NARODNA SVIJEST Lijepi zubi su najdragocijeniji dar, koji je priroda pokloni ODOL se dobiva u svim ljekarnama, drogerijama, parfu Peraško-dubrovačka uzajamnost. Drevna je. Kao i trgovački i kulturni odnosi iz- megju ova dva grada. Kad je u XII. vijeku bosanski ban Borić ugrozio dubrovačko područje, Peraštani se s Kotoranima pri- druže Dubrovniku, da mu zaštite slobodu. Poglavito zaslugom Peraštana i vogje im Šestokrilića bi pobje- donosno odbijen bosanski napad. — Peraštani su uvi- jek živo irgovali s dubrovačkim stranama. Nije falilo ni nesuglasica sa republikom zbog npada hajdučkih četa pod peraškom upravom na područje dubravačko, kroz XVII. vijek. — Peraštani su marljivo pratili du- brovačku književnost. Važnije su knjige velikom pom- njom prepisivali. I do danas ih donekle očuvali. Još se održao prepis Gundulićeva Osmana. Svojom ga je rukom, pomno izvedenom kaligrafijom, prepisao neki Balović početkom XVIII. vijeka i posvetio prepis Vicku Zmajeviću, zadarskomu nadbiskupu, najvećemu Boke- lju svih vremena, predšasniku Strosmajerove ideologije. O trošku Vickovu dotiska se Gjorgjićevo djelo ,Suze Mandaljene pokornice“, A njegovu stricu Andriji Zma- jeviću Kanavelić iskaza čast posebnom pjesmom, kad bi imenovan barskim nadbiskupom i primasom. — Kad prilikom gusarskog upada g. 1624. ponesta u Perastu Orbinijeva djela »Il regno degli Slavi« dubro- vačka republika posla drugi primjerak peraškoj općini. Život je peraškoga plemstva tekao slično kao i du- brovačkoj vlasteli. Nastaše u intimno kućnom krugu i prigodne pjesme, od tih neke i trivijalne, po dubro- vačkoj maniri. — Velik zulumčar i junak knez Vicko Bujović znao bi se zakloniti u Dubrovnik. A g. 1710. zakloni se tamo i Matija Zmajević nakon uspjele za- vjere protiv Bujovića. Odatle započe njegovo obijanje svijetom, dok ne svrši u Rusiji, gdje posta zapovjed- nik ruske flote za cara Petra Velikoga i doprinije uve- like, da Rusija prevlada Švedsku, dotad veliku silu. Zgodno je sjetiti se svega toga sada, kad se po- stavila ploča na općinskom domu u Perastu (15. svib- nja) na spomen dolaska Petra Zrinskoga u Perast u svibnju 1654. Tad je proslavljeni vlastelin pohodio i Dubrovnik. Petar je došao u Perast, da čestita na po- bjedi, izvojevanoj nad Turcima 15. svibnja te godine. I obdari Peraštane dragocjenom sabljom, što se kao svetinje čuva. Da se postavi spomen-ploča, dao je inicijativu predsjednik dubrovačkoga pododbora Braće Hrvatskoga Zmaja prevrijedni g. Dr. Bjelovučić, na čemu su mu Peraštani uvelike harni. Sudjelovala je i dubrovačka općina, a izvelo se o trošku općine peraške. 4 Neka ovaj čin svoju doprinese, da se stara uza- jamnost peraško-dubrovačka obnovi i očuva do u da- leku budućnost. merijama brijačnicama. KONAVLE. Blagoslov nove školske zgrade u Vodovalji. Selo Vodovalja je bez sumnje na najljepšem položaju u Konavlima. Pogled ispred Vidove crkve začarava. Pred nama se širi ravno konavosko polje, te gornje i donje Korfavle, a sve to zaokružuje more. Preko gvozdena puta sopći željeznica, a na dobro uzdržanoj cesti vrve osobito sada auti mimo lijepo obragjene zemlje. Visoko poviše sela izviru dva izvora Vrelo i Vodovalja. Odavle je vodio stari rimski kanal vodu za Epidaur. Sada se voda spaja te goni neko- liko mlina i natapa čitavo zemljište do Grude, te se pravom ovaj predio može zvati Egipat Konavala. Na putu od Mrciua uregjena je sada mova školska zgrada, narod je kupio a vlasti pripomogle da se uredi. Na 1. Maja bio je svečani blagoslov nove škole. Iza službe Božje, kojoj je prisustvovao odbor, školska djeca i narod, zaputila se je povorka put nove škole. Škola je bila sva iskićena cvijećem i zelenilom. Iza blagoslova mjesni župnik progovorio je sakupljenom narodu. Protumačio im je značenje prosvjete u dana- šnje doba, a osobito za narod u Konavlima. G.ca Krile učiteljica držala je zatim govor i pohvalila mješćane. gdje nastoje za znanjem, te zaključila svoj govor po- zivajući prisutne da kliknu Nj. V. Kralju: Živio. Iza ispjevane narodne himne narod se razišao. Opaža se da u novim zgradama nema propela. — Prisutni. KOTOR. Dječja razuzdanost je fenomenalna. Kao centar najgore buke i po danu i do neke ure u noći, najgorih prizora i najogavnijih psosti i besjeda, izabraše trg i kapelu sv. Tripuna. Teško ti se boles- niku u tome okolišu! Osim toga neuljudno je vla- danje prema strancima. Ova im _ dječurlija hrpimice nasrće pred lice, drpajuć ih za rukave tražeći novčanu milostinju. Za posljednjega posjeta stranaca neka go- spogja je obilazila gradom u kolicima, jer na nogama nije mogla. Ali, dok je jednom rukom upravljala ko- lica, drugom je neprestano morala da tjera i da se brani od tako bezočnih nasrtača, što su je procesijo- nalno pratili. Ovo što je navedeno, tek je jedan ne- znatni dijelak svega onoga što se tu gleda, sluša i trpi, pa je poželjno, da se ovome ,nečuvenome čudu“ kakogod već jednom stane na kraj, jer to napokon traži interes, dobar glas našeg grada a napose vjerski osjećaj Koiorana prema svetištu svoga moćaoga sv. Tripuna. KORČULA. Otvor novih pensiona. Sa 1. Maja otvorila su se u našem gradu dva nova pensiona, o kojima smo medavno pisali, i to: ,Hotei-Pension Bon Repos“ vlasnosti g. Lea Andreis i ,Pension Praha“ vlasnosti g. Dr. L. Letica, poznatog balneologa sa Praške klinike. Oba pensiona lijepo su i moderno uregjena, a prvi ima i električnu rasvjetu, pak mogu da potpuno zadovolje goste, od kojih su neki već došli a neki se predbilježili. Izmegju prvih gosti u ,Bon Repos“ je proslavljena hrvatska pjevačica g. Milka Trnina, koja će se ovgje sadržati mjesec dana. Oba pensiona imaju tu prednost, da su na divnom polo- žaju u otvorenoj prirodi, a u neposrednoj blizini kupa- lišta s jedne, a guste borove šume s druge strane, pak je sigurno, da će strancima omiliti, Pobjegao iz zatvora. Neki P. Radulj iz Mljeta, poznati skitnica, bio je u amošnjim sudskim tamni- Pisma iz naroda. ŽUPA. Svečanost sv. Vicenca. Po drevnom obi- čaju proslavila se je prošle nedjelje, 13. ov. mj., u samostanskoj crkvi O.O. Domenikanaca svečanost sv. Vicenca. Pobožni je marod vrvio sa svih strana ubave Župe, te je preko svake sv. Mise crkva bila dupkom puna, a vrlo je lijep broj vijernika pristupio na sv. Pričest. U 102 sati«bila je pjevana sv. Misa, a svečani je obred uzveličao lijepim i preciznim pje- vanjem mjesni hor djevojačkog društva gojenica zavoda sv. Josipa č.č. školskih Sestara sv, Frana. Pjevanjem je upravljao vič. O. Jordan Viculin. Prigodno je slovo održao vIč. O. Tomo Separović naglasivši vrlo zgodno s odnosnim aplikacijama harmoničnu cjelinu slave Gospina mjeseca Maja, pohvale sv. Vicenca i pomen- dana kršćanskih matera. Poslije podne bila je običajna procesija i služba božja uz veliko učešće naroda. Bilo sve na čast Božju, na slavu sv. Vicenca, a na duševnu korist ovoga dobroga naroda naše pitome Župe | cama radi počinjenih kragja, pak je ovih dana pospre- majući svoju ćeliju hitro izmakao čuvaru i netra- gom pobjegao. Pastirski pohod. U Petak 4. ov. mj. stigao je u naš grad presvijetli biskup Msgr. Da. Vlaho Barbić u prataji mp. Dr. Karla Lovac, da obavi pastirski pohod. Bio je dočekan od klera i svih vlasti, školske djece i naroda, te svečano otpraćen do crkve. U Subotu obišao je škole i crkve, a poslije podne: pošao je procesijo- naloo na grobište da podijeli odriješenje našim mrtvima. U večer pak prisustvovao je zabavi, koju su u nje- govu počast priredile sestre dominikanke u svom zavodu, a igrale su pitomice zavoda lijepu i potresnu dramu iz dobe prvih kršćana , Mučenice Kristova oprosti mi“. Koli režija toli izvedba bili su odlične, a osobito se istakla g.ca Bojka Marović u ulozi mučenice Fruk- tuoze, U nedjelju je obavljena sv. Krizma za 183 djece a u 13 sati bio je u opatskoj (prije biskupskoj) palači banket priregjen od preč. opata u počast presvijetlog. Poslije podne presvijetli je sa motornim čamcem pro- slijedio za Vrnik i Lumbardu. : ali i ovaj dar treba brižljivo i redovno njegovati. Tko ODGO dnevno upotrebljava, njeguje najbolje svoje zube i usta. 1 boca Din. 22.-, velika boca Din. 35.-, dvostruka boca Din. BLATO na Korčuli. Blagdan sv. Vince ,Kumpanija“. Ove godine 28. pr. mj. slavio s blagdan naše Svetice. I ako je toga dana, a i prije bio jaki vjetar, ipak je bilo došlo dosta stran s otoka Korčule a i sa poluotoka Pelješca. A i iseljenici iz sjeverne i južne Amerike (osobito iz | zila) te iz Australije poslali su obilno novca za bolju proslavu ovog blagdana i da se za njih on dana reku sv. mise, da ih — i ako udaljene — i brani i pomaže, jer svako srce u mjestu ćuti u i zazivlje ju: ,Sveta Vice mučenice naša mila od tnice. Sveta Vice vazda i danas — Isukrsta molj nas!“ Njezino tijelo donese nam iz Rima poslje korčulanski biskup Josip Koserić rodom iz Siben što ga isprosi od ondašnjeg pape Pija VI. g. | Kašnje se sagradi za onda lijepa kapela i oltz počast naše sv. odvjetnice u samoj crkvi-matici. S dan po svetkovini t. j. u Nedjelju 29. pr. mj. po po izvela se je marodna igra t. zv. ,Kumpanija“ vrsnim kapetanom g. Nikom Marinovićem, koji je u izvrsno sa svojima družinarima izveo igru na sveg zadovoljstvo, i ako je on za tu igru u poodmi dobi u 60. godini, a izveo ju je kao mladić. ( odlični kapetan kumpanije držao je kašnje topli gi svojim drugovima vojnicima, u kojem ih je potak; da sačuvaju ovu uspomenu svojih pregja, koji su rali kao narodna vojska braniti oružjem svoje mješl od čestih napadaja neprijatelja gusara, turaka i dn zato neka im je vječna slava i neumrla uspon megju nama! Treba istaknuti, da su svi kao poti starih Hrvata pod hrv. zastavom vodili igri zadovoljstvo težačkog uaroda. | ČILIPI. Školska zabava. Dne 22. aprila pi diše školska djeca čilipska u hrvatskom prosvj. dru ,Pučki Dom“ poučnu zabavu, koja je nadmašila čije očekivanje. Program obilan i biran bio je izii ne samo bez pometnje, nego živahno i takovom i pretacijom, da su djeca bila obasuta hvalom i pri njem i od stranih lica. Uz razne šaljive: igre s pol uzgojnom tendencijom i uz ozbiljne i patriotske di macije bilo je izvedeno i nekoliko napijeva za ( glasni dječji zbor pod ravnanjem župnika mp. Da. Krečak, koji je i svoju jednu raniju kompozicij ovu zgodu priložio. Kao dulcis in fundo otpjeva uz gusle narodni guslar g. N. Skurić čuvstvenu pit Majčina ljubav“ i bio oduševljeno nadaren pljes Da su djeca u glumljeaju i deklamovanju bili visini, da se je ova zabava i po ukusu i po uzgi tendenciji odvojila od sličnih, zasluga je g.ce K. Sl nadučiteljice i g.dje N. Levata-Vekarić, učiteljice, se žrtvovaše da po uzoru starije pedagoške mt predstavama djeluju na srce i volju ne samo 4 nego i odraslih. Da su pak djeca imala glumačko i toaletu zasluga je absolventa gragi. škole g. A. Si koji je požrtvovno uvijek pri ruci za dekoriranje i li KUNA. Proslava Gospe Delorite. Deset svi proslavila se je _u Fraujevačkoj crkvi ove godin osobiti način Gospa od Loreta. Toga dana mnogo naroda ne samo iz ove župe, nego i iz ok župa. Ovog puta posjetio nas je i Preč. O. P. beogradski kanonik, koji otpjeva svečanu Misu ul dvorbu Da. L. Totića, župnika i O. L. Ruskovići vara našeg Svetišta, koje se ove godine uz požil nosti starešine i naroda popravlja. — Trpanjski| šoviti pjevački zbor pod ravnanjem zaslužnog žu Dn. N. Subotića otpjeva Misu na svačije zadovolji Preko Mise Veleč. Dan. B. Depolo uz pratnju nad ljima O. Kosta Selak potresno ispjeva , Zdravo Mi Prigodno slovo održao je O. Leonardo uzvelii Mariju i potičaći Rćane na dostojno čuvanje nii Svetišta. — Poslije podne u 3 sata Š. K, 3 Kune i ,Faraun“ iz Trpnja odigraše nogomet) kmicu sa uspjehom R. 2, F. 1, uz'mnogobrojat sutnost naroda. U 9 sati na večer kunovska diletai omladina prikazivaše : ,Povratak“ od Tucića, kol precizno izveli, — Ovaj će dan ostati u miloj | meni svakome posjetiocu od kojih jedan donosi skromni prikaz. : i Pravilno varenje i rad u crijevima i U apetit imati će te upotrebom prokašanog ljekol specijaliteta FIGOL. Proizvagja Ljekaraa Dr. Sef Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Dinara.