POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 24. DUBROVNIK 15. Lipnja 1932. I" Narodna S Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Safajevo. God. XIV. vijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Tri jubileja misništva u našoj biskupiji. Prošlih dana tiho i skromno u svojoj kućnoj kapelici proslavio je 60 godišnjicu misništva preč. Don Ivo Depolo, umirovljeni župnik i poč. kanonik kaptola korčulanskoga, koji će 2. jula o. g. navršiti 85. god. života. Preč. Don Ivo rodio se je u gradu Korčuli 2, VII. 1847. Gimnaziju i bogosloviju izučio je u Zadru. a bio je zaregjen za svećenika skupa sa preč. Liepo- pili u Kotoru 2 juna 1872., jer je tada u Dubrovniku bila sedis-vakancija. (Pok. biskup N. Zubranić umro je naime 15. XI. 1870, a novi biskup Zaffron bio je ustoličen 15. augusta 1872). Svećeničku je službu za- počeo kao kapelan na Vrniku kraj Korčule, a za- lim kao župnik u Lumbardi, Žrnovu, Janjini i Velojluci radeći svuda neumorno i u crkvi i u školi i brinući se za sjaj kuće Božje i spasenje povjere- nog mu stada. Radi svoje vesele ćudi, plemenita srca, poznate gostoljubivosti svuda je ostavio naj- ljepšu uspomenu i stekao veliki broj prijatelja i štovatelja. Ima već nekoliko godina da se je povu- kao u mirovinu i svoje stare dane provodi u rod- nom svom mjestu, pomagajući u crkvi koliko mu samo sile dopuštaju. 1 pod stare svoje dane ostao je preč. Don Ivo vedar, veseo, srdačan te u njemu još bije mladenačko srce, Morao se je više puta pod- vrći operaciji na očima, ali Bogu hvala još može da se slobodno kreće i da razveseli svakoga s kim u dodir dogje. Još od svoje mladosti u svim se je pri- godama iskazivao kao pravi rodoljub boreći se za prava hrvatske narodne svijesti u Dalmaciji. Neka ga dobri Bog uzdrži još živa i zdrava do skrajnih granica ljudskog vijeka. Naše mu najljepše i srdačne čestitke, U ponedjeljak na blagdan sv. Antuna proslavio je preč. Dn Antun Liepopili, prepozit dubrovačkog kap- tola, uz svoj imendan i proslavu 60 god, misništva, Tog je dana svečano dočekan u crkvi sv, Vlaha, gdje je otrag 60 godina pjevao prvu svoju sv. Misu. Preko Mise izvagjane su razne nabožne kompozicije uz prat- nju orgulja, a ma prikazanju gg. Zorović i L. Šapro otpjevali su ,Juravit Dominus“. Poslije sv. mise zaori svečani ,Tebe Boga hvalimo“ a vigjenija du- brovačka gospoda dogjoše u sakristiju da sijedom jubilarcu veselo čestitaju diamantni jubilej, te ga sve- čano uz slavljenje zvona otpratiše do kuće, gdje se i iotografaše. Časni starina Liepopili poznat je ne samo u Dalmaciji, već i u cijeloj hrvatskoj domovini kao vatreni branilac hrvatske stranke prava. Vrstan je go- vornik, a eto još do 83 svoje godine radi poput marne pčele u dubrovačkom arhivu proučavajući starinske isprave. Neka dobri Bog uzdrži još ovako svježa ovog starog hrvatskog kremenjaka. Ovom zgodom izdan je ovaj epigram : Veseli Pohrlite Sugragjani | Prijatelji I Štovatelji Proslavi Rijetkog Goda | Kojom Milost Obdari | Du- brovčanina | Dum ANTUNA LIEPOPILI | Prepozita Kaptola Stolne Crkve | Zaslužna Za Vjeru I Otadžbinu Neumorna Istražitelja | Dubrovačke Povijesti | Koji Će Opet | Na Dan 13 Juna 1932 | U 8 Sati Iz Jutra | U Ovome Starom Hramu | Kao Pred 60 Godina | Gos- podinu Bogu Svome | Obnoviti | Prvu Svetu Žrtvu Na Koju Vedroga Starca | Veseljem I Štovanjem | Čeka I Prima | Pred Oltar Dubrovačkog Parca | Čestitajuć MU Rijetku Slavu Crkovinarstvo Zborne Crkve Sv. Vlaka. Dubrovnik uoči Ss, Antuna. M. P. O. Orban Talija slavi 50 godišnjicu misništva u nedjelju 19 lipnja 1932. O. Talija se je rodio na Lopudu 17 studenoga 1859. Dne 11 lipnja 1882 bi za- regjen za svećenika. Iza gimnazijskih i bogoslovnih nauka koje je kod kuće svršio, bio je poslan kao mladi svećenik na sveučilište u Innsbruck. U Rimu je položio ispite iz cjelokupne teologije god. 1887. Od toga doba pa sve do iza svjetskog rata predavao je na franjevačkom bogoslovnom učilištu u Dubrovniku i odgojio cijelu mladu generaciju franjevačkih svećenika. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Toliki naši i inostrani učenjaci upoznali su osobno O. Urbana kao bibliotekara glasovite knjižnice Male Braće. Čitalačka javnost u našoj domovini pozna ga po mnogobrojnim njegovim spisima. I izvana domo- vine čuli su za njegovo ime, jer je pisao i u stranim revijama. Ali, sigurno, niko ne pozna O. Taliju toliko koliko gragjani Dubrovnika, gdje on od svoje mladosti živi. Prvih je godina uregjivao ,List Dubrovačke bis- kupije“, držao je u više navrata učene konferencije u Katedrali i u crkvi Male Braće, radio je kao što i danas još radi neumorno u ispovjedaonici liječeći duše. Napisao je više knjiga i rasprava iz najrazličitijih po- dručja ljudskog znanja. Njemu su bile povjerene sve časnije službe u provinciji sv. Jeronima, kojom je dvaput upravljao kao provincijal. Pošto je Dr. O. Felicijan Fržop, učenik O. Talije, već napisao dugu radnju o svom učitelju za Franjevački Vjesnik, koji je ovih dana tiskao prvi dio, mi nećemo duljiti nego upućujemo svoje čitatelje na nju. Uredništvo ,Narodne Svijesti“ pridružuje se mnogobrojnim štovateljima svečarevim i izrazuje mu, kao svome saradniku, najiskrenije čestitke prigodom njegove zlatne mise. Štampa — najjača obrana Katoličke Vjere. (K blagdanu sv. Petra i Pavla). Posvuda se diže juriš na vjeru katoličku i Crkvu Kristovu. A gdje toga juriša još nema, ondje se on potajno sprema. I samo slijepac kraj zdravih očiju ne vidi, kako se sinovi tame maoružavaju, dok katolici stoje bezbrižno i skrštenih ruku ne spremajući se na obranu svojih svetinja. To naoružavanje protivnika katoličke Crkve vidimo naročito u silnom širenju bezvjerske štampe, koja se čita, kuđagod korakneš. Njoj ie Bog i vjera, kršćansko ćudoredje i spas duša deseta stvar. 1 kao što se uvijek klin klinom izbija, tako je i tu: bezvjersku štampu može da suzbije samo katolička štampa, koja je majbolja i najjača obrana katoličke vjere. Toj obrani svete vjere posvećen je i blagdan sv. Petra i Pavla, koji slavimo i kao Dan Katoličke Štampe. | komugod je stalo da obrana svete vjere od nasrtaja bezvjerja, taj će na taj dan pridonijeti ma i najmanji prinos za katoličku štampu. Tada će snažna Katolička štampa moći proširiti slavu Božju u svaku obitelj i navještati posvuda zdrava načela kršćanskog života. Širimo dakle Katoličku štampu, sakupljajmo za nju darove i doprinosimo za nju kolikogod možemo. Bog i sv. Apostoli naplatit će svako dobro djelo, učinjeno na Dan Katoličke štampe. Ferijalni tečaj Podmlatka Apostolata sv. Ćirila i Metodija. Našem je katoličkom djaštvu danas po propisima zakona o srednjim školama slobodno da se organizuje u vjerskim organizacijama. Tako se u Podmlatku sv. Ćirila i Metodija organizirao lijep broj katoličkih djaka. Te grupe Podmlatka postoje u većini gradova, koji imaju srednje škole. : *Kako Podmlatak Apostolata sv. Cirila i Metodija nastavlja tradicije djaštva oko ,Luči“ i Hrvatskog Ka- toličkog Narodnog Djaštva priredjujući ferijalne pri- redbe (kongresi u Dubrovniku i Splitu, tečajevi na Korčuli. u Makarskoj, Zagrebu, Bolu itd.), tako i ove godine priredjuje svoj ferijalni tečaj na Plitvičkim je- zerima. Tečaj počinje zajedničkom sv. misom i Pri- česti uoči blagdana sv. Ćirila i Metodija u ponedjeljak 4. VII, a traje tri dana. Učesnici moraju biti na Pli- tvicama već 3. VII. na večer. Program tečaja sastoji se od sastanka pretstavnika grupa, kao i od predavanja, Bit će obradjene u prvom redu ideološke teme. Govoriti će se o katolicizmu kao bazi rada i gledanja na svijet, o problemu nacionalizma, o socijalnom pitanju i o problemima katoličke kulture. Predavati će poznati javni radnici: Dr. N. Kolarek, duhovnik Podmlatka Apostolata, Dr. Ljubomir Mara- ković, naš poznati kritičar, O, B. Perović, doktor so- cijologije, Dr. S. Podolšak, pravni referent Radničke Komore u Splitu, itd. Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare \zast. Ivo Birimiša) — Dubrovaik Rukopisi se ne povraćaju. Tečaju će u prvom redu prisustvovati članovi Podmlatka Apostolata sv. Ćirila i Metodija, ali odbor poziva osobito gg. katehete, da prisustvuju tečaju, na kojemu će se uputiti u rad Grupa, a u koliko oni nebi mogli prisustvovati, neka pošalju kojega djaka, koji će se na taj način najbolje upoznati s radom Apostolata. Uvjeti za tečaj su vrlo povoljni, Taksa za stan i i hranu je Din. 70 a kod putovanja neki će se djaci poslužiti ili legitimacijama Ferijalnog Saveza, ili će se organizirati u grupe, koje će iz Zagreba, Splita i Sušaka krenuti na tečaj pod vodstvom profesora, tako da će troškovi biti svedeni na minimum. Svakako će dobro učiniti svi oni, koji se interesiraju za tečaj, ako se obrate Glavnom Odboru Podmlatka Apostolata sv. Ći- rila i Metodija (Zagreb, Kaptol 28.), koji prima prijave i daje sve potrebne upute. Dvije interpelacije Dr. Nikića. Dne 7. ov. mj. uputili su Dr. Nikić i drugovi interpelaciju predsjedniku vlade Dr, Marinkoviću radi govora istog Dr. Marinkovića i ministra Dr. Demetro- vića na skupštini u Nišu 8. maja ov. g. Dr. Nikić o tom kaže: I. Pretsjednik Kr. vlađe veli, da je najvažnije pitanje naše zemlje, da li narod hoće unitarizam ili federalizam, a ministar poljoprivrede opet veli, da je ovo pitanje manje važno. 11. Pretsjednik Kr. vlade zatim veli, da narod treba glasanjem pitanje državnog uregjenja da riješi, a ministar poljoprivrede mu na to odgovara, da bi rješavanje toga pitanja značilo gubljenje dragocjenog vremena. II. Pretsjednik Kr. vlade nadalje službeno po- stavlja na dnevni red pitanje državnog uregjenja i veli, da se to prije svega mora s dnevnog reda skinuti a minister poljeprivrede, proglasuje svakoga onoga, ko ta pitanja o uregjenju države pokreće — pa i svoga pretsjednika vlade, kome je i odgovoran — neprijatelj je naroda, ako su na taj način g. predsjedniče, članovi Kr. vlade pitanje državnog uregjenja na javnom zboru a ne u Narodnoj skupštini pokrenuli, to, da bi se Na- rodna skupština prema tome pitanju mogla orijentisati. Radi zločinačkog napadaja usred bijela dana na hrvatskog književnika i advokata u Zagrebu Dr. Mila Budaka podnijeli su interpelaciju i Dr. Nikić i Dr. An- gjelinović. Beogradske novine »Politika« i »Vreme« donose doslovan tekst interpelacije Dr. Nikića, koji izmegju ostaloga veli: »Kada ste još dopustili, da se u državi osnivaju kojekakva sumnjiva društva kao »Mlada Jugoslavija« i »Novi Pokret« sa još sumnjivim svrhama i člano- vima, kada ste dalje dopustili još da se vrše napadaji na kuće uglednih političkih ljudi u Zagrebu, onda smo samo još očekivali čas, kad će mirni gragjani uz ovakovu upravu biti na ulicama zaustavljani i ubijani. Takav žalosni triumf čini se da vaša unutrašnja uprava sada već nad javnom sigurnosti zemlje i gragjana slavi“. »Uzbugjenje, koje obuzima grad Zagreb, širi se čitavom zemljom. Dižu se protesti korporacija i šalju deputacije odličnih gragjana. Stvara se uvjerenje i po- malo obistinjuju oni nevjerojatni glasovi, da je ovo samo nesretni uvod u politička umorstva, čiji će uspjeh drugi put biti sigurniji, a žrtve brojnije i teže. Doba se grozne proskribicije vraća, a listu od 27 proskribiranih političkih ljudi u Zagrebu čuva po vama odobreni »Novi pokret“, s preciznim uputama za krvavu Barto- lomejsku noć. Otrovana politička atmosfera stoji pod strašnim dojmom nevidljive ruke, koja nad glavama mirnih protivnika režima spušta željeznu palicu smrti“. Dok tako zemljom prolazi smrt, a vi, gospodine ministre, za ličnu sigurnost svojih gragjana ništa ne poduzimate, dotle iza ovih napadaja, ubojstava i smrti grozna narodna sumnja vidi sakrivenu ruku vaše javne sigurnosti“. »Zlatarevo Zlato“. Najljepši roman Augusta Šenoe, str. 246. Novo izdanje ,Knjižnice Dobrih Ro- mana“, već je stiglo i može se pridignuti kod Dubr. Hrvatske Tiskare uz cijenu od Din. 20.—