POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
&r. 45.

DUBROVNIK 8. Studenoga 1933.

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XV.

Narodna Svijest

 

lijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Pregled vanjskih dogogjaja.

Megjunarodna politička situacija došla je u
težak stadij, jer sva aktuelna pitanja stoje gotovo ne-
riješena. Pitanje o razoružanju, doživljuje tragičnu fazu
kao pred četrdeset godina, kad je doživjela slom prva
konferencija za razoružanje, sazvana na inicijativu
ruskoga cara. — Pokušaj za privredno sporazumije-
vanje naroda doživljuje slom jer se je nakon rata razvila
pretjerana autarhija pojedinih država, — Revolucija,
što ju je provela narodno-socijalistična stranka u Nje-
mačkoj prouzrokovala je novu fazu evropske politike
kao takogjer i tešku krizu Društva naroda. Napuštanje
konferencija za razoružanje sa strane Njemačke i nje-
zino istupanje iz Društva naroda može biti od daleko-
sežnih posljedica. Hitlerov istup vodi pomalo sve
evropske države prema jednom zajedničkom bloku,
koji ima da se suprostavi nacionalnom dinamizmu re-
volucijonarne Njemačke. Njemački diktator htio bi pro-
vesti i pripojenje Austrije Njemačkoj, a time bi došlo
u pitanje današnje stanje u Evropi, stvoreno mirovnim
ugovorima. Čehoslovački ministar vanjskih posala Dr.
Beneš dao je dne 31. X. opširni ekspoze o vanjsko-
političnoj situaciji. — U Francuskoj je Daladierova
vlada morala odstupiti jer je dobila nepovjerenje par-
lamenta u pitanju sniženja činovničkih plata. Novu je
vladu sastavio senator Sarraut, ali imade slabu većinu.
— Američki državni predsjednik Roosevelt poslao je
koncem oktobra brzojavno pismo boljševističkomu vogji
Kalininu, u kojemu predlaže upostavu diplomatskih
odnošaja. Kalinin je prihvatio. Ovo je vrlo važan do-
gogjaj, jer je poznato, da su Harding, Coolidge i
Hoover najenergičnije zazirali od ma kakovih nepos-
rednih službenih odnošaja sa Rusijom. Do ovog ko-
raka došlo je valjda za to, što je Rusija spoznala
svoju slabost u megjunarodnom položaju a Amerika
je uslijed sve jače krize izgubila dosta od svoje eko-
nomske veličine. Mogao bi biti i vanjsko politični
razlog bojazni pred Japanom. Japan stvara Mandžursku
državu, koja bi Rusiju ocijepila od Tihoga Oceana.
Americi osim toga treba tržišta za izvoz. Rusija će
joj dobro doći, pa se već u tome smislu vode pre-
govori. — U Engleskoj su nedavno obavljeni izbori
u polovini općina. Znatno je porasla laburistička stranka,
koja je u opoziciji. — Čehoslovački parlamenat do-
nio je zakon protiv antidržavnih stranaka. Kao protu-
državne raspuštene su dosada samo dvije njemačke
stranke. — Turska Republika proslavila je dne 29. X.
desetgodišnjicu revolucije. Nakon što je brutalno pre-
kinuo sa svim tradicijama uredio je Kemal.Paša svoju
republiku u nacijonalnom, kulturnom i gospodarskom
pogledu. Kao posljedica posjeta Nj. Vel. Kralja Alek-
sandra doskora će biti potpisan ugovor o nenapadanju
izmegju Jugoslavije i Turske. — Bugarski predsjednik
vlade i ministar vanjskih posala g. Mušanov dao je
na 3. tek, mj. ekspoze o vanjskoj politici. Iz njegovog
ekspozeja može se razabrati, kako posljednji pokušaji
za približenje Bugarske Jugoslaviji i ostalim državama
Male Antante nijesu doveli do željnih rezultata. Gosp.
Mašanov je izjavio da Bugarska ,ne želi da pregje
na stranu jednih, a protiv drugih“. — Umrli su Paul
Painlevć, bivši predsjednik Francuske Republike, poznati
matematičar, zatim kemičar Cherborough američanin
izumitelj  vazeline. — Talijanski  prestolonasljednik
Umberto htio bi imati potomaka, pa se pronosi po
novinama vijest, da bi se imao rastaviti od zakonite
Žene belgijske princeze Marije Josipe. — Apostolski
Nuncij Msgr. Ciriacci otišao je iz Praga, nakon po-
novnog konilikta izmegju njega i Čehoslovačke vlade.
Ovaj odlazak još se ne smatra definitivnim prekidanjem
diplomatskih odnošaja izmegju Vatikana i Čehoslovačke,

zato je Sveta Stolica imenovala ,otpremnika poslova“
Msgra Panico.

 

3

KRIJES list za omladinu osobito za niže razrede
srednjih škola i za načitaniju radničku i seljačku mladež.
Krijes izlazi svakog prvog u mjesecu za vrijeme škol-
ske godine. — U pretplati stoji Din, 20. — Plaća
se «poštanskom uplatnicom br. 36326., a dobije se
preko povjerenika za cijenu od Din. 2 po broju, a u
knjižarama i papirnicama 3 Din. po broju. Krijes
. uregjuje Tijas Mortigjija stud. phil. Zagreb, Trenkova LII.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Roosevelt o religiji.

Prigodom stogodišnjice Konferencija sv. Vinka
Paulskog držali su u New-Yorku veliki zbor, na ko-
jemu je govorio takogjer državni predsjednik Roosevelt,
On je izmegju ostaloga rekao i ovo:

.U ovoj prigodi vrlo se rado sjećam psovke,
što su je upravo pred sto godima bacili irancuski re-
volucijonarci u obraz Crkvi, maime: ,Crkvo, pokaži,
što si učinila !“ Ja se rado sjećam, kako je Crkva to
izazivanje rado primila i kakvom je odlučnosti pokazala,
da kršćanstvo nije mrtvo, da kršćanska vjera još žive
da je življenje i djelovanje katolika u skladu sa nau-
kama njihove svete Crkve.

Upozoravam samo na činjenicu, da je samo Kon-
ferencija sv. Vinka, lanjske godine, samo u našoj
državi potpuno uzdržavala 150,000 siromaha i poma-
gala milijon puta s darovima, koji se ne bilježe. Ako
pomislim da rade sa istom nesebičnom ljubavi još
mnogobrojne crkvene ustanove po svoj državi, onda
se sve više uvjeravam, da pobjegjuje Bog takogjer
kod nas...

Kad sam preuzeo vladu Sjedinjenih Država, po-
trudio sam se da dadem novih smjernica. Da, smjer-
nica nije falilo, ali, što nas mora najbolje oduševiti i
dati nam najviše odvažnosti jest duh požrtvovnosti,
s kojim je sva Amerika rado primila smjernice a
s njima takogjer terete. Mi smo postali opet pioniri,
koji se žrtava ne strašimo... Naš program zahtijeva
nesebične požrtvovne radnike, koji ljube svojega bliž-
njega. Uspjeh našega svenarodnoga nacrta obnove bit
će tolik, kolika će biti ljubav i nesebičnost pojedinog
državljanina ..

U tom velikom i teškom boju za obnovu naše
domovine došao sam hvala Bogu do zaključka, da
naš narod sve bolje i bolje uvigja, da su duhovne
vrednote mnogo vrijednije od materijalnih. U tome
leži sva tajna našega uspjeha ili neuspjeha.

Neki narodi drugovdje htjeli su dekretima i za-
konima zabraniti čovječanstvu ono što je njegovo naj-
prvo pravo, da naime vjeruje u Boga i živi po zapo-
vijedima svoje vjere. Prije ili kasnije ti su narodi
spoznali, da se time uzaludno zalijeću u bitno, temeljno
i neumrlo pravo ljudskoga roda, u pravo za koje je
svako stoljeće naše historije dokazalo, da je za na-
predak čovječanstva neophodno potrebno.

Ni za čas nijesam pomišljao, da ćemo iz ove
mračne doline doći na svijetlo. Bio sam uvjeren, da
ćemo pobijediti, da ćemo uspjeti. Zašto ? Zato, jer vje-
rujem ne samo u pravičnost naših državnih ustanova,
nego jer čvrsto vjerujem i uzdam se u Boga, koji će
nas voditi i podupirati. Takogjer jer imam čvrsto po-
uzdanje u duhovne sile, što ih je kršćanstvo u obil-
nosti donijelo i stavlja ih na raspoloženje za našu
obnovu. Zato jer gori u meni čvrsta vjera u stalnu
nadnaravnu pomoć božju“.

ERROR OE AI OI EIO RO

Posljedice zle probave su obično tvrda stolica
žgaravica, pomanjkanje apetita, podrigavanje, katar cri-
jeva, katar želuca, bljuvanje, nemirno spavanje, teška
i umorna glava poslije spavanja, čirovi u Želucu, he-
moroidi, jetrene bolesti. Čim opazite da Vam jelo ne
probavlja u redu uzmite odmah poslije objeda i večere
u malo vode 1 malu kašiku praška MAGNA. Riješili
ste se svih briga. Za djecu i odrasle najugodniji je

prašak za otvor želuca i crijeva MAGNA, jer čisti brzo,
sigurno i ugodno, bez ikakvih boli.

MAGNA dobiva se u apotekama 1 omot Din. 4.—

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Rukopisi se ne E

Jedno važno pitanje Gruža.

Prošlih dana Državni Erar — Direkcija Pomor-
skog Saobraćaja - podnijela je proti Dubrovačke Općine
Sreskom Sudu u Dubrovniku tužbu kojom traži, da
joj općina ostavi na slobodno raspolaganje prosto od
gragjevina i stvari česticu 280/2 P. O. G1už. Svoju
tužbu motiviše Erar tim, da je koncesija za uporabu
data općini privremeno, da je bila pozvana općina da
vrati tu česticu pa kako to nije učinila to Erar putem
suda traži povratak te čestice.

Odnosna čestica, koja se natrag traži, jest ona na
kome je u Gružu javni trg, zahod — redarnica.

Općina se je oprla tužbi navodeći, da odnosna
koncesija je data općini za deset godina počam od
1/XI. 1927.

Začudili smo se ovom traženju Erara tim više
što ne navodi, u koju bi mu javnu svrhu služila ta
čestica, koja općini služi za veoma važne svrhe osobito
za javni trg bez kojeg Gruž ne može da bude. Drugog
mjesta, gdje bi mogao da se smjesti javni trg u Gružu
nema, osim ako bi se smjestio van samog mjesta,
čim bi stanovnici Gruža bili teško pogogjeni. Isto tako
javni moderno - higijenski uregjeni javni zahod je ne-
ophodna potreba Gruža, koji se ne bi mogao na ni-
jednom zgodnijem položaju da smjesti i bez kojeg
Gruž kao luka Dubrovnika, preko koje toliki silni
domaći i strani svijet prolazi, ne može da ostane.

Ovaj spor je od velike važnosti za Gruž i njegove
stanovnike, dakle po tom i za Općinu kao prestavnicu
cjelokupnog pučanstva općine.

Smatrali smo stoga uputnim, da na ovo skrenemo
pažnju javnosti u svrhu, da se potakne i skloni nad-
ležne mjerodavne faktore, da odustane od ovog neo-
pravdanog traženja, koje bi, kad bi bilo osnovano na
zakonu, teško pogodilo interese Gruža i Dubrovnika.

 

Kulturne vijesti.

Otvor sjemeništa gradišćanskih Hrvata. U sri-
jedu 18. oktobra na svečani mačini otvoreno je gra-
dišćansko sjemenište u Beču. Svečanosti su sudjelo-
vali: kardinal nadpastir Dr. Innitzer, veliki dobrotvor
sjemeništa, mnogi prelati i odličniji Gradišćani. Naj-
prije je zbor bogoslova otpjevao jedan Bethovenov
komad. Zatim je rektor sjemeništa Dr. Kčller održao
pozdravni govor u kojem se je zahvalio g. nadbiskupu
i svim onima, koji su svojim doprinosima omogućili
gradnju sjemeništa i otvor istog. D. Innitzer odgovorio
kratkim govorom u kotem je izrazio svoje veselje nad
sjemeništem i pohvalio darežljivost Gradišćana. Bo-
goslovi su toplo zahvalili svojim dobročiniteljima i
obećali du će njihov rad uvijek biti pod geslom: ,Sve
za vjeru i dom“. Svečanost je svršila pjesmom : ,Pastir
naroda na Petrovom tronu“.

Liječnik-kirurg postaje svećenikom. Na blagdan
Krista Kralja zaregjen je u Rimu svećenikom liječnik
kirurg Dr. Adolf Mayrhofer. Rogjen je g. 1872 i do
otrag nekoliko godina držao je u Beču zubarski atelje,
koji su posjećivali najodličniji bečki krugovi. Nakon
što se je dobro pobrinuo ze obitelj ušao je u Družbu
Božanske Riječi (Societas Verbi Divini) da se može
posvetiti misijskom radu.

Religija i starost. Prema zadnjoj statistici u Ho-
landiji žive 2 milijona 890 hiljada katolika; sačinja-
vaju trećinu cjelokupnog pučanstva (36:4 %). Obzirom
na duljinu života katolici doživljuju najveću starost.
»Residentiebode“ u Aji donosi, da su svi Holangjani,
koji su prešli 80 godina, po religiji katolici.

 

 

 

    

SARGOV

KALODONT