POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 18. DUBROVNIK 4. Svibnja 1932. ase Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XIV. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Aniun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. U Sarajevo! Idimo da Mu se poklonimo ! Velebno je bilo naše slavlje pred dvije godine u bijelom Zagreb-gradu prigodom na- rodnog euharistijskog slavlja, ali velebno će biti i ovogodišnje euharistijsko slavlje u našem Šeher-Sarajevu. Sarajevski euhar. kongres nije službeno proglašen za naš narodni kongres, ali uistinu on će to biti. Sa svih strana naše domovine doći će učesnici u Sarajevo da se poklone javno, na očigled i inovjeraca, svome Spasitelju u Euharistiji. Iz svih većih mjesta doći će zastupnici a pogotovo biti će oni brojni iz našeg Zagreb-grada. Jer se euhar. kongres u Sarajevu održava prigodom 50-godišnjice uspostave tamošnje biskupije, to je na neki način dužnost svih katolika naše domovine da se vesele zajedno sa Bošnjacima ovome jubileju, a ujedno i da odadu počast onim brojnim kršćanskim mu- čenicima i ako bezimenim, iz čije krvi niknuo je sadanji lijepi razvitak kat. crkve u Bosni. Megju ovim brojnim poklonicima na oso- biti način treba da se istakne naš Dubrovnik. Ta on je u svojoj prošlosti tako usko povezan sa katolicima u Bosni. Grad sv. Vlaha bio je ona svijetla točka, kamo su katolici Bosne upirali svoje poglede u teškim danima kušnje. A naši stari tješili su ih i pomagali koliko su samo mogli. Pa je zato ovo bosansko slavlje donekle i naše dubrovačko slavlje. Pohitajmo stoga u što većem broju u Sarajevo a pone- simo sa sobom i naše barjake da uzveličamo ovo slavlje i opet obnovimo stare veze naših pregja sa Bosnom ponosnom. Upute za polazak u Sarajevo. Željeznička karta iz Dubrovnika do Sarajeva i natra zapada sa već dozvoljenim popustom (od 50%) za Il. ase 221 Din., za III. r. 110 Din. Prijavi li se veliki broj osoba to bi se išlo posebnim vlakom i to po svoj prilici u petak (2. VI. naveče da se bude u jutro prvog dana kongresa (u io u Sarajevu. Prema vijestima Odbora iz Sarajeva potrošak za hranu bio bi minimalan, Skupna hrana će stajati: ručak i večera 8 D., samo ručak 5 D., samo večera 4 D. Jelo u gostioni stajaće: zajutrak (bijela kava) 3 D., ručak 10 D., večera 8 D. Popis gostiona stajat će u kongresnom priručniku. Prenočište na slami stajaće 5 D. za čitavo vrijeme boravka u Sarajevu, no u ovom slučaju svak nosi sobom jastuk i pokrivalo. Privatno piegcte stajaće po krevetu od 10 do 20 D. za jednu noć. većim hotelima će se jesti i stanovati po običajnoj hotel- skoj taksi. Tko želi prisustvovati kongresu treba da se prijavi i to odmah, jer je već skrajnje vrijeme, svome žšupskom uredu, a u gradu u ek pad kancelariji. Na istim će se mjestima do- biti i potanje podatke kao i legitimaciju (stoji 5 D.). Kod prijave treba odmah označiti kakvo se prenočište želi i da li će se hraniti na skupnim mjestima, u gostionicama ili u hotelima. Doznake za stan i za skupnu hranu dobivaju učesnici pri svom dolasku odmah na kolodvoru u Sarajevu, ali u ovom slu- čaju treba odmah kod prijave platiti skupni stan i skupnu hranu. Iz Hrvatskog Radiše. U nedjelju 24 pr. mj. održana je u Zagrebu skup- ština Hrvatskog Radiše, na kojoj je podnešen izvještaj o stanju društva. Ustanovljeno je, da je Hrv. Radiša pretrpio u zadnje vrijeme velike materijalne i moralne štete, djelomično radi krize, a i radi nesregjenih prilika u društvu uslijed iznimnog stanja, koje je trajalo 11 mjeseci. Ustanovljeno je zapisnički, da je komesarijat stajao društvo mnogo i da je uslijed tih prilika nastao dug društva od 1 milijun Din. Na skupštini su pro- mijenjena pravila tako, da Hrvatski Radiša može sebi uzeti pokrovitelja, koji u tom slučaju ima pravo raspo- lagati s imovinom i uvijek voditi kontrolu nad njom pa i u iznimnim slučajevima. Jednoglasno se za prvog pohrovitelja uz buran aplauz izabire hrvatski metropo- lita Dr. Bauer. Zaključeno je skupljanje za gradnju doma Hrvatskog Radiše u Subotici. Jedna stara naša trgovina vinom. Ima već 55 godina da je u Komolcu kod Dubrov- nika utemeljena trgovina vinom na veliko pod imenom Pero Kolić. Ova je firma solidno radila od početka do danas, te je napredovala okoristivši se i naukom o vinu i svim modernim napretkom u toj struci. Ta je firma znala da dade stalne tipove naših vina kao stolnih (,Risling“, ,Dalm. crvenac“ itd.) tako i desertnih (, Epi- daurus“, ,Zlatna kapljica“, ,Perla“ ,Naš ponos“ itd.) pak onda i raznih likera, destilata iz majboljih naših vina kao ,Ljekoviti Brandy“, ,Vermouih“ itd. Na ovaj je način ne samo prokrčila sebi put i prodrla u ino- stranstvo, nego i održala se u trgovini i vanjskoj i unutrnjoj već od toliko godina, te je dobro poznata u trgovačkom svijetu, U Komolcu ima svoje moderne podrume te izvozi veliku količinu našeg vina u Česku, a ima svoja zastupstva i u Zagrebu, Beogradu i Skoplju. Pored vlastitih maloprodaja u centrumima naše države i inostranstvu konačno je i u našem gradu otvo- rila maloprodaju vina te u ukusno uregjenom lokalu u Kabožinoj ulici toči razna vina na malo, Ovakove radnje ne samo da domaćim potrošačima pružaju pri- liku da kupuju izvrsna vina po vrlo umjerenim cijenama, nego su istodobno majživlje i najbolje propagandno sredstvo za direktno plasiranje i potrošnju naših vina u inostranstvo. Bez dvojbe je, da ovakove radnje osim lokalnog imadu i općenito značenje, a kako je k tomu naš grad centar turizma to dvostruko žalimo, što ova naša domaća firma nije i mnogo ranije otvorila svoju maloprodaju u Dubrovniku, kao što jeto pred duljim nizom godina radila u drugim mjestima. Želimo da ova firma ovako solidno i stručno #0: gjena bude cvala i napredovala otvarajući nove puteve našem vinu i u našoj državi i u inostranstvu, Uvaženi njemački dnevnik »Allgemeine Zeitung«, koji izlazi u Chemnitzu u Saskoj, izdaje svoj redoviti prilog pod naslovom ,Reisen und Wochenend“, pa je prošloga mjeseca aprila posvetio jedan cijeli broj toga priloga opisivanju i veličanju naših divnih krajeva pod naslovom ,Friihling an der Adria“, Tu je poznati nje- mački publicista Dr. Ernst Geerdegen okretnim perom vješta posmatrača u obliku putopisa nanizao čitav niz biserja, kojemu se je divio putujući parobrodom od Sušaka do Dubrovnika. Poletnim i pjesničkim riječima opisuje i prikazuje i s turističkoga i sa znanstvenoga gledišta Crikvenicu, Krk, Rab, Šibenik, Split, Brač, Hvar, Korčulu, Mljet i Lopud. Na prikazivanju se Lo- puda zadržava nešto dulje, jer je sam nekoliko dana tu boravio. O parku g. barona Mayneri piše s pravim oduševljenjem, a u velike hvali radišnost i zauzetnost preč. Don Vicka Lisičara, lopudskog župnika, koji je mjestu više koristio nego kad bi bio rogjeni Lopugja- nin izdavanjem svoje vrlo zgodne monografije , Lopud“ i proširenjem iste megju njemačkim gostima Lopuda u izvornom njemačkom prijevodu g. profi. K. Krile; a svojom ljubeznošću u pokazivanju i tumačenju zanim- ljivih starina i krasota lopudskih zadužio trajnom za- hvalnošću velik broj Nijemaca koji tamo zalaze, Posebni pak naslov dugoga članka glasi ,Wunder um Ragusa“ i pravi je slavospijev Dubrovnika i njegove veličan- stvene okolice. Majstorski su tu opisane čari i zname- nitost drevnoga historičkoga grada i njegovih starina, te vijemo i poletno, a bez pretjeranih fraza, prikazane neodoljive privlačnosti ubavoga Lapada, divnoga Lokru- ma, krasnih istočnih obala do Cavtata sa kupalištima Kupari i Srebreno, napose pak Dubrovačka Rijeka i romantično Trsteno sa ljupkim parkom gospara Vita Gozze. — Vrijedno je spomenuti, da je ovaj isti pisac već 16. prošlog februara u Miinchenu o svim ovim našim krajevima držao predavanje, koje je radiom bilo prenašano po čitavom svijetu. Sve to ima još veću vrijednost, što će se svi stranci, koji su ga slušali ili čitali njegove opise, ako dogju ovamo, uvjeriti, da nije ništa pretjerao, nego da je dobar glas, što ga naši predjeli uživaju u turističkom svijetu, potpuno opravdan. Zdenka Jušić — Seunik. Na majčin dan. U tišini svibanjske noći što je pala na zemlju, Ti prilaziš k meni. Sama sam u sobi i hoćeš da si uz mene, Ruka mi dršće uzimajući pero. Kako da se dostojno opiše ono, što je čisto i divno kao ništa drugo na svijetu: Tvoja ljubav, Majko ?! Htjela bi da kliknem od radosti što te imadem, da to zaori na daleko; htjela bi da zapjevam pjesmu naj- ljepšu od svih, što ih je kroz vijekove stvorio um čovječji, da tako barem donekle prikažem osjećaje svoje. Blijed bi doduše bio taj prikaz, kao što ni najvelebnije umjetničko dijelo nije još savršenstvo i nikada neće biti. Slabe su moje sile, majko, ali eto ipak pokušavam. Upijam u sebe Tvoj lik i osjećam ruke Tvoje što miluju glavu moju. Gledam u Tvoje oči, koje su dva božanstva, jer u njima plamti: Ljubav. Ona me privija na tvoje grudi i priča mi zanosno i toplo. Pod njezinim je okriljem sigurno i ugodno kao nekada. Jer ona progovara mojem srcu bilo ono sretno ili pro bezbrižno ili uznemireno. Oma je utjeha i slast, Kao krušac dobra je svaka Tvoja riječ, a kao zdravlje osmijeh je što me pozdravlja s usana Tvojih. Kao zvuk orgulja ozvanjat će mi u duši dok živim Tvoj ljupki glas i ustalasat će radost neizmjernu. Koljeno mi se sagiba da zahvalim Bogu. Bit će to skrušena, sretna molitva, koju neizriču usne već pri- nosi duša: hvala Ti, što je imadem, nju, dragu, lju- bljenu — nju, majku ! Što je dan bez sunčana sjaja, život je bez nje. Neispunjenom ostaje čežnja za istinitom ljepotom u srcima onih ljudi, koji odrastoše a ne upoznaše je, Samilost je u meni za tu djecu ne ljubljenu i ne mi- lovanu. Ali i ponos širi moje grudi, da se meni blaženstvo nasmijalo, koje me neće napustiti dok kuca srce Tvoje. Past će snijeg na tvoju glavu i brazde će se usjeći u Tvoje milo lice. Klonut će snaga Tvoga tijela, ali ne snaga ljubavi. Neumanjenim žarom strujat će ona uvijek svakom kapljom Tvoje krvi, u Tvojoj blizini bit će uvijek toplo i prozebla dolazit ću da se tu ogrijem, snažnija od Tebe osjećat ću se opet slabom u Tvom zagrljaju. Razočarana od životnih nepogoda osvježit ću se na nepresušnom izvoru miline, ma vrutku do- broga Tvoga srca. | odmorit ću se na mekom krilu Tvojem. Niz lijepih slika kao vijenac mirisavog cvijeća djetinjstvo je moje. A ti si kruna svemu. Kad me mori tuga obraćam se Tebi po savjet i pomoć. Svaku brigu, svaki jad Ti razumiješ. Moje čežnje dijeliš sa mnom. I bol i sreću. Zahvalna sam Ti zato, ali mi savjest neda inira. Probudjena stupila je preda me poput suca i doziva mi na um sve moje propuste i grijehe proti Tebe, Sjećam se da si i tipjela, oh ne jednom, radi moje krivnje. Sjećam se svoje bezobzirnosti, kojom Ti tako često naplatih skrb i dobrotu. Isprika zapinje u grlu, ta što da me opravda? Premalo lijepoga unesoh u Tvoj život. Oprosti! Gle, pa ti se ipak smiješiš! To znači oproštenje. Jest, velika si i krasna. Ti me ne ostavljaš, je li? Slušaš li himnu ma- terinstvu, šio je pjeva srce moje? Svi spominju s ushitom slatko Tvoje ime i svi ga zazivlju. Tvoje je dijete sretno. Blagoslovljena da si, Majko! Navala krvi srčani napadi, osjećaj straha, raz- draživosti živaca, migrena, neimanja sna, mogu se odstraniti upotrebom prirodne Fraz-Jozefiove gorke vode, djelujuće sa najboljim uspjehom. Liječnici pre- poručuju Franz-Jozefovu gorku vodu kod svih stanja prouzrokovanih zatvorenom stolicom. KRŠ NL Glasovire, orgulje, harmoniume, violine i tambure popravlja i i intonira najsavjesnije Bartunćk Antun orguljar i udesitelj glasovira Dubrovnik — Prijeki 11. Cijene umjerene !