Str. & Oštete za nastradale pri radu u Belgiji. Po belgijskom Zakonu o osiguranju radnika roditelji neženjenog radnika, koji je poginuo radi ne- sretnog slučaja na radu, imaju pravo na oštetn samo u tom slučaju, ako dokažu da im je sin od svoje zarade slao izvjesnu svotu. Kao dokaz za to mogu se smatrati: recepisi novčanih pisama iz kojih je raz- vidno da je sin toga i toga dana poslao izvjesnu svotu novca, potvrde pošte da je toga i toga dana bila uru- čena roditeljima ta i ta svota poslata od pokojnog sina, potvrde banke sa naznakom visine svote, dana isplate imena pošiljaoca i imena primaoca itd. Izaslanstvu nije uspjelo ni u jednom slučaju da isposluje oštetu rodi- teljima na radu poginulog radnika baš radi toga što nije moglo pružiti potrebne dokaze da su roditeljii stvarno primali potporu od sina. Zainteresovani uvijek navode da su poderali i bacili potvrde o primljenom novcu, jer nisu znali da može to biti od neke vrijed- nosti ili jer se nisu mogli nadati da bi se jednog dana mogla desiti nesreća. Na taj način su našem siromaš- nom svijetu propale teške hiljadarke koje su ostale u kasi osiguravajućih društava. Stoga žene i roditelji naših iseljenika u Belgiji neka pomno čuvaju sve potvrde o novčanim pošiljkama iz Belgije, kako bi im se našle pri ruci u slučaju, da uslijed nesreće pri radu izgube svoga hranitelja. Ovakovi su slučajevi na žalost i suviše česti, pa svak valja da računa s tom mogućnnsti. IseijeničkI Komesarijat Min. Socij. Politike - Zagreb. Pisma iz naroda. PRIDVORJE. Proslava Neoskvrnjenog Začeča. Uoči svetkovine maneastirska su zvona na podne i na večer najavila svečanost. Veliki oltar, na kojem se na- lazi slika Neoskvrnjene, bio je krasno iskićen i mno- gim svijećama rasvijetljen. Usprkos silne kiše, koja je neprekidno lijevala, lijepi je broj pristupio svetim sakra- mentima. Na 8 sati bila je tiha a na 10 pjevana misa, koju otpjeva vIč. Dn. Niko Kusalić, župnik mjesta, a pohvalni govor održa vič. O. Krile starj. manastira, koji preko propovijedi najavi narodu radosnu vijest, da onog jutra sv. Otac Papa proglašuje Sveticom Bla- ženu Bernardicu Subirous, kojoj se je Bl. Gospa do 18 puta prikazala u Lurdu i na upit ko je ona reče joj: ,Ja sam Neoskvrnjeno Začeće“ i tim potvrdi ne- pogriješivu riječ namjesnika Kristova na zemlji koji proglasi člankom vjere tu divnu Marijinu odliku. — Poslije sv. mise slijedio je blagoslov sa presvetim te pjevanje Marijinih pjesama. Narod uprav razdragan ovom svečanosti Bezgrešne Djevice, osobite zaštitnice Franjevačkog Reda, koji u obrani divne Djevičine odlike zauzimlje prvo mjesto, vrati se svojim kućama, noseći u srcu neizbrisivu uspomenu ove divne proslave. KORČULA. Proslava Pedesetgodičnjice pjevačkog društva ,sv. Cecilija“ (1883—1933.) — Narodni preporod u Korčuli odnjihao je i naše pje- vačko društvo ,Sv. Cecilija“, da svježim miomirisom naše pjesme ne samo raznosi staru slavu ovoga grada, već da gojenjem milozvučne narodne pjesme osvoji i oplemeni srca mjesne omladine, da podžiže u njoj ljubav prama našem jeziku i običajima, da joj zasadi u dušu tvrdo osvjedočenje, kako je dužna da čuva i brani narodne svetinje i da bude svoja u svojoj kući. Ove godine navršilo se 50 godina što je naše društvo započelo da vrši namijenjenu mu zadaću i u tom kul- turnom radu ustrajalo evo čitavih 50 godina. Prelazeć u drugu polovinu vijeka, da jednakim zanosom i ma- rom nastavi svoj rad, odlučilo je naše društvo da skromnim načinom proslavi 26. ov. mj. pedesetgodiš- njicu toga svoga nastojanja koja će se obaviti ovim rasporedom: 1, u 10 sati sv. misa za pokojne članove. Preko mise pjeva mješoviti zbor. 2. Korporativni po- lazak ma groblje, gdje zbor pjeva tužaljku. 3. U 20 s. večer u dvorani Jugosl. Doma Jubilejna Akademija sa govorom predsjednika i više glazbenih komada te prigodnom deklamacijom. Knjige Hrvatskog Književnog Društva Sv. Je- ronima redovite i izvanredne pridižu se kod Dubro- vačke Hrvatske Tiskare. |. Ne kupujte a da prvo ne posjetite zlatariju »NARODNA SVIJEST+ Osvijetljenje jedne činjenice. Odgovor gosp. Dr. Jorju Tadiću Piše: Vicko Lisičar. II. — Uistinu, g. Tadić pogagja, koji je bio glavni uzrok moje, njemu nepoćudne, recenzije njegove bio- grafije , Miho Pracatović“. Čudim se samo, kako može tvrditi, da sam to ja ,odnekud pronašao“, da je on htio omalovažiti i ocrniti papinstvo, kad to svaki, ko nije slijep i ko ima malo kriterija, može jasno raza- brati iz njegova prikaza onog nemilog dogogjaja na Lopudu. Dalje mi bez ikakva razloga i temelja pri- mjećuje, da mi je ,neugodno“, što su izašli na javu oni dogogjaji, i da sam se ,naljutio“ na nj, što je spomenuo onu pljačku i onu poruku papi. Ni najma- nje! Katolička Crkva i papinstvo ne straše se istine, zato je meni naprotiv drago, da se već jednom razbi- stri taj povjesnički dosle ne razjašnjeni dogogjaj. Samo me boli i žalosti, što ga je g. Tadić, na onakav način pri- kazao, Neka znade g. Tadić, da ja ne samo sa ,mno- gim“ već milijunima drugih ljubim svoju djedovsku svetu katoličku vjeru i častim papu kao Kristova Na- mjesnika na zemlji u društvu sa najumnijim, najpleme- nitijim i majkarakternijim ljudima, koji nijesu smatrali, da im ta ljubav i poštivanje priječe, da budu istiniti i objektivni. Začudno mi je, da g. Tadić smatra onu nemilu zgodu t. j. pljačku Lopuda po soldateski, jednom ,od najinteresantnijih epizoda u povijesti onoga otoka“. Iskreno ću reći, da su za mene mnoge epizode iz ži- vota njegova junaka Miha Pracata kudikamo intere- santnije od nje, a pogotovo u povijesti Lopuda. Možda je ona pljačka ,nmajinteresantnija“ radi toga, što se ona dade naviti protiv pape. Za mene nije, ako je njemu, neka mu onda bude! Svak ima svoj ukus. Ipak objelo- danjenje onih dvaju dokumenata od strane g. Tadića već je razvodnilo odnosnu epizodu i oduzelo joj onaj ža- lac, što joj ga je g. Tadić htio dati. Još će više biti otupljen taj žalac, kad je stavimo u okvir ondašnjih prilika i psihološki je protumačimo, Ali svakako čudim se g. Tadiću, čovjeku oštroumnu, koji je zajedno s nama proživio užasni evropejski rat, ako to ne uvigja. »Papini vojnici“ nijesu bili vojnici uzgojeni i u- vježbani od pape, kako g. Tadić vrlo dobro zna, nego njegovi plaćenici, "Neka še pako sjeti, kako se onda divljački postupalo u ratu, a kako je i u našem pro- svijetljenom vijeku soldateska znala počiniti puno gorih nereda.... Čudnovato, kako g. Tadić po zanatu hi- storik, zaboravlja, da su patrijarha Grimani, Gritti i ostali zapovjednici papinskog brodovlja bili Mlečani, oduvijek kivni neprijatelji i zavidnici Dubrovnika, a osobito u ono vrijeme. Ali zavirimo malo dublje u ondašnje prilike ! Reklo bi se, da papa Pavao [IIl. (1534—49) nije bio u početku nesklon Dubrovčanima. Farlati u svom Br, 51. povjesničkom djelu donosi papino pismo Republici veoma naklono, a kojim joj javlja nastup na Petrovu stolicu.! Ali jedna nemila zgoda, koju su Mlečani vje- što izrabili, otugjila ga je i učinila neko vrijeme manje sklonim dubrovačkoj Republici. Papa Pavao — poput svih papa već tamo prije pada Carigrada — neumorno je radio da zapriječi prodiranje Turaka i da ih potjera iz Europe. Mimogred ću ovdje spomenuti jednu po- znatu činjenicu, koju — nadam se — priznava i isti g. Tadić, da je papinstvo za obranu evropske kulture, a pogotovo u obrani nas Hrvata i Dubrovčana, od tur- ske najezde najviše doprinijelo. Pavao je odmah na početku svoje vlade svim mogućim srestvima pomagao cara Karla V. u njegovim pothvatima protiv Turaka, nastojao izmiriti cara sa francuskim kraljem i nagovo- riti ga na savez s Mlečanima protiv Turaka. U to doba bijaše dubrovačkim nadbiskupom Frano Trivulzio (1526- 44), koji prijanjaše uz Francusku i nekako bijaše po- srednik izmegju Francuske i Turske, Ovaj godine 1537. nagovori plemića Petra Pucića, da na silu u Konavlima otme mletačkom glasniku pisma, kojima je republika javljala zapovjednicima svoga brodovlja u Boci, kako je sklopila savez sa carem protiv Turaka.? To je silno ozlojedilo Mlečane, te su odlučili osvetiti se Dubrov- čanima. Istina, Dubrovčani su sena to opravdali, da je to nadbiskup učinio na svoju ruku i dali su zadovolj- štinu. Radi toga Mlečani nijesu tada mogli ništa očita poduzeti proti njima, ali su ih ipak objedili zbog toga kod pape i suviše da prodavaju Turcima ratne potrep- štine. Nakon nekoliko vremena uspije Mlečanima uvje- riti papu Pavla Ill. i naoštriti ga protiv Dubrovčana, te god. 1538. papa zabrani pod majstrožim kaznama, da kršćanski narodi, pa i Dubrovčani prodavaju ili da- vaju ratne potrepštine Turcima i — po nagovoru Mle- čana — zatraži, da proti Turcima i Dubrovčani ugju u savez, koji su dne 8. februara 1538. potpisali papa, car Karlo V. i Mlečani u Vatikanu.* Naglasujem u Va- tikanu, da se vidi, ko je najviše doprinio sklapanju toga saveza. Istina, Dabrovčani su i ranije krišom unajmljivali svoje brodove kršćanskim vladarima protiv Turaka, alt stupiti javno u savez protiv Turaka, značilo je očitu propast. Radi toga. pošalju papi 28. marta 1938. pa- metnog, razboritog, okretnog i rječitog dominikanca Klimenta Ranjinu. Njemu uspije razuvjeriti papu glede osvađa i podvala i odvratiti ga od zahtjeva, da Du- brovčani moraju sudjelovati bilo lagjama bilo novcem u savezu.“ Ipak u ugovoru saveznici ne bijaha zajam- čili neuiralnost i nepovredivost dubrovačkog zemljišta i radi toga su Dubrovčani mnogo stradali. Papa 10. februara 1538. imenova — na nesreću Dubrovčana — legatom svoga brodovlja mlečanina, oglejskog patrijarku Marka Grimanija; a i neki drugi zapovjednici papinih brodova bijahu Mlečani, kako — vjerojatno — bijaše i jedan dio plaćenika. To brodovlje Kod neuredne stolice, teškog varenja, ljutine, navale krvi, glavobolje, sveopće nevoljkosti uzmi u jutro na tašte jednu čašu naravne FRANZ-JOSEFOVE gorke vode. Prema iskustvima klinika za unutrašnje bolesti jeste FRANZ-JOSEFOVA voda osobito blago- tvorao sredstvo za čišćenje. FRANZ-JOSEFOVA gorka voda dobiva se u apotekama, drogerijama i špeceraj- skim trgovinama. : ZOVES vea u uničić & Domić Spediterska radnja teleton or.6 Dubrovnik 2 reetn b:.6 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe, a selidbe, prevoz (pokućstva) ima vješte ljude (9) Posata i prikladnih darova m Srebra, Alpaki, Ckina - Srebru i Kristalu. pur Odlikovana Slastičarnica ŽIVKO ŠIKIĆ Snižene cijene MJENDOLATE svih vrsta moje poznate prvorazredne izradbe ma Dim. 40:— kg. Veliki izbor božićnih bonbonijera i nakita za božićni dub. Originalni francuski ,Cognac Frapin“ i španjolska vina »Malaga“ i ,,Moscatel“ = nn | I INI (M! | | gdie će te naći najmodernije, najljepše a najjeftinije — gg, uvjerite se, čekaju Vas posljed | svakovrsne nakite uzlatu, srebru, doubleu i chromu. novosti i najniže cijene. posljednje ma] _ -==E&=8a mi S I | Satova Anker od Din. 45—, budilica od Din. 70—, Nardala od Din. 20—, unaprijed. Popravci i Monogrami se izvršuju odmah uz najniže cijene i jamstvo. Mladenci koji kupe zlato dobiju lijep dar.