POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br, 38. Narodna 2 DUBROVNIK 20. Rujna 19 3 124 — 1 ĆA. Broj Čekovnog računa našeg lista Jest 4153 Podružnice Sarajevo. — God. XV. vijest tlijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Wredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. Triumf SV. Križa u Dubrovniku! Dubrovnik manifestirao svoje osjećaje. — Veličanstvena proslava Svete Godine. — Ogromno učešće. — Proslava je tonfilmski snimljena. Mnogi govore o nehaju i o nekakvoj apatiji Dubrovnika prema mnogim javnim dogagjajima i ma- nifestacijama. Taj prigovor djelomično može i stati, ali se o nehaju i apatiji Dubrovčana ne može govoriti kad se radi o stvarima, idejama i manifestacijama, koje su prirasle srcu našega puka, te koje nemože nitko iz srca išćupati i uništiti, Tad narod progovori punom dušom, odlučno i otvoreno, tako da odjek tog glasa dopre do svih krajeva maše domovine. O tom smo se uvjerili prigodom nedavnog Euharističkog kon- gresa u Stonu, a nanovo prošle nedjelje u našem gradu, kad se Dubrovnik odazvao pozivu Sv. Oca i svog biskupa da proslavi 1900-godišnjicu našega Ot- kupljenja. Onakovu proslavu i onakve manifestacije svojoj ideji i svom programu nije dao Dubrovnik već godinama. Dubrovnik je progovorio, pa bilo što o tom mnogi govorili i mislili, Facta loquntur ! Kao uvod u proslavu održana je u katedrali tro- dnevnica. Prve je večeri franjevac mp. O. Nikola Dr. Spanjol učenim i zornim razglabanjem propovijedao o temi ,Krist mučenik“ ; druge je večeri dominikanac O. Domimik Dr. Budrović s teološkim znanjem govorio o ,Kristu Otkupitelju“ ; a propovijedi je završio preč. K. Capurso uznositim govorom o ,Kristu pobjedniku“. U subotu i nedjelju pročelje je katedrale bilo svečano osvijetljeno, a dominirao je veliki plameni križ. Crkveni Pjev. Zbor uveličao je svojim sudjelovanjem u crkvi i procesiji ovu značajnu proslavu. — Glavni dio proslave održan je u nedjelju prije podne. Već su ujutro počeli pješke i parobrodima stizati seljaci iz bliže okolice, da učestvuju u proslavi. Posebni parobrod doveo je veliki broj hodočasnika iz zapadnih sela, a uopće su bile brojno zastupane obližnje župe: Mlini, Mamndaljena, Brgat, Rožat, Mokošica, Gruž i Pile, a i doljnje župe Osojnik, Zaton, Orašac, Trsteno i Koločep. Toliki se posjet nije očekivao, tim više, što je u ovoj proslavi sudjelovao samo dubrovački dekanat t. j. najbliža okolica. U 9 s. služio je preuzv. biskup svečani pontifikal u prepunoj Katedrali. Središnja tačka proslave bila je velebna manifestativna procesija iza pontifikala. U pro- cesiji je uzelo učešće oko 6000 ljudi sa preko 60 barjaka i križeva. Župa za župom stupala je s križe- vima, barjacima i društvima, a na čelu sa svojim rev- nim župnicima, pravim pastirima, koje vjerni narod uvijek slijedi. U prednjem dijelu procesije (do svećen- siva) bilo je 3260 ljudi, a od tog 1340 muškaraca. U procesiji je zastupana i Općina. Od gradskih grupa spominjemo , Bratovštinu Presv. Sakramenta“, Muški i ženski Pomladak Apostolata sv. Ćirila i Metoda, Treći red sv. Frana, ,Anicu Bošković“ itd, Osobitu su pažnju izazvale djevojčice iz Trstenoga, koje su nosile brojne simbole Muke Isusove, veliki dojam ostavljaše veliki urešen križ župe Pila te pje- vački zbor iz Mandaljene. Procesija je bila tako duga, da su gradske ulice bile premalene, da se na njima lijepo razvije, stoga je izašla van grada na Ploče, te pošla iza grada, da kroz vrata od Pila ugje u grad. Prizor je bio veličanstven u svojoj harmoniji, veličini i zanosu. Sve u procesiji ili moli ili pjeva nabožne pjesme. Sve se mnoštvo zatim sleglo ispred sv. Vlaha, gdje je pred improviziranim oltarom održao prigodnu propovijed preuzv. biskup, koju donosimo u izvatku : Ne ću da se dičim ičim drugim osim Križem Gospoda Našega Isukrsta. Gal. VI. 14. Premili vjernici ! Nalazimo se na zaista klasičnom tlu; klasično je ovo tlo zbog vanredne ljepote prirode, koja ga okružuje, tako da je Manzoni ushićen morao uskliknati : 0 zemljo dubrovačka, ti na svakoj strani rastvaraš oku čarobne slike“. Duboko je utisnuto u našim dušama i svegjer se sje- čamo sa kakovom je harmonijom misli i zamamljivim bojama progovorio o čarobnoj ovoj zemlji naš Medo Pucić. Klasično je ovo tlo, zbog veličanstvene arhitektonske i slikarske umjetnosti, koja pred našim očima iskrsava; klasično je ono Zbog visoke znanosti, koja je sinula iz dubokih umova ve- likih sinova Dubrovnika, ali je najklasičnije ovo tlo, zbog izvrštine one divne kršćanske katoličke vjere, koja a ovome pobožnom narodu živi od vjekova i koja je bila najsnažnijom pobudom za divna djela znanosti i umjetnosti velikih sinova Dubrovnika : Lampridija Cerve, Gundulića, Nikole Dubrov- čanina, Boškovića i drugih. Naši povjesničari Ranjina, Cerva, Resti, nijesu bili bučni pripovjedači, nego radije oprezni i lakonički analiste, jer Dubrovnik ne htijaše pripovjedati svemu svijetu tajne svojih borba, niti opisivati potanko klance ja- dikovce bogatog plodnog ali i burnog života. Ipak ih je Dubrovnik nekom pričao, to bijaše predragi vjernici u sjeni svetišta ; na podnožju Križa pripovjedao je Dubrovnik svoje tjeskobe, Onome, koji se je dao raspeti radi našeg vječnog spasenja. Dubrovačka inteligencija i narod od vjekova kliče Propetom Spasitelju: Slava Ti [Isukrste i blagoslivljamo Tebe, jer si po svetome križu Tvome svijet otkupio!. Zato vidimo slavnog pjesnika Gundulića, gdje uz mnogu drugu vlastelu i inteligenciju dubrovačku obavlja u korizmeno doba duhovne vježbe na Daksi našoj, pred čudotvornim Propećem i tu dobiva pobudu da spjeva biser pjesmu ,Suze sina raz- metnoga“. To čudotvorno Propeće iz XII vijeka još je u našoj sredini, a sada se nalazi u Pridvorju, u franjevačkom samostanu divnih Konavala. Još ranije u XI vijeku posebnu pobožnost goje dubrovačka vlastela, inteligencija i puk prema presv. Drvu Križa, jer se već tada u Katedrali našoj, u toj majci sviju dubrovačkih crkava, nalazi neprocjenjivo blago, neobično velika čestica sv. Moći Drva Križa Spasiteljeva. Zar nije dakle dostojno i pravedno, da mi — vjerni sinovi sv. katoličke Kristove Crkve, poklonici Križa Spasiteljeva, potomci starih Dubrovčana, na glasu katolika, u ovoj jubi larnoj godini Otkupljenja našega, na poziv sv. Oca Pape, pred crkvom Parca našega sv. Vlaha, koji mučeničkom smrću, radi Križa svetog pogibe, — veličanstveno prosla- vimo Drvo Sv. Križa ? Da, predragi, dostojno i pravedno jest, jer Drvo presv. Križa jest za nas stijeg slave i spasenja. Križ, koji kod Rimljana bijaše znakom sramote, izakako ga poškropi pre- dragocjena krv Spasiteljeva postade znakom i stijegom slave, jer je po njemu Krist izvršio najveći i najsvetiji preokret svijeta, koji se je ikad i to na mirni način dogodio na kugli zemaljskoj; golemo rimsku carstvo od poganskoga pretvara se po Križu svetom u kršćansko. Padoše idoli, zatvoriše se poganski hramovi, zamukoše proročišta u Delfima, Efezu i Tebama; uzalud se muči Neron, Dioklecijan i drugi, jer krv mučenika jest sjeme krščana. Križ ili bolje Krist sa Križa pobjegjuje : regnavit a ligno Deus. Križ postaje stijegom slave; blista se na obeliskima trgova, na svodovima hramova; na vrhovima jarbola, leprša na zastavama vojnika, sjaji se na djademima kraljeva, otsjeva na prsima biskupa, postade uresom vitezova, moćnim oružjem misijonara. Križ je stijegom slave i zato jer je nosioc i činioc civilizacije. Na Križu je rogjena sv. Kršćanska-katolička Crkva, koja je ukrotila, oplemenila i u države uredila bar- bare; koja je Europi donijela civilizaciju. Kristof Kolombo otkriva Ameriku i tu zasagjuje Križ da novi svijet civili- zuje. To i danas sv. crkva pod stijegom Križa provagja kod necivilizovanih naroda. Tako Križ postade znakom ne- opisive, nenatkrivljive slave; dok sve prolazi i propada On stoji nepomičan i svojim sjajnim zrakama nastavlja prosvjet- ljivati ljudska pokoljenja; ostaje za uvijek narodima, vla- dama i državama jedini neugasivi svijetionik, sigurni vogj u burama života. Križ sveti jest takogjer stijeg spasenja. ,Per Lei tremo la terra e il ciel s' aperse“ kliče pjesnik Divne Glume. U istinu bijaše Križ banak, na kojem Krist položi cijenu našega spasenja; to je onaj instrumenat, na koji je Krist vršeći misiju posrednika vlastitom krvlju ispisao uvjete na- šega spasenja; to je onaj žrtvenik na kojem Krist, vječni Prvosvećenik, prinese neizmjernu žrtvu Ocu nebeskome, koja je potresla zemljom, otvorila nebo i pomirila vječnog Boga sa umrlim čovjekom. Križ je vele sv. Uci stablo života, ko- rablja Noemova, ljestve Jakovljeve, ognjeni oblak, što je Izraelce vodio kroz pustinju, štap, kojim je Mojsije razdijelio vode Mora Crvenoga, mač, kojim Judita odsječe glavu Ho- loferna. Križ je dakle uistinu bolnik naći melema rani svojoj ? Apostoli moderne zalutale znanosti i Vi idolopoklonici modernog nezdravog progresa, koji zabacujete nadnaravni red, osobnog Boga, Crkvu, sakramente i sv. Križ, pitam Vas, kakav balsam dajete Vi ljudskoj boli ? Koje srestvo umirenja pružate Vi bijedniku ? Znadem! Vi pružate bijednom čovječanstvu srestvo nehumano, nepravedno, barbarsko, ono kukavno samoubojstvo ! Moderni naturalizam 1 panteizam neznade drugog lijeka pružiti boli osim očajničke teorije starog poganstva o samoubojstvu : Lukrecij izmorivši se fi- lozifiranjem zatvori bezbožnu knjigu i prereže sebi vrat! Klaudije u očaju kriči: prva sreća čovjeku jest roditi se a druga umrijeti, pak oduze sebi život. Ovako rade pogani i njihovi moderni sljedbenici! Ali ne postupa tako uvjereni kršćanin. On u bolima podiže umornu glavu svoju prema Spasitelju na Križa propetom, koji mu progovara riječi pune utjehe: ,ne mogu se usporediti muke ovoga svijeta sa bu- dućom slavom, koja će nam se otkriti na nebesima“; kršćanin u bolima slijedi Spasitelja na Golgotu da s njime uskrsne u vječnoj slavi. Stoga opažamo čudovito djelo Križa Kristova, koji u ovoj dolini suza pretvara truje u ruže, plač u smijeh, bol i žalost u veselje, što mogu oćutjeti jedino posinci Božji, Križ je dakle u istinu stijeg slave i spasenja | O uzvišeni trofeju sv. Križa, koji si nadahnuo divnu pjesan Danteovu, koji si prosvjetlio našega Gundulića, probudio genij Miche- langela, Rafaela, koji si stvorio nebeske melodije Pergoleza, Rossinia i drugih umjetnika, po kojem je procvjetala svetost Vlaha svetoga, te asiškog serafina, pak Dominika, Ignacija, bl. Ozane, koji si dao gorući žar djelotvornoj ljubavi Vinka Paulskoga, don Boska, — prosvijetli mas! Prosvijetli i uzdrži ovaj pobožni puk, prosvijetli i uzdrži inteligenciju dubrovačku, da se svi Tobom dičiti budemo poput sv. Pavla, koji nam očinski govori: ,Imitatores mei estote ! Budite moji sljedbenici u praktičnoj ljubavi prema sv. križu. Pržimo dakle ovaj stijeg slave i spasenja na počasnom mjestu u našim domovima. Slijedimo nauku, koju uči propeti Bog - čovjek sa nepogrješive katedre križa o nerazrješivosti braka, čed- nosti u odjevanju, čistoći u ćudoregju ! Ti zdrava seljačka kršćansko-katolička koreniko, traži od svakoga, koji prosi tvoje povjerenje, da ti javno i pismeno posvjedoči ispovijest vjere. Pitaj ga jesi li ti poklonik Propetoga na križu ili slijediš teorije, koje niječu nadnaravnu moć, pobjedu i spas što nam je donio presveti Križ ? Dok ti vjeroispovijest ne položi, ne daj mu preko praga svoje kuće, ne povjeravaj mu svoje omladine. Da4, okupimo se svi oko dike, slave i spasa našega Križa svetoga, i molimo, da nas blagoslovi. Blagoslovi dakle o sv. Križu vrhovnu glavu sv. katoličke Crkve, našega sv. Oca Papu, blagoslovi vrhovnu glavu države, našega Kra- lja, blagoslovi sve vlasti, blagoslovi ovi naš divni grad, bla- goslovi sve slojeve, blagoslovi posebno obitelji naše i našu omladinu, na kojoj svijet ostaje. Sv. Križu, svijetli i blago- slovi. Amen. Nakon ispjevane himne ,Barjaci kreću kraljevi“ od Perosi-a sa strane Crkvenog Pjevač. Zbora biskup podijeli blagoslov s relikvijom križa čitavom mnoštvu. Uz pjevanje zanosnog ,Tebe Boga hvalimo“, te bla- goslovom u Gospi, završena je ova velika marodna i vjerska manifestacija, koja je najbolje potvrdila karak- ter Dubrovnika i označila njegovu misiju. Brojni se narod grada i okolice razišao svojim kućama, noseći najbolje uspomene i utiske, ohrabljen u svojoj vjeri i odlučan da će sav svoj budući rad uskladiti s intere- sima Crkve i naroda, čiji su interesi napokon identični. Proslavu je tonfilmski snimao poznati journal »Fox Movietone News“. Preuzvišeni se biskup odazvao molbi režisera, te je pred objektivom i mikrofonom u kratko pozdravio prigodom ove Svete Godine sav kršćanski svijet. Preuzvišeni je kazao: ,Iz drevnoga klasičnog i katoličkog grada Dubrovnika, tog bisera našeg Jadrana i naše Države, šaljemo pozdrav kršća- nima cijeloga svijeta“. Dubrovnik je vanredno ponosan svojim tradici- jama! On čeka, obično šuti, lakoničan je, ali je danas snažno progovorio i opet će u dano vrijeme još jače progovoriti; on je strpljiv, moli i nada se u pobjedu stijega slave i spasenja, Križa Isukrstova, te jedine nepogrješive katedre, koja nas uči o pravom porijeklu i cilju čovjeka, koja propisuje nepogrješive norme za moralni, socijalni i državni život. Svi moderni protiv- nici nauke Propetoga: o nadnaravnom redu, milosti posvećujućoj, sakramentima i Crkvi Kristovoj, rasplinut će se poput sapunjače i izginut će u maštanjima svoje bolesne fantazije. . stijeg spasenja. A gdje-će