POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro ir, 42 DUBROVNIK 18. Listopada 1933. ws dna Svijest Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XV. Gijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Za dostojanstvo čovjeka Čovjek je razumno biće, sa višim duševnim svoj- stvima, koja ga razlikuju od životinja. Svojim razumom čovjek imade moć spoznavanja, a slobodnom voljom slobodno se može odlučiti da čini ovo ili ono. Obe duševne moći treba da u njemu rade tako, da se svi niži nagoni podvrgnu duhu i udese prema svrsi na koju čovjek treba da se pripravi na zemlji i koju ima konačno da postigne nakon smrti, u vječnosti. Prema tome čovjek treba da radi oko toga kako će da postigne što veću harmoniju izmegju materije, tijela i duha. To se postizava jedino samoodricanjem, neprestanim svladavanjem, trajnom disciplinom, koja kroti strasti i zle sklonosti. Podati se strastima, puštati da u čovjeku gospoduje niži elemenat znači sniziti se do životinje. Takav način postupanja proizvodi pravo barbarstvo u čovjeku i njegovoj okolini. Megjutim imade onih, koji slijedeći literarnom pokretu ,dandyzma“ baš protivno uče. Za njih su tra- dicijonalne životne vrednote duha bez vrijednosti i bore se protiv svega što čovječanstvu mora biti sveto. Društvene i moralne spone njima su krvni neprijatelji. Propovijedaju slobodni moral, koji ima samo jednu dogmu a ta je, da je sav život lijep. Nema razlike izmegju dobra i zla. Zlo spada — po njima — u život, koji bez njega ne bi bio potpun. Dobrota i moralizi- ranje, krepost unosi u svijet samo pustoš i dosadu. Tek po zlu, kao antitezi dobra, postaje život raznoličan, bogat, produktivan i dostojan čovjeka. Moral sputava slobodu. Glupost im je stoga svako moralisanje i u književnosti i u javnim poslovima i u privatnom Životu. Jedini smisao života jest baciti se u život onakav, kakav je, izživjeti ga potpuno, sa svake njegove strane, izgorjeti u njegovom plamenu. Ovo negativno i po čovjeka ponizujuće naziranje prodire sve više i u život modernih masa. Buran život, silne strasti, što dušu nose kao vihor, grijeh i avantura, ljubavna osvajanja, bez obzira.na bilo. koga i bilo što, to mnogi ljudi smatraju danas idealom života. Pravo na uživanje, apologija strasti protiv zakona i duž- nosti, to je najopćenitija tema društvenih duhovitosti, A na sregjene se ljude gleda kao na ljude sitne duše i male pameti. Oni su mračnjaci, fanatici, puritanci. To su robovi iradicije i običaja. Duhovi, koji se ne mogu dignuti iznad ljudskih predrasuda. Nepodnosljivi tirani, koji otimaju ljudima njihovo neotugjivo pravo ma sreću. Najviši je duhom, najprosvjetljeniji je onaj, koji nijedan grijeh ne uzima tragično, već uvijek kao jednu životnu nuždu. Sve je to dobro, sve to ima svoj smisao i opravdanje. Tako se život razvija i pomiče naprijed u radosti, napretku i evoluciji. . Ima puno zavodljivosti u tom širokom moralnom sistemu. On uspostavlja opet najlakše i najkomotnije životno vjerovanje: epikurejstvo i hedonizam, Omaj živi, koji uživa i griješi. A kreposni su ljudi živi mr- tvaci, Oni ni ne znaju, zašto su živjeli. Život im je ostao i bez svrhe i bez sadržaja. Današnji svijet, koji pristaje uz ovo novo evangjelje života, sa sažalnim podsmjehom pogledat će za tobom, ako si se posvetio Bogu i reći će sa bolnim uzdahom: Šteta ovakova mladića! A na ženu, koja čuva vjernost svome mužu, gledaju jednako kao na robinju ili na kakvu prazno- vjernu barbarku. Sreća se mjeri samo po broju avan- tura i ,ljubavi“, Materijalistično ovo epikurejstvo puna je i apso- lutna megacija kršćanstva. Pored toga takove ideje zadavaju smrt svakome ljudskom dostojanstvu : one ne znače ništa drugo nego potpuni lom sa humanitetom i kulturom. Jedino na razlici izmegju dobra i zla iz- gragjene su sve životne vrijednosti. Ako je u životu sve sveto i dobro, što zadovoljava strasti i što se mili, čovjek onda prestaje biti razumskim bićem. Ljudski život mora biti gospodarenje, a ne ropsko služenje. To gospodstvo efirmira se i postizava duhom, a ne tijelom. U duhu je ljudska veličina i slava; u duši je viša ži- votna sreća. Duh treba da vlada i podvrgava niže sklo- nosti, koje kad idu protiv duha i njegovih interesa postaju pravim zlom, što ga bezuslovno treba izbjegavati da se može postignuti pravu slobodu sinova božjih. Stoga u interesu ugleda i dostojanstva čovjeka, potrebno je svim silama odbijati od sebe i pobijati pogrešno naziranje epikurejskog materijalizma a uzdi- zati visoko uzvišena načela kršćanskog morala, koji jedini diže čovjeka na dostojanstvo razumskog bića i drži ga u visokoj cijeni prave slike božje. Da Vaše dijete bude zdravo i veselo!!! dajte mu »ENERGIN« za jačanje krvi, živaca i apetita. »ENERGIN« pospješuje razvitak djeteta. Djeci 3 puta na dan po 1 malu kašiku ukusnog »ENERGINA«, ,ENERGIN“ dobiva se u apotekama pola litre Din. 35. izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun PFI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se rie povraćaju Elida ide usporedo sa znakom vremena... £ Kvaliteta se opet traži. Ali u znaku vremena — jeftino. Novi Elida sapun 4 cvjetova udovoljava i najvećim zah- tjevima: Bogata, meka pjena — vanred- nog kosmetičkog djelovanja. Njegov miris sastavljen iz 4 raznih cvjetova bit će laskav za svaku gospodju... Radnici i namještenici ! Radnice i namještenice! Služavke! DRUGOVI I DRUGARICE ! Za koga će te dati svoj glas na izborima za Radničku Komoru u Splitu dne 29. oktobra 1933? Dat ćete ga onim kandidatima koji predstavljaju složne kršćansko-socijalne i narodne radnike i namješ- tenike. To je plava (modra) lista s prvim kandidatima Antunom Buljubašićem, kamenoklesarskim radnikom iz Selaca, i Ivom Čulićem pk. Marina, privatnim namje- štenikom iz Splita (bivši predsjednik Hrv. Radničkog Strukovnog Saveza za Dalmaciju), te Franom Ženkom Donadinijem, zadružnim namještenikom iz Splita, za kojima slijedi 77 ostalih kandidata iz svih radnih struka važnijih mjesta Dalmacije. Glasački listići, koji pripadaju toj listi, biti će takogjer plave (modre) boje i nositi će redni broj III. Takav listić stavit ćeš na biralištu u kuvertu, zatvoriti i predati izbornoj komisiji. Radnici i radnice, namještenici i namještenice te služavke, koji će podupirati plavu listu, traže da na rad i upravu Radničke Komore kao staleške predstav- nice svih radnika i namještenika imaju ravnopravan utjecaj i da složno saragjuju prema svojoj snazi sve radničke grupe, u prvom redu one koje hoće uregjenje društva na kršćanskim načelima uz očuvanje i oja- čanje narodne svijesti i narodnih tradicija. Nećemo da Radničkim Komorama gospodare samo oni koji ta kršćanska načela i tu narodnu svijest neće da poštuju ili im se pače otvoreno izruguju ! Ljudi za koje ćete glasati i koji će Vašom pomoći biti izabrani te će Vas predstavljati u Radničkoj Komori, znali su, znadu i znati će još odlučnije da brane Vaše socijalne i e- konomske interese nego predstavnici različitih mar- ksističko-socijalističkih grupa, koji su dosad mislili da su jedini pozvani na to! Radnici i radnice! Glasujte po svojoj savjesti slobodno i bez straha! Ništa se ne treba bojati, glasanje je potpuno tajno! Radnici i radnice! Izvršite svoje zakonsko pravo! Pristupite na izbore! Pozovite Vaše drugove i drugarice da učine to isto! Radnički Strukovni Savez — Okružja Split, Što svatko treba da zna Prigodom izbora za Radničku Komoru u Splitu svaki naš prijatelj, pa i ako nema da glasuje, može i mora da druge uputi na glasanje. Zato treba da.svak znade ovo: 1, — Pravo glasa ima svaki radnik i radnica, svaki namještenik i namještenica, svaka služavka, u opće svako lice koje je navršilo 18 godina i koje je dana 21. augusta 1933. bilo uposleno bilo gdje i osigurano kod koje ustanove za bolesničko osiguranje (Okružni ured za osiguranje radnika, ,Merkur“) te je uneseno u birački spis. 2. — U Dubrovniku gradu ima dva glasačka mjesta, a jedno je u Gružu. — Na području Splitske Komore postoje još ova glasačka mjesta: Pag, Rab, Split, Drniš, Solin, Sućurac, Trogir, Šibenik, Benkovac, Dugirat, Omiš, Makarska, Zadvarje, Imotski, Biograd n/m, Hvar, Bol, Jelsa, Knin, Komiža, Obrovac, Preko, Selca, Skradin, Sinj, Starigrad, Supetar, Vrgorac, Cav- tat, Ston, Metković, Korčula, Blato, Kotor, Tivat, Er- cegnovi, Bijela, Risan i Kaštel Novi. 3. — Svaki glasač, prigodom dolaska na biralište, treba da sobom ponese bilo koju ispravu, kao n. pr. domovnicu, krštenicu, prijavnu listu u stanu, poresku knjižicu, radničku knjižicu ili kakovu drugu legitimaciju ili ispravu, kojom će se moći da legitimira za slučaj da ga nitko od izborne komisije ne pozna, 4, — Svak treba da dobro upamti da se izbori provode dana 29 oktobra 1933, a to je nedjeljni dan, kad je svak slobodan. 5. — Kandidatska lista Radničkog Strukovnog Saveza i njegovih prijatelja je plave (modre) boje, te je označena sa //l. 6. Glasanje je posve fajno, jednostavno i lako. Kad birač pristupi pred komisiju, ova se uvjeri da je unesen u birački spisak i da ima pravo glasa, pak mu onda predsjednik ili koji član komisije predade jednu praznu, neprozimu kuvertu, te ga uputi u drugo odje- ljenje, u kojem nema nikoga. Tu se nalaze glasački listići za sve tri kandidatske liste. Naš je glasački listić, kako se spomenulo, plave (modre) boje i označen je sa /II. Glasač treba da uzme jedan takvi listić, da ga stavi u kuvertu i po tom da je zalijepi. Tako zatvorenu kuvertu treba odnijeti u prvu prostoriju 1 predati je izbornoj komisiji. Time je izvršen čin glasanja.