POŠTARINA. PLAĆENA U GOTOVU

 

Br. 50.

DUBROVNIK 14. prosinca 1932.

Broj Čekovnog raćuna našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo

God. XIV.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIi& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
JA se ne POG

 

Za klasičnu gimnaziju.

Henri Louis Bergson, bivši profesor filozofije na
,Coll&ge de France“, član ,Acad&mie Francaise“, od-
likovan Nobelovom nagradom i jedan od najvećih fi-
lozofa u svijetu, zagovara bumanističku gimnaziju. To
isto pitaju i profesori njemačkih univerziteta, a ne
izostaju ni zastupnici anglosaske rase koji su takogjer
za humanističku gimnaziju sa latinskim i grčkim jezi-
kom. Jedan od odlučnih pristaša humanističke gimna-
zije kod nas jest Dr. Stjepan Bosanac, rektor više pe-
gagoške škole u Zagrebu i član glavnog prosvj. savjeta.

Dr. Bosanac je iznio svoje mišljenje o tom važnom
pitanju u ,Nastavnom vjesniku“ u Zagrebu god. 1924.,
a sada ponovno u ,Obzoru“ od 12 novembra ove go-
dine. Dr. Bosanac tu iznosi kako je idealni tip škole
klasična gimnazija, i naglašuje misao Bergsona: da
su bolji bili gjaci koji su učili latinski i grčki.

Dr. Bosanac nam navodi sve razloge koje Berg-
son ističe u pogledu humanističke gimnazije. On na-
glašuje da se čovjek osjeća jačim i sigurnijim kad
može razabrati osnovno, izvorno značenje riječi.
Veliki pisci koji nisu poznavali latinski, rijetki su, a
bili su takovi, jer su bili geniji, za koje, naravna stvar,
nisu potrebne pedagoške metode.

Za tačno poznavanje francuskog jezika treba po-
znavati latinski, a tako isto je i za literaturu pozna-
vanje latinske književnosti i grčke umjetnosti ,coudi-
tio sine qua non“ za uspjeh. Dr. Bosanac napose pak
ističe kako se naukom klasičnih jezika stvara i razvija
inteligencija. On je mnijenja da je potrebna potpuna
klasična nastava kao priprava za liberalna zvanja, za
univerzitet, a da je neklasična srednjoškolska nastava
sprema za industrijalna, trgovačka i gospodarska zva-
nja. Što više, u samoj Eugleskoj znatna je struja koja
želi da vidi i na čelu velikih banaka i trgovačkih po-
slova stručnjake sa humanističkim obrazovanjem, a to
zato, što se nalazi potreba da i takovi ljudi imadu
jedno idealističko obrazovanje, koje se može postići
jedino pomoću jedne humanistične gimnazije.

I zaista, mi vidimo da je veliki broj, dapače. re-
kao bih, odličan broj gjaka humanističkih gimnazija
na tehnici imao najbolji uspjeh, a i na filozofskom
fakultetu učeći matematiku najbolje su odgovarali. I
jedni i drugi kašnje su u Životu bili izmegju boljih
profesora matematike, te su se isticali i logičnim tu-
mačenjem i logičnim radom, što nije bila samo za-
sluga njihove inteligencije, koju neću da osporavam,
nego i latinske gramatike, te potrebne knjige za svaki
veći rad na kulturnom polju.

I mi imamo jedan klasičan primjer kako huma-
nistična naobrazba i matematika mogu da usporedo
idu, dapače da se upotpunjuju. To je prof. Pero Bud-
mani, jedan od naših najboljih gramatičara i filologa,
koji je u tančine poznavao veliki broj jezika, a usto
bio jako dobar matematičar, Njegovi su najljepši ča-
sovi, kako je sam pripovijedao, bile šetnje sa prof.
Varićakom na Zrinjevcu u razgovoru o matematičkim
problemima.

Ovo što velim za matematiku vrijedi i za pri-
rodne nauke.

Danas se kod nas ide za tim da se tip klasične
gimnazije ukine. Broj klas. gimnazija je u našoj dr-
žavi minimalan, a i u njima se uvode takove preinake
koje, bez dvojbe, uvelike umanjuju važnost i učenje
klasičnih predmeta.

Dr. Bosanac svojim vrsnim perom, svojom du-
bokom naobrazbom i temeljitim poznavanjem predmeta
ustaje protiv ovog zla, protiv ovog rušenja tipa klas.
gimnazije. Dr. Bosanac nije osamljen, jer on ima sre-
ću da i veliki duhovi i u Francuskoj, i u Engleskoj i
u Italiji hoće i rade da se klasična gimnazija spasi i
održi, a protive se da se ona nadomjesti jednom tvo-
revinom kao što je realna gimnazija, koja ne može
da udovolji velikim potrebama jedne više idealne
naobrazbe, (Slijedi)

* Splitsko ,Novo Doba“ donijelo je E članak g. Dušana
Mangera, a kako Dubrovnik ima da zahvali svoju slavu po-

najviše staroj klasičnoj gimnaziji, te prenosimo taj članak u
cjelini, ali radi preuska prostora u dva puta. Ur.

Schichtov Radion

pere

   

sam!

 

Iz Hrvat. Matol. Akadem. Društva , Domagoj“ u Zagrebu.

O ,Formama suvremenog državnog uregjenja“
predavao je na četvrtom redovitom sastanku g. Dr.
Gjuro Ljubić. Najviše se sadržao na pojmu i biti de-
mokracije, te krizi u kojoj se ta nalazi. Posljedice su
ove krize traženja uovih oblika državnog i društvenog
uregjenja, iz kojeg se traženja ragjaju veliki suvreme-
ni pokreti kao što je boljševizam, socijalizam, fašizam
i Hitlerov nacijonalni sccijalizam. Nakon toga prešao
je Dr. Ljubić na kratku analizu tih pokreta, a onda
se najviše sadržao ma tipu američke demokracije i
uregjenja, jer je to danas najbolji tip demokratske
vlade i uregjenja. Iza predavanja razvila se je intere-
santua diskusija, u kojoj su neke stvari popunijene ili
još bolje osvijetljene. Na narednom sastanku preda-
vao je sveuč. prof. Dr. A. Gahs o

Najnovijim rezultatima nauke o kulturi pračo-
vjeka“. Tu je ovaj najbolji etnološki i predhistorijski
stručnjak kod nas Hrvata govorio o nalazu pračovjeka
kod Šu-Ku-Tiena, i. zv. Pekinskog čovjeka (Sinant-
hropus Pekiniensis). Oblici ostataka toga čovjeka su
svakako najgrubiji i najprostiji od svih dosadašnjih
nalaza, ali je zato njegovo kulturno i duševno stanje
na mnogo većem stepenu, nego kod njegove mlagje
braće iz drugih nalazišta. To najbolje pobija teoriju
opće descendencije, osobito one koja to hoće prenijeti
na čovjekov duh. Mogu ti govoriti i pisati štogod
hoće, ali ih nauka i činjenice pobijaju. Dr. Gahs je
prošle godine održao u ,Domagoju“ predavanja o
problemima moderne nauke o porijeklu religije, o kul-
turi najprimitivnijih naroda. Novo se predavanje na to
nadovezuje.

Proslavu ,Djačkog dana“ u Zagrebu izvela je
Katolička Djačka Liga, kao središte hrvatskog kato-
ličkog narodnog djaštva. Proslava je bilo sastavni dio
socijalnog tečaja za akademičare (o tom ćemo opšir-
nije u narednom broju), koji je opet bio u sklopu
Socijalnog Tjedna hrvatskih katolika. Svečana matineja
priregjena je u punoj velikoj dvorani Hrv. pjevačkog
društva ,Kola“. Pored glazbenih tačaka i deklamacije
bila je uvodna riječ predsjednika g. Iva Bogdan te 2
kratka predavanja, i to pret. P. Grgeca o ,Socijalnoj
književnosti“ i akademičara Stanka Puratića o temi

»Naše djaštvo i socijalno pitanje“. g

Pozor! mu nes Najcjenije !
Prvoklasnog pisaćeg papira (389)
u blokovima, kutijama i mapama %%1o od Din. 2.—
dalje, pak-papira, i karte od polica, (za kuhinje), Sve
kancelarijske i školske potrepštine, crnila, krede, olovaka,
itd. Veliki izbor Božićnih karata (dopisnica)
dobijete samo kod
Papirnice Lujo Pešević - Dubrovnik
Prima na izradbu sve vrste kaučuk i mesing štampilja.
POZOR! Uredi, Kancelarije, trgovci!  POZOR!
Placa Kralja Petra Uvjerite se!

 

Žrtva Četvrtog Dubrovačkog“.
(g. 1872).

i t. mj. vrši se šezdeset godina da se do-
godila velika nesreća na moru, koja je silno potresla
i ucvilila ne samo svojtu dali i prijatelje i znance a
osobito dubrovačke pomorce. Bilo je to na nemilom
Oceanu na domak otoka Azora.

Jedrenjak , Četvrti Dubrovački“ sa kapetanom za-
povjednikom Jakobom malim Vacchetti, vraćajući se
iz New-Yorka u Englesku, zapane dne 20 decembra
1872. u strašnu oluju oko otoka Azora. ,Rva ga vas
dan, rva ga svu noć, kad malo pred ponoća na jedan
mah digne se val kako brdo, strovali se na brod,
pukne po krmi, te zgrne što nagje. Tu bijaše, kako-
onoti glava, žužni Jakob, shvati ga val nemilice i nje-
ga sama otpoteže u morske jazove: Jakobe, pokojna
ti duša!“

Ovom tužnom prigodom kućni prijatelj Dr. Mato
Vodopić ispjeva:

»Ljepši cvijet svegi ubere
Noćni lupež iz sred vrta:
Tebe noćno tak' sadere
S' plavi morska b'jes nadrta.

Ko te nazva ,gluho more“
Pravo ti je ime gdijo!
Er kad raspreš tve ponore
Ko te molbom utažijo ?

I sad raspre pak udari
Jednim mahom četir' rane;
Ni molitva ni oltari
Tvu zdrljivost ne zapane. —

Vojna udavi tužnoj ljubi,
Oca mila drobnoj dici,
Starcu ocu sina ubi,

A uništi gaj sestrici.

Malo i to: — dalje pruži
I pomorsko Društvo naše
Vrlom Jaku vaj protuži,

I s njim ini proplakaše, —

Cvil općeni jedna samo
Teži misć, er je sveta:
»Da sred Rajskog jurve hrama
.Dobrog Jaka duša šeta“.

Pokojnik bijaše mirne ćudi pošten,
stojau, vrstan i slobodan pomorac,

Sin Jakoba starijega Vaccheti iz Cavtata vukao
je lozu iz čestite i dobro stojeće stare kuće Vacchetti,
koja je da u svako doba vrsnih pomorskih kapetana
a i svećenika kao što su bili Antun i Jakob Vacchetti.

Ova časna i dostojna starinska loza Vacchetti
dovršava sa gosparom Mišom Vaccheitti, našim sugra-
gjaninom i dostojnim sinom Oceanske žrtve od dneva
21 decembra 1872.

iskren, po-

 

Polovina naše hrane

je kruh

Samo uregjen i dobro

pečen kruh je zdrav,

probavljiv i ukusan — Takav kruh kao i

luksusno i mliječno pecivo
u higijenskim kesicama

proizvagja pekarna

Petar Kulušić — Dubrovnik