NARODNA SVIJEST

Lijepi zubi su najdragocijeniji dar, koji je priroda pokloni

   

ODOL se dobiva u svim ljekarnama, drogerijama, parfu

Peraško-dubrovačka uzajamnost.

Drevna je. Kao i trgovački i kulturni odnosi iz-
megju ova dva grada.

Kad je u XII. vijeku bosanski ban Borić ugrozio
dubrovačko područje, Peraštani se s Kotoranima pri-
druže Dubrovniku, da mu zaštite slobodu. Poglavito
zaslugom Peraštana i vogje im Šestokrilića bi pobje-
donosno odbijen bosanski napad. — Peraštani su uvi-
jek živo irgovali s dubrovačkim stranama. Nije falilo
ni nesuglasica sa republikom zbog npada hajdučkih
četa pod peraškom upravom na područje dubravačko,
kroz XVII. vijek. — Peraštani su marljivo pratili du-
brovačku književnost. Važnije su knjige velikom pom-
njom prepisivali. I do danas ih donekle očuvali. Još
se održao prepis Gundulićeva Osmana. Svojom ga je
rukom, pomno izvedenom kaligrafijom, prepisao neki
Balović početkom XVIII. vijeka i posvetio prepis Vicku
Zmajeviću, zadarskomu nadbiskupu, najvećemu Boke-
lju svih vremena, predšasniku Strosmajerove ideologije.
O trošku Vickovu dotiska se Gjorgjićevo djelo ,Suze
Mandaljene pokornice“, A njegovu stricu Andriji Zma-
jeviću Kanavelić iskaza čast posebnom pjesmom, kad
bi imenovan barskim nadbiskupom i primasom. —
Kad prilikom gusarskog upada g. 1624. ponesta u
Perastu Orbinijeva djela »Il regno degli Slavi« dubro-
vačka republika posla drugi primjerak peraškoj općini.
Život je peraškoga plemstva tekao slično kao i du-
brovačkoj vlasteli. Nastaše u intimno kućnom krugu i
prigodne pjesme, od tih neke i trivijalne, po dubro-
vačkoj maniri. — Velik zulumčar i junak knez Vicko
Bujović znao bi se zakloniti u Dubrovnik. A g. 1710.
zakloni se tamo i Matija Zmajević nakon uspjele za-
vjere protiv Bujovića. Odatle započe njegovo obijanje
svijetom, dok ne svrši u Rusiji, gdje posta zapovjed-
nik ruske flote za cara Petra Velikoga i doprinije uve-
like, da Rusija prevlada Švedsku, dotad veliku silu.

Zgodno je sjetiti se svega toga sada, kad se po-
stavila ploča na općinskom domu u Perastu (15. svib-
nja) na spomen dolaska Petra Zrinskoga u Perast u
svibnju 1654. Tad je proslavljeni vlastelin pohodio i
Dubrovnik. Petar je došao u Perast, da čestita na po-
bjedi, izvojevanoj nad Turcima 15. svibnja te godine.
I obdari Peraštane dragocjenom sabljom, što se kao
svetinje čuva.

Da se postavi spomen-ploča, dao je inicijativu
predsjednik dubrovačkoga pododbora Braće Hrvatskoga
Zmaja prevrijedni g. Dr. Bjelovučić, na čemu su mu
Peraštani uvelike harni. Sudjelovala je i dubrovačka
općina, a izvelo se o trošku općine peraške. 4

Neka ovaj čin svoju doprinese, da se stara uza-

jamnost peraško-dubrovačka obnovi i očuva do u da-
leku budućnost.

merijama brijačnicama.

KONAVLE. Blagoslov nove školske zgrade u
Vodovalji. Selo Vodovalja je bez sumnje na najljepšem
položaju u Konavlima. Pogled ispred Vidove crkve
začarava. Pred nama se širi ravno konavosko polje,
te gornje i donje Korfavle, a sve to zaokružuje more.
Preko gvozdena puta sopći željeznica, a na dobro
uzdržanoj cesti vrve osobito sada auti mimo lijepo
obragjene zemlje. Visoko poviše sela izviru dva izvora
Vrelo i Vodovalja. Odavle je vodio stari rimski kanal
vodu za Epidaur. Sada se voda spaja te goni neko-
liko mlina i natapa čitavo zemljište do Grude, te se
pravom ovaj predio može zvati Egipat Konavala.
Na putu od Mrciua uregjena je sada mova školska
zgrada, narod je kupio a vlasti pripomogle da se uredi.
Na 1. Maja bio je svečani blagoslov nove škole. Iza
službe Božje, kojoj je prisustvovao odbor, školska
djeca i narod, zaputila se je povorka put nove škole.
Škola je bila sva iskićena cvijećem i zelenilom. Iza
blagoslova mjesni župnik progovorio je sakupljenom
narodu. Protumačio im je značenje prosvjete u dana-
šnje doba, a osobito za narod u Konavlima. G.ca Krile

učiteljica držala je zatim govor i pohvalila mješćane.

gdje nastoje za znanjem, te zaključila svoj govor po-
zivajući prisutne da kliknu Nj. V. Kralju: Živio. Iza
ispjevane narodne himne narod se razišao. Opaža se
da u novim zgradama nema propela. — Prisutni.

KOTOR. Dječja razuzdanost je fenomenalna.
Kao centar najgore buke i po danu i do neke ure u
noći, najgorih prizora i najogavnijih psosti i besjeda,
izabraše trg i kapelu sv. Tripuna. Teško ti se boles-
niku u tome okolišu! Osim toga neuljudno je vla-
danje prema strancima. Ova im _ dječurlija hrpimice
nasrće pred lice, drpajuć ih za rukave tražeći novčanu
milostinju. Za posljednjega posjeta stranaca neka go-
spogja je obilazila gradom u kolicima, jer na nogama
nije mogla. Ali, dok je jednom rukom upravljala ko-
lica, drugom je neprestano morala da tjera i da se
brani od tako bezočnih nasrtača, što su je procesijo-
nalno pratili. Ovo što je navedeno, tek je jedan ne-
znatni dijelak svega onoga što se tu gleda, sluša i
trpi, pa je poželjno, da se ovome ,nečuvenome čudu“
kakogod već jednom stane na kraj, jer to napokon
traži interes, dobar glas našeg grada a napose vjerski
osjećaj Koiorana prema svetištu svoga  moćaoga
sv. Tripuna.

KORČULA. Otvor novih pensiona. Sa 1. Maja
otvorila su se u našem gradu dva nova pensiona,
o kojima smo medavno pisali, i to: ,Hotei-Pension
Bon Repos“ vlasnosti g. Lea Andreis i ,Pension
Praha“ vlasnosti g. Dr. L. Letica, poznatog balneologa
sa Praške klinike. Oba pensiona lijepo su i moderno
uregjena, a prvi ima i električnu rasvjetu, pak mogu
da potpuno zadovolje goste, od kojih su neki već došli
a neki se predbilježili. Izmegju prvih gosti u ,Bon
Repos“ je proslavljena hrvatska pjevačica g. Milka
Trnina, koja će se ovgje sadržati mjesec dana. Oba
pensiona imaju tu prednost, da su na divnom polo-
žaju u otvorenoj prirodi, a u neposrednoj blizini kupa-
lišta s jedne, a guste borove šume s druge strane, pak
je sigurno, da će strancima omiliti,

Pobjegao iz zatvora. Neki P. Radulj iz Mljeta,
poznati skitnica, bio je u amošnjim sudskim tamni-

 

Pisma iz naroda.

ŽUPA. Svečanost sv. Vicenca. Po drevnom obi-
čaju proslavila se je prošle nedjelje, 13. ov. mj., u
samostanskoj crkvi O.O. Domenikanaca svečanost
sv. Vicenca. Pobožni je marod vrvio sa svih strana
ubave Župe, te je preko svake sv. Mise crkva bila
dupkom puna, a vrlo je lijep broj vijernika pristupio
na sv. Pričest. U 102 sati«bila je pjevana sv. Misa,
a svečani je obred uzveličao lijepim i preciznim pje-
vanjem mjesni hor djevojačkog društva gojenica zavoda
sv. Josipa č.č. školskih Sestara sv, Frana. Pjevanjem je
upravljao vič. O. Jordan Viculin. Prigodno je slovo
održao vIč. O. Tomo Separović naglasivši vrlo zgodno
s odnosnim aplikacijama harmoničnu cjelinu slave
Gospina mjeseca Maja, pohvale sv. Vicenca i pomen-
dana kršćanskih matera. Poslije podne bila je običajna
procesija i služba božja uz veliko učešće naroda. Bilo
sve na čast Božju, na slavu sv. Vicenca, a na duševnu
korist ovoga dobroga naroda naše pitome Župe |

cama radi počinjenih kragja, pak je ovih dana pospre-
majući svoju ćeliju hitro izmakao čuvaru i netra-
gom pobjegao.

Pastirski pohod. U Petak 4. ov. mj. stigao je u
naš grad presvijetli biskup Msgr. Da. Vlaho Barbić
u prataji mp. Dr. Karla Lovac, da obavi pastirski pohod.
Bio je dočekan od klera i svih vlasti, školske djece i
naroda, te svečano otpraćen do crkve. U Subotu obišao
je škole i crkve, a poslije podne: pošao je procesijo-
naloo na grobište da podijeli odriješenje našim mrtvima.
U večer pak prisustvovao je zabavi, koju su u nje-
govu počast priredile sestre dominikanke u svom
zavodu, a igrale su pitomice zavoda lijepu i potresnu
dramu iz dobe prvih kršćana , Mučenice Kristova oprosti
mi“. Koli režija toli izvedba bili su odlične, a osobito
se istakla g.ca Bojka Marović u ulozi mučenice Fruk-
tuoze, U nedjelju je obavljena sv. Krizma za 183 djece
a u 13 sati bio je u opatskoj (prije biskupskoj) palači
banket priregjen od preč. opata u počast presvijetlog.
Poslije podne presvijetli je sa motornim čamcem pro-
slijedio za Vrnik i Lumbardu. :

ali i ovaj dar treba brižljivo i redovno njegovati. Tko ODGO
dnevno upotrebljava, njeguje najbolje svoje zube i usta.
1 boca Din. 22.-, velika boca Din. 35.-, dvostruka boca Din.

BLATO na Korčuli. Blagdan sv. Vince
,Kumpanija“. Ove godine 28. pr. mj. slavio s
blagdan naše Svetice. I ako je toga dana, a i
prije bio jaki vjetar, ipak je bilo došlo dosta stran
s otoka Korčule a i sa poluotoka Pelješca. A i
iseljenici iz sjeverne i južne Amerike (osobito iz |
zila) te iz Australije poslali su obilno novca za
bolju proslavu ovog blagdana i da se za njih on
dana reku sv. mise, da ih — i ako udaljene — i
brani i pomaže, jer svako srce u mjestu ćuti u
i zazivlje ju: ,Sveta Vice mučenice naša mila od
tnice. Sveta Vice vazda i danas — Isukrsta molj
nas!“ Njezino tijelo donese nam iz Rima poslje
korčulanski biskup Josip Koserić rodom iz  Siben
što ga isprosi od ondašnjeg pape Pija VI. g. |
Kašnje se sagradi za onda lijepa kapela i oltz
počast naše sv. odvjetnice u samoj crkvi-matici. S
dan po svetkovini t. j. u Nedjelju 29. pr. mj. po po
izvela se je marodna igra t. zv. ,Kumpanija“
vrsnim kapetanom g. Nikom Marinovićem, koji je u
izvrsno sa svojima družinarima izveo igru na sveg
zadovoljstvo, i ako je on za tu igru u poodmi
dobi u 60. godini, a izveo ju je kao mladić. (
odlični kapetan kumpanije držao je kašnje topli gi
svojim drugovima vojnicima, u kojem ih je potak;
da sačuvaju ovu uspomenu svojih pregja, koji su
rali kao narodna vojska braniti oružjem svoje mješl
od čestih napadaja neprijatelja gusara, turaka i dn
zato neka im je vječna slava i neumrla uspon
megju nama! Treba istaknuti, da su svi kao poti
starih Hrvata pod hrv. zastavom vodili igri
zadovoljstvo težačkog uaroda. |

ČILIPI. Školska zabava. Dne 22. aprila pi
diše školska djeca čilipska u hrvatskom prosvj. dru
,Pučki Dom“ poučnu zabavu, koja je nadmašila
čije očekivanje. Program obilan i biran bio je izii
ne samo bez pometnje, nego živahno i takovom i
pretacijom, da su djeca bila obasuta hvalom i pri
njem i od stranih lica. Uz razne šaljive: igre s pol
uzgojnom tendencijom i uz ozbiljne i patriotske di
macije bilo je izvedeno i nekoliko napijeva za (
glasni dječji zbor pod ravnanjem župnika mp. Da.
Krečak, koji je i svoju jednu raniju kompozicij
ovu zgodu priložio. Kao dulcis in fundo otpjeva
uz gusle narodni guslar g. N. Skurić čuvstvenu pit
Majčina ljubav“ i bio oduševljeno nadaren pljes
Da su djeca u glumljeaju i deklamovanju bili
visini, da se je ova zabava i po ukusu i po uzgi
tendenciji odvojila od sličnih, zasluga je g.ce K. Sl
nadučiteljice i g.dje N. Levata-Vekarić, učiteljice,
se žrtvovaše da po uzoru starije pedagoške mt
predstavama djeluju na srce i volju ne samo 4
nego i odraslih. Da su pak djeca imala glumačko
i toaletu zasluga je absolventa gragi. škole g. A. Si
koji je požrtvovno uvijek pri ruci za dekoriranje i li

KUNA. Proslava Gospe Delorite. Deset svi
proslavila se je _u Fraujevačkoj crkvi ove godin
osobiti način Gospa od Loreta. Toga dana
mnogo naroda ne samo iz ove župe, nego i iz ok
župa. Ovog puta posjetio nas je i Preč. O. P.
beogradski kanonik, koji otpjeva svečanu Misu ul
dvorbu Da. L. Totića, župnika i O. L. Ruskovići
vara našeg Svetišta, koje se ove godine uz požil
nosti starešine i naroda popravlja. — Trpanjski|
šoviti pjevački zbor pod ravnanjem zaslužnog žu
Dn. N. Subotića otpjeva Misu na svačije zadovolji
Preko Mise Veleč. Dan. B. Depolo uz pratnju nad
ljima O. Kosta Selak potresno ispjeva , Zdravo Mi
Prigodno slovo održao je O. Leonardo uzvelii
Mariju i potičaći Rćane na dostojno čuvanje nii
Svetišta. — Poslije podne u 3 sata Š. K, 3
Kune i ,Faraun“ iz Trpnja odigraše nogomet)
kmicu sa uspjehom R. 2, F. 1, uz'mnogobrojat
sutnost naroda. U 9 sati na večer kunovska diletai
omladina prikazivaše : ,Povratak“ od Tucića, kol
precizno izveli, — Ovaj će dan ostati u miloj |
meni svakome posjetiocu od kojih jedan donosi
skromni prikaz. : i

 

Pravilno varenje i rad u crijevima i U
apetit imati će te upotrebom prokašanog ljekol
specijaliteta FIGOL. Proizvagja Ljekaraa Dr. Sef
Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Dinara.