Poštarina plaćena u gotovu "Naro Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. dna Svije DUBROVNIK, 16. februara 1928. Re God. X. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, : ena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. ' | i Ko je kriv? Kad je pred par dana g. Radić, kome je bio po- en sastav koncetracione vlade, zaželio da razgovara g. Korošcem i predobije ga za svoju kombinaciju, > se, da_je g. Korošec odgovorio: ,G. Vukičević govoriti za me“, — G. Radić, duhovit kao vazda, ravio je vic: ,Korošec mema svoje glave“ — a lićevi pristaše pripravni uvijek da na riječ ,vogje“ jube ruku svome krvniku i da pljunu u lice svome atelju i zagovorniku automatski prenose ,vogjine“ i i dodaju: ,Korošec se prodao radikalima.“ Bože! — kako je lako u hrvatstvu postat glup i ietam, pošten ili lupež, patriot ili izdajica; kako je ) da te svijet uzdigne na pjedestal i surva u blato. o, jer to mne čini hrvatski narod, skup hr- ke pameti i poštenja, već jedna glava, jedan ,vogja“, n ,mesija“, koji je izvan morala, izvan odgovor- i, jer se golem talas naroda našega otresao svoga rija, razuma, srca i duše i snizio do običnog au- ala da premaša misli, ideje i prognoze ,vogje“ bez ve kontrole. A koliko je tih misli, koliko tih ideja, koliko tih rai izašlo iz glave ,vogje“ i koliko će ih još i: . Pa ipak, nek nam se oprosti, mi imamo tu am- u, da sačuvamo naš kriterij, pa ćemo i nadalje zirati ,vogju“, pa ljutila se naša »seljačka« hrvat- čaršija ili ne. Ko je kriv? Postavljajući to pitanje ističemo uvje- , da je loše šlo su Hrvati i Slovenci odijeljeni, je strašno da se Sloverci bere za Velju, a Hrvati Ljubu. Žalosno, da se sile Hrvata i Slovenaca troše iva imena, za dvije kese, za dvije glave istih misli, | osjećaja i istih želja za nas Hrvate i Slovence, Ko je kriv ?. Zašto će uvijek ovisiti odluka o ure- ju naše dižave, o pravima Hrvata i Slovenaca, o vom sudjelovanju na vlasti o njihovoj kesi, o nji- im kulturnim tekovinama, o zaduživanju na njihov n (zajam) samo o kojemu Velji, Ljubi, i t. d. \ostavan je odgovor ma to: Srbi imaju većinu, a idovdanskom ustavu vlada onaj, koji ima broj- većinu. Njih je u državi više, a dobivaju 30 za- nika više, jer oni biraju po statistici iz 1910, a u edoniji i Vojvodini imadu rezervoar, iz kojega u izvući poslanika koliko im treba. Ko je kriv? Onaj koji je omogućio da se donese vdanski Ustsv, koji se iz rupe odrekao hrvatske idualnosti i zagrmio : »Autcnomija i federalizam luposti, jer smo mi jedan narod“, Pa kad smo narod, vjernici Stjepana Radića, recite što se lju- da Hrvata nema u vladi? Korošec se prodao radikalima, jer ide s Veljom, r se onda nije Radić prodao Ljubi, Jeci i Sveto- jer ide s njima ? Ta vjernici bi bili dužni da od- re, u čemu je Velja za Hrvate i Slovence gori od e, a naročito od Svetozara ? Ide li Radić u borbu kao Hrvat? Ako ide, koji je cilj, što može pestići i kako će zapriječiti da utra Velja, Ljuba i Svetozar ne zbece iz vlade i avlađaju ne samo u Beogradu nego i u Zagrebu brovniku, ako ne voljem naroda, a ono kome- a. “i(Spahom sestavio federalistički blok, koji je i te kakcvih političkih uspjeha; pa ko gaje oborio ? ije Radić, koji je iz rupe pohrlio uz Pašića ? Zar taj čin otjerao Spaha Davidoviću ? A kud će Ko- sa 20 poslanika? Zar da podigne revoluciju za omiju ? — Korošec zastupa Slovenski narod, za- njihov jezik, kulturu, njihovu imovinu. Zar da gira masu proli vladi, da Radić skupa s Veljom bom, brani ,državu“. proti ,neprijatelju države“, je E Radić nazvao Korošca, ,kome je glava e; takov bi rad ništio i državu i Sloveniju, pa rošec kao savjestan i pametan član svoga naroda, ljen i oklevetan od ,vogje“ Hrvata izabrao jedini a se sporazumi s onim ko vlada, ukloni njegovu sa života i imanja svoga naroda i čuva ga, dok hrvatstvu ne pojavi čovjek, koji će imati ljubavi, ja, odgovornosti, pameti i junaštva, da povede ar nije Korošec išao u Beč po Radića, zar nije izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. borbu za reviziju uzroka svih zala u državi kod Hrvata i Slovenaca — Vidovdanskog ustava. Ponavljamo opet: žalosno je, da se Hrvati i Slo- venci nalaze u dva tabora, nadasve danas kad se nama i našem potomstvu namiču dugovi, od koje će imati koristi koliko dozvoli milost Velje, Ljube i Jcce. Ža- losno, jer bi u ovome momentu složan nastup i jed- nodušna legalna i energična borba donijela koristi, Ali za takvu borbu treba imati postojanosti, sregjeno- sti, taktike, junaštva, osjećaja odgovornosti i obraza. Neka se nagje ko megiu vjernicima Radića i dokaže da je Korošec nema. Ko je dakle kriv? Rad oblasne skupštine. U sjednici od 11. pr. mi. bila je podulja rasprava o ovjerovljenju zapisnika prošle sjednice, te se na pri- jedlog posl. Dra Koprivice zaključilo, da se ovaj za- pisnik, zbog mekih netačnosti i manjkavosti ne ovje- rovi, već da ga se ispravi te donese na sutrašnju sjednicu. Zatim su jednoglasno primljeni prijedlozi posl. Roka o čišćenju stonskog kanala i uregjenja pristaništa u Hodilju, a neke molbe i žalbe ustupljene oblasnom odboru. Prelazi se ma raspravu izvještaja o poljopri- vrednoj stanici u Metkoviću i rasadniku u Čibači, Iz- vjestilac inž. Kolumbić javlja, da je ministarstvo na- redilo da se likvidira peljoprivredna stanica u Metko- vićima, i s toga treba, da se što prije preuzme, jer će samouprava, ako se prije likvidira, primiti ovo zem- ljište, a sve će sprave pripasti drugome. Prikazuje loše stanje rasadnika u Čibači i potrebu temeljitih popra- vaka. Izvještaj se prima na znanje. Pri raspravi o pri- jedlezima primaju se jednogiasno prijedlozi: posl. Vukosava, da se zatraži od glavne direkcije Monopola bolja klasifikacija duhana u čitavoj oblasti; posl. Sar- uečića, da se zamoli Vel. Župana i žandarmerijsku ko- mandu u Splitu, da povedu prže i stroge izvide glede uapadaja oružnika Andrića na Ivana Tolića u Velojluci ; posl. Dr. Koprivica glede popravka luke Sovra na Mljetu i glede olakšanja u davanju dozvole za nošenje lovačkih pušaka u općini Stonskoj, i posl. Roko glede popravka obale u Stonu. Na sjednici od 13. januara nastaje opet rasprava o ovjerovljenju zapisnika pretprošle sjednice. Posl. O. Gnječ ističe, da je bio povrijegjen poslovnik tim što prijedlog Kolumbića o glasanju nepovjerenja njemu nije bio podnesen pismeno, i protivi se odredbama či, 31. i 36. 37 i 30. poslovnika i zakona o obi. sam. te predlaže, da se cijeli dio zapisnika, koji govori o nepovjerenju briše, Prijedlog se prima sa 6 protiv 5 glasova, a zatim se ovjerovljuju zapisnici pretprošle i prošle sjednice s iznesenim izmjenama. Predsj. odbora Dr. Koprivica referiše o razdiobi pozajmica od po milijona i svote od 200.000 Din. i predlaže da se brzojavno zamole ministri sccijalne po- litike, financija i poljoprivrede da doskoče bolje skraj- noj nevolji pučanstva, jer udijeljena pozajmica nije ni iz daleka dovoljna, a min, fin. da bi otpustilo ili ba- rem odgodilo utjerivanje poreza u krajevima, koji su najviše stradali, Prima se jednoglasno. Isto se tako jednoglasno primaju i upućuju odboru prijedlozi Bogi- šića i drug. o melirecionim radnjama u polju konavoskom i Vukosava i drug. o pošumljenju Vrgorske krajine, U popodnevnoj sjednici istoga dana prihvaćaju se jednoglasno prijedlozi: posl. Roka o izgradnji ceste Lisačke rudine preko poluotoka Pelješca s nadođatkom posl. Sarmečića, da se zatraži takogjer izgradnja puta Trstenik - Kuna - Trpanj, posl. Vukosava i dr. da se traži uvrštenje u držav. proračun za god. 1928/29 pri- mjerene svote za presušenje Vrgorskog jezera, a posl. alinovića o neisplati pensija žandarmskim umirovlje- nicima prema postojećim odredbama. U ovoj sjednici Vel, Župan Dr. Knežević saopćuje, da je od ministra Secij. Politike primio brzojav, da pozajmica od 500.000 Din. nije definitivna. Skupština prima ovu izjavu sa zahvalnošću na znanje. U zadnjoj sjednici 13. I. prima se jednoglasno po izvještaju posl. Gnječa dodatak uredbi o oblasnom preračunu za g. 1928. i prihvaćaju se takogjer jedno- glasno prijedlozi: Posl. Oreba i drug. o podizanju ri- barske industrije na Jadranu i posl. Kosa i drug. e popravku pristaništa u Hodiljama. Zatim Veliki Župan u ime Njegova Veličanstva Kralja zaključuje drugo redovito zasjedanje Oblasne Skupštine, a poslanici pozdrave kraljevo Ime sa tro- kratnim , Živio“. Poznati ljekoviti specijalitet FIG O L oživljuje dje- lovanje bubrega, jetra i djeluje odlično na pravilno varenje kod bolesii žuči. Cijena boci 35 Din, Proizva- gja ljekarna u Gružu. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik, Iz katoličkog života u Beogradu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja). 1, Papin dan. 12 febr. proslavljen je neobično svečanim načinom. Toga dana nia Ap. Nuncijaturi, nad- biskupskoj palači i na svim stranim poslanstvima bile su razvijene zastave. U 10 s. u stolnoj crkvi odslužio je nadbiskup O. Rodić uz veliku asistenciju pontifi- kalnu Misu i držao govor. Na koru su pjevali 4 gl. Gruberovu ,M. solemnis“, a na ofertoriumu 4 gl. Hal- lerov ,Tu es Petrus“. Poslije Mise pjevao se ,Tebe Boga hvalimo“ i Papinska himna. Službi Božjoj pri- sustvovao je na počasnom mjestu u prezbileru pretzv. G. Nuncij Pellegrineiti, u svečanom ornatu sa tajnikom Pacinijem. Kad je preuzv. Nuncij ulazio s Nadbiskupom u crkvu, na koru su pjevali ,Ecce Sacerdos Magnus“. Poslije pontifikala predveo je nadbiskup Rodić cjelokupno beogradsko i zemunsko svećenstvo u Ap. Nuncijaturu, te je podastro čestitke svećenstvu i puka. Slijedila su čestitanja raznih korporacija, a u večer došli su čestitati diplomate i veliki broj odličnih katolika. U 4 s. popodne u prepunom ,Kat. domu“ izvršen je veoma lijepo ovaj program akademije. 1. Papinska Himna“ pjeva mješoviti crkveni zbor. 2. ,Papa Pijo XI. i katoličke misije“ čita g. Ivan Kukula, kateheta. 3. a) Cherubini: ,Ave Maria“, b) Satner: ,Oratorium Assumptio“ arija, sopransolo pjeva g-gjica D. Beckova na klaviru prati g. Stanko Benedik. 4, Dr. Ivan Šarić, »Psalmi Crkvi Katoličkoj“ deklamuju gimnazijalci: Jo- sip Sper, Raiko Vlatković, Napoleon Petrović, Antun Tuniria i Ljudevit Halka. 5. a) Josip Suc: ,Un poco triste“, b) Karol Holub: ,Berseuse“ izvoci na violini g. Karlo Holub, prvi koncerimajstor opere i profesor muzičke škole, a na klaviru ga prati g. L. Matačić di- rigent beograd. opere. 6. Fr. Haller: ,Tu es Petrus“, pjeva mješoviti crkveni zbor. Pored preuzv. Nuncija, Nadbiskupa i ostalog svećenstva bili su razni narodni poslanici pučke stranke (Dr. Korošec i dr.), a megju veli- kim brojem odlične publike bilo je vidjeti i pravoslanih. 2. Predavanje. U ,Hrišćanskoj Zajednici Mladih ljudi“ držao je dne 8. febr. O. P. Viašić javno preda- vanje o temi ,Sveto Pismo u svijetlu istočnih otkrića“, Predavač je bio burno aplaudiran od velikog broja oimene beogradske publike. 3. Korizmene propovijedi. U stolnoj crkvi Krista Kralja propovjedat će dojduće korizme O. P. Vlašić i to dvaput sedmično u Nedjelju i u Petak. U župnoj crkvi sv. Antuna propovijedat će jedamput sedmično O. Grgić župnik, a u župnoj crkvi Bi. Dj. M. takogjer jedamput sedmično g. Kukula, kateheta. Proslava sv. Vlaha van Dubrovnika. U Zagrebu: Dubrovčani u Zagrebu proslavili su po svome običaju i ove godine sv. Vlaha. U 10 sati u jutro služila se sv. misa uz pjevanje crkvenog kora u crkvi župe sv. Blaža, gdje se je obavilo prije velike mise i grličanje. Na ovaj dan bilo je i sunce pa nam je podvostručilo svečano raspoloženje. Na večer skupna večera dubrov. omiadinaca uz supjelovanje g. Vlaha Paljetka, L. Ivankovića i nadobudnog Piecolića, naših pjevača umjetnika protekla je u vrlo ugodnom i sklad- nom tempu dostojnog veselja, što mas je ako i za kratko vrijeme prenijelo u drage kuteve našega milog Dubrovnika i pred svetačkom vizijom velikog Parca. U Skoplju: Dubrovčani u Skoplju svečano su i ove godine proslavili zaštitnika svog grada sv. Vlaha. U jutro na sam dan imali su zajedničku sv. misu sa grličanjem, poslije koje tratamenat, U večer zajedničku večeru u Hotel Bristol, na koju su bili pozvani prija- telji Dubrovčana i Dubrovnika. Preko večere pozdravio je grad sv. Vlaha i ovdašnje Dubrovčane festanjuo Hugo Gjivojić potpk., a poslije njega govorio je de- kan ovdašnjeg filozofskog fakulteta Pero prof. Kolendić o Gundulićevoj ,Dubravci“. Naposljetku zahvalio se odazivu pozvanih, te svojim značajnim govorom ukratko prikazao stari i sadašnji Dubrovnik, drugi festanjuo prof. Stijepo Orhauović, — Od strane pozvanih govorio je još Dr. Čohagjić, koji se je zahvalio Dubrovčanima u Skoplju, radujući se u ime svih, da se nalazi u društvu gostoljubivi Dubrovčana, te sjećajući se kulturnih i prirodnih lje- pota, podigao je čašu za još bolji napredak i njima milog im Dubrovnika, Poslije večere razvilo se domaće veselje, te uz prepričavanje o Dubrovniku, ples i šalu, društvo se razišlo rano u zoru. Osobiti utisak na sve prisutne napravio je utisak dvorane okićene velikom crveno - plavom zastavom, starinskom slikom zaštitnika sv, Vlaha i Dubrovnika, mnogim slikama ondašnjeg grada, a ponajviše se je isticao ovogodišnji proglas Dubrovačkih festanjula. Istog dana poslije zajedničke mise i grličanja, upućen je brzojavni pozdrav našem gradu — gradu sv. Viaha. D-in. EDESSE saešti SELA mi