Poštarimn plaćeno u gotovu
2
Broj čekovnog računa našeg lista
lest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 17. Maja 1928.
dna
a God. X.
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare,
ena je listu 5. Din, mjesečno; ze inozemstvo 10 Din, mjesečno,
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. [. Birimiša) — Dubrovnik
izdavač - urednik:
An Pleo
Vlasnik -
Dubrovnik,
Za bolju budućnost.
Već pred svjetskim ratom opažali su se po svim
ropskim narodima tragovi kršćanskog preporoda na
m poljima. društvenog / djelovanja, Jake katoličke
ltumme i socijalne organizacije kod svih evropskih
roda radovale su svakog katolika i mukom mučile
gove protivnike. Naoko izmoreni katolicizam kultur-
borbom u Francuskoj i Njemačkoj razvio je silne
ergije u organizacijama sviju vrsta. Bezbrojne cmla-
ske, socijalne, kulturne, gimnastičke, gospodarske
ruge organizacije stvorile su svijesne odgojene kato-
e i otele liberalnoj i socijalističkoj aždaji kršćanske
še. Katolicizam je prodro i na sveučilišta bilo državna
privatna, utaborio se u literaturu znanosti i umjet-
sti sa najodličnijim predstavnicima. Luč katoličke
psvjete razbila je intrige ,maprednih elemenata“,
im danas više ne pomažu trikovi ,klerikalizam“,
kvizicija“ i t. d. Napredna“ glupost, historijska
na, zdrav razum i život u ,naprednom“, ,demo-
tskom“ i ,kulturnom“ društvu prokrčile su put
ćanskom preporodu i on danas već smjelo krči
kroz šime liberalizma, socijalizma i komunizma.
Svijesni i kulturni ljudi, organizovani katolici nijesu
gli da zapuste i najvažniju djelatnost u modernoj
avi: politiku. Ne identificirajući vjeru sa pojedinim
litičkim programima, stupili su i na političko bojno
lje udruženi u jednoj ili više stranaka. — Ikudgod
gledamo po Evropi, posvuda vidimo, da su tamo
e se državni i sccijalni život razvija mirnim napre-
ućim putem, bez teških narodnih i socijalnih po-
sa, bivstveno zastupane političke stranke sa kršćan-
im svjetovnim nazorom. Energičan, požrtvovan i
ebičan rad političkih stranaka sa kršćanskim svje-
nim nazorom doveo ih je do pobjeda, kakve nije
)gao da predvidi ni najveći optimista.
Svjetska iramasonerija grdno je razočarana sjajnim
pjesima francuskih katolika na prošlim izborima.
publikansko-demokratska unija sa mnogim svijesnim
oličima u drugim strankama osujetit će mnogi užitak
ašoj firamasonskoj , braći“ i naprednjacima. Njemački
trum vodi Njemačku od konca rata pa do danas,
\Seipel stekao je glas spasitelja Austrije i kao
dstavnik male države imao je snage da pred cijelim
jetom ožigoše barbarizme fašizma. Belgiju vode
olici, a u Nizozemskoj imaju jakog utjecaja. Čeho-
ačka, u koju je polagala svjetska framasonerija
ke nade, kroči prama Rimu, Bez Šrameka i Hlinke
la se zamisliti Čehoslovačke vlade. U Poljskoj nema
turnih borba, a u Litvi i drugim malim državicama
olici uživaju ravnopravnosti slobodu. I protestantske
ave, sa malenim brojem katolika kao n. pr. Nizo-
iska revidiraju svoje zakonodavstvo u korist katolika.
esni samo Calles u Meksiku, ali do malo će i on
anossu.
— Realne činjenice otupile su krilatice ,naprednjaš-
» koji se danas pojavljuje u nacijonalnim bojama,
ultramontanizmu“ i anacijonalizmu katolika. Sjajni
mjeri po svim evropskim marodima dokazali su
tivno i danas se tim krilaticama služe kod mas
bićević i Radić sa svojim trabantima, a u evropskim
&vama, gdje je razvijena katolička svijest i štampa
pm govore samo niski, prosti agitatori po \.rčmama,
(tamo bez uspjeha.
| I danas kad diže glavu diktatura ljevice i desnice,
imo kršćanski svjetovni nazor u radu za socijalnu
prmu, da se izvede, što je pravedno i što odgovara
imom životu; vidimo ga u ministarstvima za soci-
U politiku i radništvo, u vodstvu strukovnih orga-
a, teoretskog uzgoja i praktičnoga, vlastitoga
e samo slučaj da glavna socijalna ministar-
Evropi vode katolici.
užnost je hrvatskim katolicima, da se ugledaju
tale evropske narode, Narode uzdržava vjera, kul-
narodno bogatstvo i socijalna pravda, a ruši ih
lagogija, političko šarlatanstvo i bezvjerje. Hrv.
ki pokret čuva i unapregjuje narodni život, pa
dost svakoga Hrvata-katolika, da ga podupire,
u političkim, onda barem u socijalnim-kultur-
gospodarskim organizacijama. Raditi u hrvat.
lom pokretu znači raditi za bolju budućnost
roda. Evropa nas uči. Ž
Jedan značajan jubilej.
Na 6.. ovog mjeseca slavio je Sušak tristogodiš-
njicu hrvatske gimnazije, utemeljene na Rijeci 1627. g.,
a premještena u predratno predgragje Rijeke-Sušak
1896. g. U toj proslavi učestvovao je ponosom cijeli
hrvatski narod, a naš Kralj odao je priznanje tom na-
šem kulturnom zavodu odlikovavši ravnatelja, jedinog
u Jugoslaviji, visokim redom Karagjorgjeve zvijezde.
Mali narodi, a osobito oni megju njima, koji su
u svom narodnom i kulturnom razvitku vodili borbu
za svaki pedalj svoje zemlje, za najmanju česticu svoga
bića, ponosom se osvrću na svaki uspjeh svoga rada,
na svaku pojavu u svojoj prošlosti, koja svjedoči o
njihovoj svijesti, o njihovoj volji za život i napredak.
Hrvatska povijest puna je takovih dogagjaja. Ču-
vajući svoje državopravne tradicije, svoj jezik, svoje
običaje, svoju narodnu nošnju, žrtvujući se za svoje
škole, znanstvene i kulturne institucije hrvatski narod,
mali narod, u sklopu triju imperijalističkih macija ta-
lijanske, njemačke i magjarske sačuvao je svoj životi
proslavio 1925 g. tisućgodišnjicu svoga državnog i
kulturnog života.
Ta činjenica najbolji je odgovor onima, kojim je
hrvatska prošlost ,mršava“, jer mjere veličinu jednog
naroda brojem ustanaka, ustaša i mrtvih meprijatelj-
skih glava.
Borba za narodni opstanak, što nijesu mogli pred
silom kulture i državne organizacije, da spase han-
džari, već svijest i kulturna legitimacija, stvarala je
tekom naše prošlosti bezbroj neznanih kulturnih ustaša,
koji su bili svijesni, da će se naš narod samo onda
održati, bude li na svojoj zemlji, u svojim zavodima
odgajao kulturne jedinice, koji će na temelju narodne
kulture, stvarati uslove za narodni razvitak i pred svi-
jetom svojom osebujnošću, svojom naprednošću i svo-
jom prošlošću dokazati svoje pravo na opstanak.
Značajan je ovaj jubilej ne samo kao dokaz kul-
turme zoprednosti ondašnjih Hrvata, već i zato, što je
ta prva potpuna hrv. Gimnazija osnovana uprav na
Rijeci, voljom i zauzimanjem samih Riječana. Ova či-
njenica strašno boli one, koji se danas mnaprežu, da
na Rijeci uzgoje bataljone janjičara, kao što je boljela
one, koji su prije njome vladali i doseljavanjem svog
elementa i italijanizacijom riječkih škola pripravljali
našem narodu na Rijeci vladu ,kulturnih ardita“ ali
hrvatska gimnazija riječka, koja je ,1896. morala da
seli na Sušak stoji i danas pred Rijekom poput go-
lemog svijetionika, da svijetli unucima onih Riječana,
koji su je osnovali,
Vogjena jedno stoljeće Isusovcima, kao i njene
drugarice, koje su se malo vremena iza nje osnovale
u Zagrebu, Varaždinu, Požegi, Osijeku i Petrovaradinu,
odgojila je hrvatska gimnazija na Rijeci velik broj hrv.
kulturnih radnika, političara i učenjaka, svećenika i
biskupa. Hrv. riječka gimnazija ponosi se da je odgo-
jila biskupa Hebdelića, Kurelca, Kazalia, Smičiklasa,
Badalića, Zajca, Kveternika, Derenčina, Račkoga, Bat-
čića, Kumičića, bana Mažuranića, Laginju, Spinčića,
Mandića i bezbroj drugih istaknutih Hrvata iz svih hr-
vat. zemalja. Pa ne samo Hrvata već i Slovenaca i Srba.
Od svega srca želimo da riječka gimnazija na
slobodnom tlu velike naše države ostane i nadalje ono
što je bila: rasadnik kulture i žive narodne svijesti.
MIRKO M. ZEG.
/ DUBROVNIK
ČINGRIJINA ULICA
TRGOVINA GVOŽĐEM —
TEHNIČKIM i ELEKTRO-
TEHNIČ. MATERIJALOM.
Kompletni RADIO APARATI kao i svi
djelovi za samogradnju istih.
Ile posljedice Pašić-Prihićevićeva gospodarenja.
Novine pišu o jednoj novoj neprilici, u koju je
upala naša država. Po St. Germainskom i Trianonskom
mirovnom ugovoru zapljene posjeda tugjih podanika
morale su se ukinuti i povraćeni vlasnicima netom
su stupili ma snagu ugovori. To nijesu učinile naše
prijašnje vlade nego su i nadalje uzdržale zapljenu,
a gospodarenje vodilo se tako, da su vlasnici zemalja
pretrpili mnogo štete, U smislu mirovnih ugovora pri-
kazali su oštećenici na sud u Haagu svoje tužbe za
oštetu, od kojih su mnoge riješene i naša je država
osugjena na isplatu oštete, Visi još oko 200 takovih
tužba, a svota za traženu oštetu u njima iznosi ništa
manje nego 7 miljarada Dinara. lnozemni vjerovnici
obratili su se našoj državi, da im isplati, al ona je
odgovorila, da nema ,budžetne mogućnosti“ da te svote
isplati, Usljed toga posegli su vjerovnici da utjeraju
svoje vjeresije za eksekutivnim mjerama, pače je jedan
magjarski podanik zatražio kod bečkog suda zapljenu
vagona, što su našoj državi odregjeni u ime repara-
cije, i sud mu je udovoljio. Beogradska vlada je mo-
rala isplatiti 23 miliona, da spasi vagone od ekseku-
tivne prodaje. Drugi vjerovnici isto prijete, da će zapli-
jeniti i prodati u ime podmire dosugjenih tražbina od
suda u Haagu zgrade s namještajem naših konsulata
i diplomatskih predstavništva. Naša država mora sada
da traži načina, kako da ovo uredi, da predusretne
jedan evropski skandal, koji bi sigurno škodio nje-
zinom kreditu.
Najljepše je pak pri ovoj žalosnoj aferi, što Radić-
Pribićevićeva štampa hoće, da je izrabi proti sadanjoj
vladi. A poznato. je da su osim Pribićevića doprinijeli
ovakom stanju i Radićevi eksponenti, kad su imali
ministarstvo za agrarnu reformu.
++ Dr. Ivan Merz.
Na 10. o. mj. preselio se je u bolji život Dr. Ivan
Merz, profesor ma nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu
potpresjednik i giavni tajnik Hrvatskog Orlovskog Sa-
veza. Kakav je to gubitak za Katolički Pokret i Kato-
ličku Akciju u hrvatskim krajevima, može da shvati
samo onaj, koji je pobliže poznavao vrlog pokojnika.
Već iz srednjoškoiskih svojih dana pripadao je
katoličkim djačkim organizacijama, kao marljiv i po-
božan, u svemu uzoran djak, te je na sveučilištima u
Beču, Parizu i Zagrebu još većma napredovao u kre-
posnom životu, komu nije mogao da: išta naudi ni
vojnički život, u koji ga je upleo vihor svjetskog rata.
Položivši doktorat iz filozofije postade profesorom na
nadbiskupskoj gimnaziji posvetivši sve svoje duševne
i tjelesne sile provagjanju Katoličke Akcije megju Hr-
vatima, te odgoju katoličke omladine ne samo u školi
već i van nje. Kad su se udarali temelji najmlagjoj
grani hrvatskog katoličkog pokreta: Hrvatskom Orlov-
stvu Dr. Ivan Merz bio je jedan od glavnih osaivača.
Ideologija Hrvatskog Orlovstva zicali se u ,Zlatnoj
knjizi“, a ova je u glavnom njegovo djelo. Za ,Zlat-
nom knjigom“ napisao je još nekoliko knjiga o Lurdu
i katoličkoj akciji, da ne govorimo o uebrojenim nje-
govim člancima po »Luči«, »Hrv. Prosvjeti«, >Orlov-
skoj Straži«, »Vrhbosni« i i. d. Neumoran je bio u
radu na peru i riječi. Proputovao je hrvatske krajeve
od sjevera do juga, od istoka do zapada držeći pre-
davanja sa i bez skioptikona, a megju njegovom o-
stavštinom nalaze se još mnogi rukopisi, koji čekaju
da budu štampani. Energiju za taj idealni, apoštolski
rad nalazio je u svagdanoj svetoj pričesti,, koju je
asketskom pobožnošću redovito primao. Jedino takav
Božji čovjek mogao je da Hrvatskom Orlovsivu dade
lozinku : Žrtva, Euharistija, Apostolat, koju je postavio
na čelu Zlatne Knjige, a živi primjer provagjanja u
život te divne lozinke bio je megju prvima glavom
on: Dr. Ivan Merz.
I u naponu svoje mladosti, u 32. godini života,
istrošen u vjernoj i revnoj službi Kristu Kralju, osiavi
nas kao ugrabljen iz naše sredine, da primi zasluženu
nagradu4za svoj uzorni život vjere i bratske ljubavi,
Nenadani glas o njegovoj smrti kosnuo je srce
svih njegovih prijatelja i znanaca, a nadasve onih hi-
ljada orlovskih duša, koje su ga poznavale. Ali u sil-
noj općoj tuzi tješi mas misao, da najbolji maš Orao
nije za nas izgubljen: pošao je, da kraj prijestolja
Svevišnjega zagovara našu svetu stvar: uspjeh Kato-
ličke Akcije megju nama!
U Nedjelju, 13. tek. mj., uz sudjelovanje svih or-
ganizacija Katoličke Akcije, brojne Orlovske čete pre-
dadoše zemlji na Mirogoju njegovo nježno tijelo is-
prativši ga u impozantnim povorkama, da mu iskažu
zadnju počast, A mi sa žarkih jadranskih žala, kamo
je dolazio, da širi velebnu orlovsku misao, izrazujući
svoje saučešće Hrvatskom Orlovskom Savezu, kličemo:
/ Slava i vječni mir prvaku-Orlu: Dru Ivanu Merzu !
ITO pasta za zube je najbolja.
o)