POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 3. Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. — DUBROVNIK _20. Siječnja 1932. “a God. XIV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1'50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Anlun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birlmiša) — Dubrovaik Rukopisi se ne povraćaju. Gospodo senatori i narodni poslanici! Sa velikom radošću pun vjere u našu lijepu necijonalnu budućnost pozdravljam sve vas i cijeli jugoslavenski narod, koji vi dostojno predstavljate. Istorija svega jugoslavenskog naroda otkako se slegao u ove lijepe krajeve naše domovine, puna je velikih dogogjaja, sudbonosnih preokreta, teških posr- nuća i silnih poleta, dok, najzad, veličanstvenim po- bjedama nad svim neprijateljima slobode i jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca nije krunisano veliko djelo nacionalnih proroka, mučenika, junaka jugosl. misli. Punih 12 vijekova je proteklo u inukama i nad- čovječnim borbama za održanje naših plemenskih in- dividualnosti. Veoma snažni narodi i privlačne civilizacije udarali su na naš razdijeljeni narod megju plemena i države, pa ipak u nizu svih proteklih stoljeća možemo se time ponositi. Nikad nije misao megjuplemenskog bratstva i jugoslovenske zajednice bila ugašena. Ona je vječito živjela u etičkim elementima jugoslosloven- skog jedinstva i u vidovitoj svijesti najboljih sinova našeg naroda i onda kada je svako naše pleme moralo posebice i samo da se bori za opstanak, Najzad je etička istina jugoslovenske misli pro- lomila sve prepreke vjekovima vještački stvorene i u završnom periodu naše mučeničke i krvave nacionalne revolucije i svjetskog rata dospjela do stvaranja jedne i nedjeljive Jugoslavenske kraljevi, sa jednim naro- dom u jednoj državi. x Kada sam poslije sjajnih pobjeda 1. decembra 1918. godine imao sreću da svečano proglasim ujedi- njenje Srba, Hrvata i Slovenaca, po slobodnoj izraže- noj volji svega našeg naroda zahvalili smo iz sveg srca Bogu, što je ostvaren san i vjekovni ideal naših slavnih predaka, najboljih Srba, Hrvata i Slovenaca. Ujedinjeni i slobodni mogli smo da organizujemo na savremenim institucijama našu nacijonalnu državu, da u njoj pripremimo najbolje uslove budućnosti. Usta- vom od 28. juna 1921., nastojali smo riješiti i taj naš nacionalni i državni zadatak, ali sve se jasnije poka- zivalo, da nacionalna misao nije dobila u Ustavu tro- imene države svoj pravi izraz ni snagu, nacionalnog organizma cjeline. Sa svim onim tragovima prošlosti, koji su nas plemenski razdvajali, nismo mogli u pu- noj mjeri sintetično razvijati sve naše nacionalne odlike u neophodnom unutrašnjem jedinstvu i harmoniji. U takvom državnom uregjenju naš javni i orga- nizovani politički život jedva je i pokušao, da pouzdano i iskreno izagje iz uskih plemenskih okvira. Mogli smo pobijediti sve spoljne neprijatelje, ali sebe, svoja isklju- čiva posebna shvaćanja bilo nam je najteže pobijediti. Kao da ono, što je plemensko ne dobija baš u jedin- stvu u cjelini svoju najvišu značajnost, svoj krajnji cilj. Ali najviši udar državnoj i nacionalnoj misli do- šoo je od zaslijepljenih partijskih strasti i njihove megjusobne borbe, Zloupotreba političkih sloboda i parlamentarnog rada bilo je do te mjere teško, da je bio doveden u pitanje napredak i razvitak cjelokupnog našeg narodnog života. Uzalud su bila sva očekivanja da će razvoj unutrašnjeg života našega dovesti do sre- gjenja prilika u zemlji. Naša negcionalna i državna cjelina bila je ozbiljno ugrožena. Prijetilo nam je du- hovno rasulo i narodno razjedinjavanje. Ni jednoga trenutka nismo smjeli zaboraviti, da narodno ujedinjenje nije djelo jedne generacije ni po- sljedica istorijske slučajnosti. To je djelo neprekidnih napora, vjekovnih nacionalnih živih sila i rezultat mo- ralnih i istorijskih tekovina, Narodno jedinstvo i državna cjelina ne mogu nikada biti predmet nikakovih poga- gjanja; oni moraju uvijek biti iznad našeg dnevnog života i iznad svih posebnih interesa. Gospodo senatori i narodni poslanici, Ja sam odredbom od 6. januara 1929, presjekao ono zlo stanje, (18. januara 1932.) to je bila Moja svela dužnost pred istorijom i nacijom. Mojoj vladi kojoj Sam tada povjerio upravu zemlje, stavio Sam u zadatak da dobrom upravom što prije stiša strasti i ojača narodu vjeru u budućnost. U tom pogledu Kr. Vlada ulagala je sa uspjehom najveće napore. Zakonom od 3. oktobra 1929. naša kraljevina dobila je svoje pravo ime i raskinula sa vidnim tra- govima prošlosti, onim vještačkim granicama upravne podjele, koje su postale istorijske u tragičnom djeljenju i razdvajanju naših plemena. Oduševljeno prihvatanje svih odluka od cijelog naroda, sa nepodjeljenim povjerenjem u svim krajevima naše otadžbine, što Sam i lično mogao utvrditi u ne- posrednom dodiru s narodom učvrstila je Moje uvje- renje, da je Jugoslavija jednako mila domovina svim Srbima, Hrvatima i Slovencima i da se nalazimo aa pravcem putu za trajno izgragjivanje naše nacionalne države. Vjeran svojoj riječi i tradicijama Moga Doma ustavom cd 3. septembra pr. god. dao sam osnove za ostvarenje onih ustanova one državne uprave i držav- nog uregjenja, koje će najbolje odgovarati općim na- rodnim potrebama i državnim interesima. Načela novog Ustava daju sve mogućnosti zdra- vom nacionalnom i sccijalnom napretku i normalnom razvoju političkog života. Sva ta načela imaju biti lojalno primjenjivana u njihovoi pravnoj granici: na- cionalno jedinstvo i državna cjelina van svake diskusije, U decentralizovanoj, unitarnoj državi jedan slobodan, ravnopravan, nacionalno nedjeljiv narod, punim pošto- vanjem, ljubavlju za vjeru, nadahnut svim što je lijepo i svjestan svoje velike dužnosti u ljudskoj zajednici. Vi ćete, gospodo, imati u duhu tih načela i u organskoj vezi s njima, da donesete važne zakone, koji će obezbjediti svijetlu i naprednu budućnost naše Kra- ljevine, budućnost dostojnu velikih i bezbrojnih žrtava svega jugoslavenskog maroda, za nacionalne ideale. Put vam je zato odregjen a veliko povjerenje, koje vam je narod ukazao za vas su najsigurniji oslonac i jasno izražena volja. Gospodo senatori i marodni poslanici! Sastali ste se u ozbiljno vrijeme. Narodno pretstavništvo na- lazi se pred teškim zadaćama. Opća nezapamćena privredna kriza zahvatila je cijeli svijet. Njezini talasi nijesu se ustavili pred granicama Jugoslavije. Napori svih naroda upereni su na to, da se nagje zdrav izlaz iz sadašnjeg teškog stanja. S njima udruženi mi smo dali sve svoje snage, što nam je u toliko lakše, jer živimo s njima u dobrim odnosima i saradnji sa pu- nim razumjevanjem megjunarodne solidarnosti. Pri tome mi je naročito zadovoljstvo, da istaknem da je naša spoljna politika u punoj podudarnosti naših savez- nika i prijatelja. Jugoslavija hoće da ostane i u buduće odlučan pobornik mira i reda u Evropi. Dosljedno tome mi ćemo sudjelovati pri riješavanju dvaju krupnih problema, koji su postavljeni u ovoj godini na dnevni red megjunarodnih sastanaka. U pitanju razoružanja prinijećemo sve žrtve, koje se mogu dovesti. Naša vojska nikada nije bila instrumenat za ugrožavanje mira i tugjih prava. Ona će ostati i u buduće odbrana naroda i škola za njegovo nacionalno vaspitanje. Problem odlaganja plaćanja reparacija, postavio je mašu državu u vrlo težak položaj. Mi ne možemo da na jednoj strani no- simo teret žitava za pobjedu općih principa slobode i pravde a da ra drugoj strani budemo lišeni moguć- nosti da naknadimo za učinjenu nam ogromnu ratnu štetu, i izliječimo teške rane naše zemlje. Naše stano- vište je diktovano majbitnijim interesima našega naroda i stvarnom nemogućnošću da drukčije postupimo. Cineći krajnje napore za ublaženje opće eko- nomske krize, Kr. Vlada posvećivala je i posvećivaće i u buduće svoju najveću pažnju ozdravljenju naših privrednih priliks. Neophodno je potredno da se u čitavom našem javnom gazdinstvu uvede najveća šted- nja, dovedu u sklad javni rashodi sa realnošću pri- hoda i finansijskom snagom naroda. Kraljevska Vlada predložiće narodnom predstavništu državni budžet, koji će voditi računa o tim načelima. Princip najveće štednje mora da se sprovede i kod banovina i kod općina i treba tražiti puta i načina, za uprošćenje i pojeitinjenje administracije, što nemora da bude u protivnosti sa opravdanim zahtjevima njezinog stalnog popravljanja i usavršavanja. Gospodo senatori i narodni poslanici ! Privredna kriza traži hitne i odlučne ali dobro promišljene mjere. Nezapamćeni pad cijena poljopri- vrednih proizvoda stvorio je vrlo teške prilike u našem seljačkom svijetu. Omogućiti seljaku primjernom cije- nom njegovih proizvoda napredan život podignuti opet njegovu potrošnu snagu i stvoriti mu povoljnije uslove za privredni kredit, glavni je problem, koji stoji pred vama. Dovršenjem agrarne reforme ostvareno je načelo, da je zemlja onoga, koji radi. 1 time su za sve krajeve stvoreni socijalni privredni uslovi za zdrav razvitak našeg sela. Kraljevska vlada će nastojati da cjelishod- nom poljoprivrednom politikom podigne kvalitet naše seljačke proizvodnje i da sistematskim razvijanjem zadrugarstva. ojača privrednu snagu našeg zemljo- radnika. Naša spoljna trgovačka politika uložiće sve snage za očuvanje i ojačanje naših agrarnih tržišta i u ino- stranstvu nepuštajući iz vida zaštitu ravnomjernog razvitka svih grana privrede. Jednako će se Kraljevska vlada brižno starati za opravdane interese domaćeg zanatstva i industrije čiju djelatnost moramo čuvati, jer je s njima vezana egzi- stencija velikog dijela našeg narodnog naroda. Dobro smišljena privredna politika neće gubiti iz vida potrebu postepenog izragjivanja socijalnog zakonodavstva. Rukovogjeni u cilju narodne solidarnosti treba sve poduzeti, da se tereti teške privredne krize podje- dnako i pravilno raspodjele na sve slojeve naroda. Kr. vlada i narodno pretstavništo pri donošenju privrednih zakona poslužiće se stručnim mišljenjima Privrednog vijeća koji će udružiti glavne prestavnike sviju grana našeg privrednog života. Uvogjenje u život privrednih vijeća biće jedan od prvih zadataka Vašeg zakonodavnog rada. U sistematskom radu na izgragjivanju našeg unu- tarnjeg uregjenja postavlja se ma dnevni red našem narodnom predstavništvu i definitivna organizacija op- ćinske i banovinske samouprave, tih najvažnijih jedinica narodnog života. Kraljevska vlada će spremiti, potrebne zakonske projekte i predložiće ih narodnom prestav- ništvu na rješavanje. Gospodo senatori i narodni poslanici ! Pored pomenutih zadataka Vas u zakonodavnom radu čekaju i druga velika pitanja, koja će razvoj državnog i narodnog života na dnevni red postavljati. Od vašeg smišljenog rada, od osjećaja odgovornosti koje ga ste primili na sebe, od Vašeg razumjevanja narodnih i državnih potreba i od Vaše uvigjavnosti zavisi uspjeh velikih zadataka, pred kojih je postav- ljeno narodno predstavništvo, kojemu je narod u tako rijetkoj jednodušnosti poklonio povjerenje u jednom istorijskom momentu našeg nacionalnog razvoja. Neka bi Vas Božja milost i pomoć pratili u radu u korist naroda i na čast Kraljevine Jugoslavije ! Iza toga Ni. Vel. izjavljuje: Proglašujem da su sjednice marodnog predstavništva otvorene.