POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 37.

OUBROVNIK 13. Rujna 1933.

%roj iOvmoj fTaćana nmašej

asi 4153

lista
3 Podružnice Žišnjovo g

God. XV.

dna Svijest

 

sijena je listu 5 Din. mjezećno; za inozeinstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Ureduištvo 1 i iMprava kod Dubrovačke Hrvatske diskare.

   
 

Slika sv. Križa od Dakse sada u crkvi
(6): Po u Pridvorju.

Naše razara ufanje.

Svrha i značenje dolaska Isukrsta na svijet, megju
čovječanstvo, smisao njegova trpljenja i smrti na Kal-
variji jest spasenje čovječanstva. Ko se zadube u ovu
istinu katekizma sa srcem punim vjere i ljubavi za
istinu, naslutit će barem i osjetiti svrhu Isukrstova
života na zemlji. Evangjelje o Raspetom Kristu bit će
mu ne na sablazan ili u posmjeh, nego će osjetiti, da
je ,božja moć u njemu, na spasenje svakome, koji
vjeruje“. (Rimlj. 1, 17).

Spasenje čovječanstva, što ga je Isukrst izvršio
ma križu, u svojoj je biti uspostava vrhunaravnoga
reda, što ga je Bog zamislio od vjekova za sve što
je stvoreno, a još posebno za čovječanstvo, što ga je
stvorio. Prvi čovjek bio je od Boga odregjen nosiocem
toga vrhunaravnoga reda. Činjenica istočnoga grijeha

razrušila je od Boga zamišljenu harmoniju i vezu
čovječanstva s Bogom.

Istočni je grijeh prouzročio odvraćanje čovječanštva
od Boga. Po njemu je čovjek svojevoljno uzmaknuo u
svoju iznemoglost, zanijekao je najviše usavršavanje,
koje sastoji u priznavanju i ljubavi Boga; pobijegao
ie ma svoj ljudski put, pao je u lagodnost nižega tje-
lesnoga života. Tako je grijeh za čovječanstvo postao
početak nesreće, slabosti, novih zabluda i sužanjstva
svojim strastima, kako je bio sam u sebi takogjer
negacija one podregjenosti štovanja prema božjoj lju-
bavi, što ga čovjek duguje Bogu. — Potop zla izlio
se je na ljudski rod iz izvora, što ga je Adam otvorio,

naime iz grijeha. Potop moralnoga i fizičnoga zla, što
se je množilo uporedo sa grijehom.

Spasenje iz toga zla izvršio je Isukrst, Po Njemu
je uspostavljen prvotni od Boga zamišljeni nacrt i red.
Ko ne priznaje grijeha za otpad od Boga, ne priznaje
ni Otkupljenja, taj ne može spoznati niti proživjeti
djela Isukrstova, niti živjeti u njegovom blagoslovu.
lsukrst, Spasitelj postao je novo božansko-čovječansko
središte ljudskoga roda, mova glava vrhumaravnoga
života za čovječanstvo. Spasenje je za to bivstveno
uništenje grijeha. Ako je grijeh pad — Spasenje je
uzdignuće ; ako je grijeh slabost, Spasenje je ozdrav-
ljenje; ako je grijeh dug, Otkupljenje je plata; ako je
grijeh sužanjstvo duha nižim nagonima, Spasenje je
oslobogjenje; ako je grijeh uvreda, Spasenje je zado-
voljština ; ako grijeh kida vezu izmegju čovjeka i Boga,
Spasenje je pomirenje i ponovna životna veza. Grijeh
je sve što je navedeno, prema tome je i Spasenje sve
protivno. Grijeh je mered i zato zaslužuje kaznu,
Oikupljenje je uklanjanje nereda i nova uspostava reda:
zato se je Oikupljenje izvršilo poniznim i slobodnim
trpljenjem i smrću Boga - Čovjeka.

Istočni je grijeh porušio harmoniju vasione. lsukrst,
Spasitelj opet ju je i zauvijek uspostavio. Svojim
beskonačno zadovoljavajućim, svetim zaslužnim djelom
dao je za cijelo čovječanstvo i za sva vremena mo-

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

gućnost, da čovjek svezu sa Bogom dobije, sačuva i
usavršuje. Čovjek može ponovno u sebi srušiti taj
vrhunaravni red, uništiti u sebi sliku božjega djeteta,
usmjeriti svoje življenje daleko od Boga, dapaće do
neprijateljstva prema Njemu, ali Spasenje je ostvarilo
mogućnost, da se opet povrati u vjeri i kajanju i pre-
porogjenju iz žive vođe sakramenata. Čovjek može
porušiti nadnaravni red u bližnjemu primjerom, štetnim
uplivom, nemarnošću, neprijateljstvom, nevjerom ; može
ga porušiti i u dijelovima čovječanstva; ali Isukrst
Spasitelj, Bog i Čovjek jamči, da nijedan čovjek ne može
više trajno i općenito porušiti onaj život, što je nastao

iz žrtve na križu, onaj organizam, što je bio uspostavljen

Njegovim djelovanjem. Križ stoji, dok se svijet giblje.
Jer nije više glava čovjek, nego Bog - čovjek, Isukrst.
Spasenje i Otkupljenje jamči, da nijedna sila ne može
više zavesti čitavo čovječanstvo daleko od Boga, izvan
božjega - vrhunaravnoga reda.

To je pobjedonosna pjesma Spasenja, pjesma svih
spašenih i otkupljenih. U tome je takogjer svo pobje-
donosno i neoborivo ufanje Crkve, koja se bori i trpi.

Zdravo Križu — naše jedino ufanje!

Propeće u Konavlima.
Piše Vicko Lisičar. !

Ko pohodi iranjevačku crkvu u Pridvorju, doći će
pred jedno ogromno Propeće. Da bi posjetnik i htio
mimoići tu priliku razapetog Spasitelja ne može. Polu-
otvorene oči mrtvog Isusa pritežu ga k sebi, ne dadu
mu dalje. Kao da hoće svojim potresnim pogledom,
da posjetnik motri svog Otkupitelja onako isprebijana,
izranjena, izmrcvarena, koji rek bi ponovno iskazuje
sa križa svoju žegju nad ljubavi i harnosti svakog po-
sjetnika, I doista došljak stene, promatra ono uwmiljato
ali bolno lice propetoga Isusa i nehotice srce mu se
tim pogledom smućuje, te nalazi potrebu da i on
čustvuje u bolima s Njime, pak da ganut pokajnički
zavapi: Isuse, ljubavi moja, žrtvo moja, spasu moj!

I uistinu, Propeće u Pridvorju je remek djelo div-
ljenja i sućuti. Sa anatomičke strane dotjerano je u
tančine, da gledaš pravo mitvo tijelo, ma kojemu ra-
zabireš sva njegova rebra, njegove zglobove, njegove
mišice, njegove rane. I sa etičkog gledišta tako je pri-
kazano, da njegova bol s nekom resignacijom, što Mu
odrazuje sa mrtvog lica, vabi iz svačigove duše čustvo
samilosti i ganuća.

Vidno se i jasno raspoznaje, da je ovo Propeće
djelo posve staro, iz ranijeg srednjeg doba. Ono drvo
Križa već istrošeno, onaj način rezbarije, kao i one
rasporedane ranice po prsima, što su obilježje kipara
iz XII., XIII. vijeka, sve uvjerava o njegovoj starodrev-
nosti, I uistinu, ovo je Propeće bilo isprva u samo-
stanskoj crkvi na Daksi, a ta crkva potječe već koncem
XIH. v. Sabo pl. Getaldić spominje u svojoj oporuci
od g. 1291. Franjevce na Daksi, koji su imali već tada
svoju kapelu. A hroničari ovoga samostana skoro svi
spominju to Propeće kao čudotvorno, što je dijelilo
izvanredne milosti Dubrovčanima, koji su dolazili kao
hodočasnici na Daksu, da se pred Njime mole.

Stalna je tradicija, da je glasoviti pjesnik Ivan
Gundulić (r. 1588 1638.) obavljao tijekom godina u
korizmeno doba Duhovne vježbe na Daksi, i da je
moleć pred tim Propećem dobio pobudu, da spjeva
mnoge pobožne pjesme, osobito onu pravu biser-pjesmu:
.Suze sina razmetnoga“, razdjeljenu u tri plača: Sa-
grješenje, spoznanje, skrušenje. Ovom je pjesmom htio
Gundulić, da prikaže preokret čovjeka grješnika, koji
se je bio odalečio od Boga i podao se grijehu u nadi
boljeg, ugodnijeg života. Ali u tom stanju nije našao

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.

drugo do bijede i duševnog nemira, što ga dovede
k sebi, da tada shvati razliku izmegju Boga i svijeta,
te vas pokajan i skrušen, da se vrati svomu nebes-
komu Ocu, da u Njemu opet nagje mira i pokoja.
Pjesnik je uzeo za predmet izlijevu svojih kršćanskih
osjećaja ovu priču iz sv. Pisma, željom da grješnika
obrati i pridrži Bogu.

Kad su Francuzi 27. svibnja 1806. zaposjeli Du-
brovnik, morali su Franjevci seliti s Dakse, jer je mar-
šal Marmont nalazio ovaj otok zgodnim za svoje voj-
ničke svrhe. Tada su Franjevci uzeli sobom i ovo
Propeće, da ga onda podare konavskom narodu na-
mjestivši ga u crkvi franjevačkog samostana u Pridvorju.

I uistinu Konavljani nalazili su utjehu i pomoć u
Propetom svom Spasitelju, te ga do danas pohagjaju
nadom svoga vječnoga spasa.

Cavtatski odnosno konavoski dekan preč. Don Ivo
Dagonig sa svojim revnim pomagačima mp. župnicima
prostranih Konavala nije mogao bolje i zgodnije odre-
diti u ovoj jubilarnoj godini 1900. godišnjice muke i
smrti Isukrstove nego to, da privuče u odregjene dane
cio narod konavoski k ovomu čudotvornomu Propeću,
da se pokajani privinu uz Njegov bok presveti, u ko-
jemu će dobiti milosti za ovaj i drugi život.

(,Ecclesiae Ragusinae Historia auctore Daniele
Farlato. Venetiis 1800.“, str. 119., drugi stupac.)

SPORT.

Triumf dubrovačkog sporta. Poslije pobjede nad
Magyar Torna Klubom“ (MTK), kojeg smo pobijedili u pli-
vanju, a u waterpolu tukli sa 4:1 i 3:0, dubr. plivački sport
doživio je dagad svoj najveći uspjeh, koji je istodobno najveći
dosadašnji uspjeh cjelokupnog našeg plivačkog sporta. Odlični
naš , Jug“ susreo se prošlog petka i subote na prepunom pli-
valištu u gradskoj luci (preko 3000 gledalaca), s budimpeštan-
skim ,Ujpest Torna Egylet“ (UTE), prvakom Mađarske u pli-
vanju i prvakom svijeta u waterpolo-igri. Od 6 plivačkih tačaka
naši su odnijeli samo 100 m p&sno po junioru B. Orliću. Stigli
smo prvi i na 50 m. slobodni stil, ali Ante 'Matić nije zbog
oduševljenja odmah dotakao cilj, što je donijelo pobjedu Ma-
đaru V. Borosu. Među pojedinim točkama natjecao se s re-
zervnim ,Jugovim“ plivačima , Jadran“ iz Hercegnovog. Naši
su svugdje pobjedili, a u waterpolu ih tukli 5:0, a naši juniori
sa 2:0. S najvećim se interesom očekivao susret naših wa-
terpolista sa svijetskim majstorima. Igra prvog dana započeja
je oštro s obje strane. Poslije rezultata 1:1 iznenađeni Ma-
đari igraju strašno surovo, tako da sudac g. Kolić ima pune
ruke posla da zadrži igru na sporskoj visini. Mađari su u

 

protestira, mađarski igrači prkose, rugaju sei neće da slušaju
suca. G. Kolić, da ne dođe do većih izgreda, bio je primoran
prekinuti utakmicu za stanja 4:3 za UTE. Ovakovo držanje
Mađara osudila je sva publika, osobito mnogobrojni prisutni
stranci i novinari. Radi ovih nemilih incidenata došlo je u
,Hotel Imperialu“ do sastanka naših i Mađara, gdje je ugovo-
reno da se igra drugog dana ima fair održati, bez surovosti.
Drugi dan ,Jug“ igra tačnije i temperamentnije, te odmah u
početku pritiska goste. Već u 43. sek. igre pada prvi gol u
madž. vrata, pa slijedi tako redom do poluvremena, koji svršava
sa 5:0 u našu korist. ,Jug“ je igrao dosad neviđenom igrom,
te Mađari nijesu mogli ništa uza svu svoju brzinu, tehniku i
rutinu. Drugo su poluvrijeme prešli u defenzivu uz jake pro-
dore. Nije ništa koristilo, dobili su još 1 gol, te utakmica svr-
šava 6:0 za naše. Tako je naš ,Jug“, zasluženo tukao svi-
jetskog prvaka. što je živo odjeknulo u domaćoj i stranoj
štampi i javnosti. Dosad nepobjedivi Mađari naišli su na naše
majstore. Glasoviti strijelac J. Nemath, koji na svakoj među-
narodnoj utakmici sipa golove, kod nas se nije ,omrsio“. Po-
bjeda je u gradu izazvala veliko oduševljenje, te su se iza
utakmice u subotu formirale 2 velike povorke, koje su po
gradu manifestisale ,Jugu“. | poraženi su priznali pobjedu i
da je kvalitet , Juga“ svijetskog glasa. Vođa UTE Dr. Tischi
izrazio je svoje iznenađenje nad ovakovom igrom, te priznao
da je pobjeda realna i zaslužna. Možemo zaključiti: pobjeda

nad prvakom svijeta i ovakovo priznanje. moraju nas obrado-
vati, a našim Jugašima svi klićemo :
Ž bv] ED It OSA MOINAP REJEDI

 

 

 

   

SARGOV

KALODONT