= AIR MAGGI začin za poboljšavanje ,»NARODNA SVIJEST“ loših juha, umaka i variva. Boca broj io Originalna Din. | *Nadopunjena i 6— # Nadopunjujte iz velike MAGGI-jovo boco u sa sobom donesenu praznu MAGGI-jevu bočicu. U tz A7 12 IE NU 5 2850 | 55:— | 110:— | 178— 20:— | nE Br. 7. nai t MAGGI" kocke za govedju juhu za žurno prigotavljanje najtinije, čiste govedje juhe. Pojedina kocka Din. 110. MAGGI'“ proizvodi imadu na žuto-crvenom omotu ime ,MAGGI“. Pisma iz naroda. ŠIBENIK. + Msgr. Ivan kanonik Mirić preminuo je u 72 god. života. U Ponedjeljak 30. januara bio mu je priregjen sjajan sprovod, što ga je vodio sam presvij. biskup Dr. Jeronim Mileta. Pokojnik se je edlikovao kao uzoran svećenik, revan dušobrižnik. Od g. 1911.—15. bio je rektorom centralnog bogo- slovnog sjemeništa u Zadru. Prigodom pogreba cijeli se je grad natjecao da mu iskaže što dostojniju počast. Rajska slava njegovoj plemenitoj duši. Starokatolici & Krapnju. Agitacija starokatolika za prelaz na njihovu sektu mne prestaje. Ovoga puta 2. veljače nije došao Petrić nego je poslao raspopicu Luja Kružičevića. a da se nije kolovogja pobrinuo za pucanje, ne bi se bilo ni znalo ni za Luja, ni za njihovu misu, ni za otpadnike. Utješljivo je, da su ljudi progledali i počeli se sramiti. To znači, da se još nije bacila ni vjera ni obraz pod noge. Ta što uistinu znači sav ovaj pokret? Na čelu su mu raspopice i rasfratrice, koji prezrevši zakon Božji i cikveni, pljunuvši na svoje svete obveze i dužnosti, žele nesmetano da slijede svoje strasti. Ta mnogi su od njih imali posla sa sudom i policijom ! Pa takvi da budu preporoditelji i moralni učitelji puka ? ! Za njima se povagjaju ne kreposni i uzorni kršćani, nego oni, koje isto tako strast, koristoljublje ili svagja budi proti svetoj Crkvi i omoj vjeri, koja osugjuje njihovo življenje. : MAKARSKA. Najsjevernija točka dubrov. oblasti. Akoprem spadamo pod vlast dubrovačke oblasti do sada se nije u Vašem cij. listu, koji izlazi u sjedištu iste, nikaća ništa o nami čulo. A to nije pravo. Stoga ćemo Vam se unaprijed češće javljati, da tako budemo čvršće privezani uz prestolnicu oblasti. [ ako je ova naša veza neprirodna — ipak smo se silom prilika priučili, ali što je glavno mi smo uvijek u Dližem kontaktu sa Splitom, i sve gravitira k njemu : trgovina, novčarstvo, pravni savjeti, škole, pošta i t. d., a to je i razumljivo — kad nas od njega dijeli samo dva sata parobrodarske vošnje. Dnevno imademo dvaput, a i iri put spoj sa Splitom. Dok se Dubrovniku obraćamo samo za nevolju, da nam oblasni odbor udijeli kakvu neznatnu svoticu za puteve i gladnu sirotinju makar- skog primorja, a te je ove godine na pretek. Imali smo i našeg oblasnog zastupnika, ali je sada postao poslanikom u narodnoj skupštini, pak se radi toga i taj jedini glas u Dubrovniku izgubio. Apel Velikom Županu. Mjesni trgovci i obrtaici obratili su se zajedničkom predstavkom na dubr. Ve- likog Župana s molbom, da izda bar za Makarsku, ako neće za čitavu Županiju, shodno naregjenje, da nedjeljom i blagdanom budu zatvorene sve radnje u gradu, da se barem jednom u sedmici ljudi od posla odmore i svetkuju potpuno dan svetačni. Dok se to posvuda u svijetu provelo, čudim se što to nije i kod nas. Pohvalno je, da su sami interesirani krugovi za- molili za provedenje potpunog počitka, a mi se ma- damo, i ovim putem molimo g. Velikog Župana, da će on kao uvigjavan funkcioner izići u susret makarskim trgovcima i obrtnicima, te izdati zatraženo naregjenje. Godišnje skupštine. Posljednju nedjelju januara održala su skoro sva mjesna društva godišnje skup- štine. Iz izvještaja pojedinih društava dobili smo dojam, da su skoro sva neaktivna, osim Hrv. Kat. Društva pProsvjete“, — Rad Jug. Čitaonice sastoji se u sasta- janju nekolicine starijih ljudi, koji prelistaju par novina. Jug. Sokol priredi ljeti mršavi javni nastup, a zimi ples; Crveni Krst osim što sakupi jedamput godišnje koju stotinu Dinara ne pokazuje života, jedino radi no i aktivno društvo jest ,Prosvjeta“, koja iako ne-1a velik broj članova, najviše djeluje u gradu, jer kroz čitavu zimu priregjuje od Nedjelje razna predavanja, koja drže mnogi inteligenti, zatim po koju akademiju, Kako čujemo, bilo ih je desetak . posugiuje iz svoje kajižaice knjige, a u Čitaonici imade ponajbolje novine i časopise. Sudjelvje u radu Kat. Akcije. Carinska afera. Da ne zaostanemo za Zagrebom, Ljubljanom, Mariborom i Sušakom u carinskim sfe- rama, posljednjih se dana i ovdje pojavila jedna nova srazlikom da još nema+ poapšenih — ali je čitava stvar u rukama viših vlasti, i čim bude moguće ja- snije govoriti o tome, izvjestit ćemo Vas. Pokladne zabave. Kako je nastupila sezona po- klada nadali smo se da će biti više zabava, megjutim i u tome smo vrlo mršavi. Možda je ktomu kriva velika novčana kriza i bijeda, i ljude opametilo da ne bacaju u ludo, Prošlih je dana priredilo ples ,Drušivo za poljepšanje grada Makarske“, Toliki je bio odaziv, da je blagajna primila 110 Din. i radi toga se zabava brzo svršila. Kakove će sreće biti ostala društva, koja se spremaju za ples — vigjet ćemo. SLANO. Proj. Dr. Henry Suzzallo. Čitajući u »Nar. Svijesti« o ovom velikom amerikanskom nauče- njaku, koji obilazi sada Evropu, pak će doći i u našu domovinu, iznašam još ove potankosti. Istina je, da je on porijeklom iz okolice Dubrovnika. Roditelji su ro- dom iz Grebaca poviše Malog Zatona. Prof. Dr. Henry rodio se je u Saa Jose (California). Otac mu se je pisao Zucalo ali po engleškomu načinu pisanju i iz- govora promjenio je ime u Suzzalio. Isti Dr. Henry na krštenju je dobio ime Antun (Tony) pak se je ka- snije prozvao Henry. Ja sam čitao njegovo djelo, što ga je napisao na engl. jeziku, u kojem crta čovjeka od poroda pak do groba. Njegov otac nije bio u stanju da ga dade na visoke škole, ali mu pripomogne nje- gov susjed Židov videći u mladića i sposobnost i jaku volju. 1 zbilja Dr. Henry već od 18 godina postane profesorom u New-Yorku, a kroz par godina najgla- sovitijim profesorom u Sjedinjenim Državama. Dr. Henryčimao je još brata starijega Petra i sestru Milu, koja se je udala za našeg doimoroca g. Vlaha Pavli- ćevića iz Orašca. Dok sam ja bio u San Jose veliki bogataši kad bi hodili na izlete, zvali bi sobom i Dra Henry, da im tumači sve stvari, a kad bi u kojem mjestu držao predavanja plaćali bi mu po 25 dolara za svako pola sata i to onda kad se je nadnica od 10 sati dnevno plaćala 1/2 dolar, Bilo bi nam milo, kad bi Dr. Henry pohodio opet domovinu svoga oca. — Antun Ševelj. — KORČULA. Za unapregjenje prometa stranaca. Naš grad radi svog zgodnog položaja, zdrave klime, divne prirode i lijepe plaže, kao i radi zanimive i sli- kovite okolice, koja pruža strancu razonode sa izleti- ma po kopnu i po moru, ima sve uvjete za razvitak prometa stranaca, pak zato i vidimo, da je zadpjih godina interes stranaca za naš grad sve veći, osobito prošlog ljeta bio je interes toliki, da su postojeći he- teli morali odbijati prijave, jer nijesu imali više mjesta za nove goste. Ali ako hoćemo, da se taj promet bo- lje razvije, što je od: općeg interesa, potrebito je, da se pripreme i drugi konforti, koje stranci traže, a koje im moderna kupališta pružaju u obilnoj mjeri. U prvom redu dolaze u obzir dobri 'hoteli. Mi smo do sada imali dva hotela i to ,Hotel de la Ville“ i ,Ho- tel Europa“, koji dosta dobro odgovaraju svrsi, a vlasnici se trude, da ih sve više usavrše osobito ,Ho- tel de la Ville“ danas je tako uregjen, da se može smatrati prvoklasnim, jer njegova vlasnica dična g.gja Odak ne žali ni truda ni troška, a ne fali joj ni spo- sobnosti, da svoj hotel u svemu usavrši, pak, kako čujemo, misli da nas skoro iznenadi i sa električnom instalacijom. Megjutim za dojduće ljete imat ćemo još dva nova hotela - pensiona i to na najljepšem položaju u južnom predgragju u neposrednoj blizini kupališta i parka. Prvi bi bio g. L. Andreis, koji preuregjuje svoju villu u čarobnoj uvali ,Luka“ za pesion, koji će se zvati ,Hotel- pension Bon Repos“, a sigurno i djelom. Na žalost starih obitelji gruških n će biti prava atrakcija za strance obzirom na d položaj u čistoj prirodi. Drugi je hotel g, Dr. U poznatog balneologa i asistenta na Praškoj kli koji je ovih dana kupio lijepu villu u istočnom p gragju te će ju preurediti za pension, koji & zvati ,Pension villa Praha“. G. Dr. Letica, zani prirodnim ljepotama našega grada, misli s vreme da ga pretvori u pravo kupališno mjesto, pak ć& već dojdućeg ljeta fungivrati kao kupališni liječnil tom svojstvu on misli razviti terapsko liječenje. M radujemo ovim lijepim pothvatima privatne inicija koju treba u svakom pogledu poduprijeti, ali je“ nost i drugih faktora, a u prvom redu općine, da ralelno sa privatnom inicijativom poradi ono što m; spada. Najvažnije i najaktuelnije je sada pitanje j; rasvjete, s kojim se već dugo oteže, pak je skr vrijeme, da se privede kraju inštalacija elek jer uzalud nam one prirodne ljepote, uzalud nan klame, za koje se toliko troši, kad nas pusta | guši i kvari sve lijepe utiske, što inače stranci | dobiju. Drugo je za sada takogjer važno pitanje gjenje, odnosno proširenje općinskog kupališta, se i prošlog ljeta pokazalo, da je sadanje nedov( a to se može urediti bez velikog troška. Na kom dakle neka se makne i neka se od riječi i zaklj pregje na djela, jer je sigurno, da će uloženi ka za ove svrhe biti rentabilan. RADOVČIĆI (Konavle). Omladinska zak U Nedjelju 12. o. mj. održana je prosvjetna zi u školskim prostorijama, priregjena od školske i omladine. Proslovni govor održao je g. Marko P oštro kritikujući neslogu i prikazujući je kao j uzrok svih naših zala, moli seljane da odbacivši mržnju i hirove, da porade svi zajednički na pro nom polju i u svim slučajevima što je za opću| i napredak, Ovo je popraćeno burnim odobravali Zatim je mala N. Cvjetković lijepo deklamirala ,Po Domovini“, Nakon toga opet je troje školske R. Cvjetković, K. Cvjetković i S. Vuković prik ,Djed i unuk“ na opće zadovoljstvo i udivljenje, se ima zahvalili vrijednoj i požrtvovnoj g.gjici ljici L, Urban, koja nije žalila ni truda ni mu djecu pripravi i u tom je izvanredno uspjela. malo odmora počeo je komad ,Dimnjičar“, ki radovčinska omladina bez razlike partije složao vrlo dobrim uspjehom odigrala i to tako, daje “ gledajući sve ovo zaboravio, da se nalazi u jeć selu, gdje se do danas nije nikad prestavljalo, izgledalo da je u nekom od većih kulturnih m Odaziv publike bio je veoma velik a osobito iz Popovića, Komaja i Poljica a takogjer iz Močića, nika i Zastolja, tako da je dvorana bila dupkom Sa prestave narod je otišao kućama veoma zado i dugo će se sjećat ove lijepe zabave. Evala Radovčićani, samo naprijed u slozi i ljubavi GRUŽ. Zlatni pir. G. Pero Lujak u krugu obitelji proslavio je u Četvrtak 50 godišnjicu vje Gospar Pero i g.gja Pavle rogi. Šutić poznati Gružu kao obitelj staroga kova, uvjereni kršćani a ono malo što ih ima prednjače svakomu kršća i moralnim ponašanjem. Gospar Pero za dugo bio je glavarom gruškim, član mjesnog školskog općinski prisjednik, upravitelj bratovštine sv. G| Njegovom zaslugom uzdržala se je i lijepa Gospe Nuncijate. Gospar Pero u svakoj prigo megju prvih je u doprinosima za svaku ple svrhu, bilo religiozuu bilo patriotsku. Uvijek isticao kao pravi Hrvat. Djecu je svoju odg kršćanskom i hrvatskom duhu. Pa zato njemu govoj gospogji želimo svaku dobro i još dugi — Prijatelji u DR ITO pasta za zube je najbolje