je Oikupljenje izvršilo poniznim i slobodnim trpljenjem i smrću Boga - Čovjeka. Istočni je grijeh porušio harmoniju vasione. lsukrst, Spasitelj opet ju je i zauvijek uspostavio. Svojim beskonačno zadovoljavajućim, svetim zaslužnim djelom dao je za cijelo čovječanstvo i za sva vremena mo- Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 gućnost, da čovjek svezu sa Bogom dobije, sačuva i usavršuje. Čovjek može ponovno u sebi srušiti taj vrhunaravni red, uništiti u sebi sliku božjega djeteta, usmjeriti svoje življenje daleko od Boga, dapaće do neprijateljstva prema Njemu, ali Spasenje je ostvarilo mogućnost, da se opet povrati u vjeri i kajanju i pre- porogjenju iz žive vođe sakramenata. Čovjek može porušiti nadnaravni red u bližnjemu primjerom, štetnim uplivom, nemarnošću, neprijateljstvom, nevjerom ; može ga porušiti i u dijelovima čovječanstva; ali Isukrst Spasitelj, Bog i Čovjek jamči, da nijedan čovjek ne može više trajno i općenito porušiti onaj život, što je nastao iz žrtve na križu, onaj organizam, što je bio uspostavljen Njegovim djelovanjem. Križ stoji, dok se svijet giblje. Jer nije više glava čovjek, nego Bog - čovjek, Isukrst. Spasenje i Otkupljenje jamči, da nijedna sila ne može više zavesti čitavo čovječanstvo daleko od Boga, izvan božjega - vrhunaravnoga reda. To je pobjedonosna pjesma Spasenja, pjesma svih spašenih i otkupljenih. U tome je takogjer svo pobje- donosno i neoborivo ufanje Crkve, koja se bori i trpi. Zdravo Križu — naše jedino ufanje! Propeće u Konavlima. Piše Vicko Lisičar. ! Ko pohodi iranjevačku crkvu u Pridvorju, doći će pred jedno ogromno Propeće. Da bi posjetnik i htio mimoići tu priliku razapetog Spasitelja ne može. Polu- otvorene oči mrtvog Isusa pritežu ga k sebi, ne dadu mu dalje. Kao da hoće svojim potresnim pogledom, da posjetnik motri svog Otkupitelja onako isprebijana, izranjena, izmrcvarena, koji rek bi ponovno iskazuje sa križa svoju žegju nad ljubavi i harnosti svakog po- sjetnika, I doista došljak stene, promatra ono uwmiljato ali bolno lice propetoga Isusa i nehotice srce mu se tim pogledom smućuje, te nalazi potrebu da i on čustvuje u bolima s Njime, pak da ganut pokajnički zavapi: Isuse, ljubavi moja, žrtvo moja, spasu moj! I uistinu, Propeće u Pridvorju je remek djelo div- ljenja i sućuti. Sa anatomičke strane dotjerano je u tančine, da gledaš pravo mitvo tijelo, ma kojemu ra- zabireš sva njegova rebra, njegove zglobove, njegove mišice, njegove rane. I sa etičkog gledišta tako je pri- kazano, da njegova bol s nekom resignacijom, što Mu odrazuje sa mrtvog lica, vabi iz svačigove duše čustvo samilosti i ganuća. Vidno se i jasno raspoznaje, da je ovo Propeće djelo posve staro, iz ranijeg srednjeg doba. Ono drvo Križa već istrošeno, onaj način rezbarije, kao i one rasporedane ranice po prsima, što su obilježje kipara iz XII., XIII. vijeka, sve uvjerava o njegovoj starodrev- nosti, I uistinu, ovo je Propeće bilo isprva u samo- stanskoj crkvi na Daksi, a ta crkva potječe već koncem XIH. v. Sabo pl. Getaldić spominje u svojoj oporuci od g. 1291. Franjevce na Daksi, koji su imali već tada svoju kapelu. A hroničari ovoga samostana skoro svi spominju to Propeće kao čudotvorno, što je dijelilo izvanredne milosti Dubrovčanima, koji su dolazili kao hodočasnici na Daksu, da se pred Njime mole. Stalna je tradicija, da je glasoviti pjesnik Ivan Gundulić (r. 1588 1638.) obavljao tijekom godina u korizmeno doba Duhovne vježbe na Daksi, i da je moleć pred tim Propećem dobio pobudu, da spjeva mnoge pobožne pjesme, osobito onu pravu biser-pjesmu: .Suze sina razmetnoga“, razdjeljenu u tri plača: Sa- grješenje, spoznanje, skrušenje. Ovom je pjesmom htio Gundulić, da prikaže preokret čovjeka grješnika, koji se je bio odalečio od Boga i podao se grijehu u nadi boljeg, ugodnijeg života. Ali u tom stanju nije našao Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. drugo do bijede i duševnog nemira, što ga dovede k sebi, da tada shvati razliku izmegju Boga i svijeta, te vas pokajan i skrušen, da se vrati svomu nebes- komu Ocu, da u Njemu opet nagje mira i pokoja. Pjesnik je uzeo za predmet izlijevu svojih kršćanskih osjećaja ovu priču iz sv. Pisma, željom da grješnika obrati i pridrži Bogu. Kad su Francuzi 27. svibnja 1806. zaposjeli Du- brovnik, morali su Franjevci seliti s Dakse, jer je mar- šal Marmont nalazio ovaj otok zgodnim za svoje voj- ničke svrhe. Tada su Franjevci uzeli sobom i ovo Propeće, da ga onda podare konavskom narodu na- mjestivši ga u crkvi franjevačkog samostana u Pridvorju. I uistinu Konavljani nalazili su utjehu i pomoć u Propetom svom Spasitelju, te ga do danas pohagjaju nadom svoga vječnoga spasa. Cavtatski odnosno konavoski dekan preč. Don Ivo Dagonig sa svojim revnim pomagačima mp. župnicima prostranih Konavala nije mogao bolje i zgodnije odre- diti u ovoj jubilarnoj godini 1900. godišnjice muke i smrti Isukrstove nego to, da privuče u odregjene dane cio narod konavoski k ovomu čudotvornomu Propeću, da se pokajani privinu uz Njegov bok presveti, u ko- jemu će dobiti milosti za ovaj i drugi život. (,Ecclesiae Ragusinae Historia auctore Daniele Farlato. Venetiis 1800.“, str. 119., drugi stupac.) SPORT. Triumf dubrovačkog sporta. Poslije pobjede nad Magyar Torna Klubom“ (MTK), kojeg smo pobijedili u pli- vanju, a u waterpolu tukli sa 4:1 i 3:0, dubr. plivački sport doživio je dagad svoj najveći uspjeh, koji je istodobno najveći dosadašnji uspjeh cjelokupnog našeg plivačkog sporta. Odlični naš , Jug“ susreo se prošlog petka i subote na prepunom pli- valištu u gradskoj luci (preko 3000 gledalaca), s budimpeštan- skim ,Ujpest Torna Egylet“ (UTE), prvakom Mađarske u pli- vanju i prvakom svijeta u waterpolo-igri. Od 6 plivačkih tačaka naši su odnijeli samo 100 m p&sno po junioru B. Orliću. Stigli smo prvi i na 50 m. slobodni stil, ali Ante 'Matić nije zbog oduševljenja odmah dotakao cilj, što je donijelo pobjedu Ma- đaru V. Borosu. Među pojedinim točkama natjecao se s re- zervnim ,Jugovim“ plivačima , Jadran“ iz Hercegnovog. Naši su svugdje pobjedili, a u waterpolu ih tukli 5:0, a naši juniori sa 2:0. S najvećim se interesom očekivao susret naših wa- terpolista sa svijetskim majstorima. Igra prvog dana započeja je oštro s obje strane. Poslije rezultata 1:1 iznenađeni Ma- đari igraju strašno surovo, tako da sudac g. Kolić ima pune ruke posla da zadrži igru na sporskoj visini. Mađari su u protestira, mađarski igrači prkose, rugaju sei neće da slušaju suca. G. Kolić, da ne dođe do većih izgreda, bio je primoran prekinuti utakmicu za stanja 4:3 za UTE. Ovakovo držanje Mađara osudila je sva publika, osobito mnogobrojni prisutni stranci i novinari. Radi ovih nemilih incidenata došlo je u ,Hotel Imperialu“ do sastanka naših i Mađara, gdje je ugovo- reno da se igra drugog dana ima fair održati, bez surovosti. Drugi dan ,Jug“ igra tačnije i temperamentnije, te odmah u početku pritiska goste. Već u 43. sek. igre pada prvi gol u madž. vrata, pa slijedi tako redom do poluvremena, koji svršava sa 5:0 u našu korist. ,Jug“ je igrao dosad neviđenom igrom, te Mađari nijesu mogli ništa uza svu svoju brzinu, tehniku i rutinu. Drugo su poluvrijeme prešli u defenzivu uz jake pro- dore. Nije ništa koristilo, dobili su još 1 gol, te utakmica svr- šava 6:0 za naše. Tako je naš ,Jug“, zasluženo tukao svi- jetskog prvaka. što je živo odjeknulo u domaćoj i stranoj štampi i javnosti. Dosad nepobjedivi Mađari naišli su na naše majstore. Glasoviti strijelac J. Nemath, koji na svakoj među- narodnoj utakmici sipa golove, kod nas se nije ,omrsio“. Po- bjeda je u gradu izazvala veliko oduševljenje, te su se iza utakmice u subotu formirale 2 velike povorke, koje su po gradu manifestisale ,Jugu“. | poraženi su priznali pobjedu i da je kvalitet , Juga“ svijetskog glasa. Vođa UTE Dr. Tischi izrazio je svoje iznenađenje nad ovakovom igrom, te priznao da je pobjeda realna i zaslužna. Možemo zaključiti: pobjeda nad prvakom svijeta i ovakovo priznanje. moraju nas obrado- vati, a našim Jugašima svi klićemo : Ž bv] ED It OSA MOINAP REJEDI SARGOV KALODONT