Br. 20.
Upotreba novih izuma.
Pronalasci na polju prirodnih znanosti, a naročito
u fizici i hemiji, tako se naglo razvijaju, da su počeli
privlačiti skoro svačiju pažnju, Radio, radiotelefen,
televoks,| novagraf, integraf, i vitafon, to su sve izumi
najnovijega datuma, Radio je danas poznat u cijelome
svijetu. Ostali su izumi manje pristupačni širokim
masama, ali se i oni upotrebljuju vrlo korisno u ži-
| votu, Tako pomoću radiotelefona daje se mogućnost
| razgovaranja_na ogromnim daljinama od 5,000 kilo-
metara. Takva radiotelefonska veza je zasad ustano-
vljena izmegju Njujorka i Londona, a docnije će se
proširiti i na druge daljne gradove, Telefolo je pre-
nošenje slika i fotografija brzom telefonskom metodoi,
mjesto običnom poštanskom metodom, Televoks je
električni automat, koji pomoću telefona prima naredbe
za izvršenje izvjesnih mehaničkih poslova, koje bi
inače morala posluga raditi. Novagraf je naročita vrsta
aparata za snimanje pokretnih slika. Pomoću integrafa -
daju se mehanički rješiti matematičke jednačbe višega
stepena, i to samo za nekoliko minuti, gdje je po
starim metodama trebalo provesti po nekoliko nedjelja.
Od osobitog je interesa najnoviji izum takozvani
vitafon. On se poglavito upotrebljuje u vezi s prikazi-
vanjem pokretnih slika. Dosada su se ove slike poka-
zivale samo čula vida, a kombinovane s vitafonom
one se prikazuju i čulu sluha. U kinematografima,
koji su pod kontrolom Universalne Korporacije Slika
u Njujorku, ova je kombinacija vrlo uspješno prove-
dena. U njima se posjetiocima daja prilika da na
platnu gledaju često puta onaj isti komad, koji se
inscenira u čuvenoj Metropolitanskoj Operi, i čuju
sinkronizaciju pjevanja, koje se i tamo čuje.
Mnogi od ovih pronalazaka su još dosta primi-
tivni, ali se na mnjihovome usavršavanju stalno radi,
Nije daleko vrijeme, kada će oni biti isto tako popu-
larni kako i telefoni, automobili i aeroplani,
IZ JUGOSLAVIJE.
Politička situacija. U Skupštini se bave raznim
interpelacijama opozicije. Tako je opozicija pitala mi-
nistra vanjskih posala o namjerama Italije da proglasi
carinsku uniju sa Albanijom, ali je g, ministar odgo-
vorio, da nema nikakvih znakova za takova šta, Oso-
bito samostalni demokrate postavljaju interpelacije, ali
bez uspjelia, jer im većina ne prima nužnosti. Vlada
je iznijela nekoliko zakona koji su primljeni.
Radikalni klub imao je sjednicu, koja je donijela
konačnu odluku o situaciji, Političari procjenjuju uspjeh
sjednice tako, da misle, da je vlada dobila potpunu
adovoljštinu, te će je od sada radikalni klub jedin-
NARODNA SVIJEST
stveno podupirati u njenom radu, jer je došlo, do
potpunog sporazuma izmegju Vukićevića i tako zvanih
Pašićevaca.
Vlada dakle ostaje i dalje jaka i čvrsta, te se i
sa radikalske i sa demokratske strane ističe, da je sa-
dašnja koalicijska vlada jedini put.
Seljačka koalicija: Radić-Pribićević uzalud se
koprca i njihove manifestacije neće lako srušiti vladu,
koja je od svih dosadanjih najjača.
Doznaka penzija. Ministarski savjet je donio
jedno riješenje, koje će obradovati sve državne činov-
nike bez razlike, Isto glasi: Odsle se ne smije umi-
roviti ni jedan državni činovnik ili službenik, a da mu
se prije toga unapred ne doznači penzija. Do sada su
mnogi umirovljenici čekali mjesece i mjesece na svoje
mirovine, pa ovaj zaključak ministarskog savjeta
bio je potrebit i morao bi se redovito provagjati.
Kako se dijele krediti Narodne Banke? Kon-
cem prošle godine podijelila je Narodna Banka na
mjenice iznos od dinara 1.443,000.000. Od te svote
otpada polovica na Beograd to jest: središnjicu u Be-
ogradu Din 717 milijona, podružnicu u Zagrebu Din
145 milijona, podružnicu u Ljubljani Din 70 milijona,
podružnicu u Sarajevo Din 67 milijona, podružnicu u
Novom Sadu Din 40 milijona.
Još zanimivije su brojke koje govore o lombard-
noj vjeresiji, naime od sveukupnog iznosa od 351
milijona dinara uzeo je Beograd 280 milijona, to jest
80 posto. Mjedbeni kredit u cijeloj državi dobilo je
4332 firma, od kojih se u Srbiji nalazi 3039, a u pre-
čanskim krajevima 1293, To je očigledno zapostavlja-
nje prečanskih krajeva. Najbolje pobijanje ideje ,pre-
čanskog fronta“ leži u jednakom raspodjelu me samo
poreza, već i beneficijama koje, država može dati svo-
jim gragjanima.
Kako se gospodari državnim novcem. U Za-
grebu još od prije rata postoji ustanova naklada škol-
skih knjiga, koja odbacuje lijepu dobit, a koja se
upotrebljava u korist školstva u Hrvatskoj i Slavoniji.
Tako je to bilo sve godine 1925., kada je ova naklada
izuzeta ispud nadzora velikog župana zagrebačke obla-
sti i stavljena pod kontrolu ministarstva prosvjete. Od
toga časa počeli su iz toga fonda dobivati potporu
beogradski činovnici ministarstva prosvjete. dapače da-
valo se na primjer rektoru beogradskog univerziteta i
još jednom profesoru, svakom po 2.500 dinara u ime
putnih troškova, da mogu sudjelovati jednom sprovodu
u Zagrebu. Tako je ostalo sve do 1, travnja o. g. kada
se naklada školskih knjiga imala predati zagrebačkoj
oblasti. No kod predaje se ustanovilo, da ministar nije
mislio predati cijelu nakladu zagrebačkoj oblasti, već
samo knjige i tiskanice, ali ne novac, I tako je sada
GOSPODARSKA STEDIONICA U SPLITU
Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom temelju.
Poslovni udjeli Din, 2,500.000.-
uoša: 1924. bn 2890000.; 1925. Din &096.000.; Ii, Din, 12297000; 1427. Din. 17.000.000--
Uloške ukamačćuje najpovoljnije.
Hunuje devize i valute, te obavlja najkulaninije sve bankovne poslove.
losef Strzygowski : :
0 Razvitku Starohrvatske umjetnosti
Prilog otkriću sjevernoevropske umjetnosti.
— Zagreb 1927. Izvanredno izdanje Matice Hrvatske.
: (Svršetak). ;
5. Pisac navodi u svom djelu i konac starohr-
tske originalne kulture. Splitski je crkveni sabor od
925. i g. 928., iskopao grob starohrvatskoj umjet-
osti tako, da je na ona iza daljnja dva vijeka pre-
a živjeti kao samostalna sila. U Dalmaciji podle-
še gragjevni oblici u borbi sa bazilikama. Staro-
vatski oblici gradnja ubrzo.počeše propadati, a likovo
kazivanje konačno pobijedi pregjašnji ornamenat
Z ljudskoga lika. Postupanje Hrvata u diplomatske
nose sa susjedima na Jadranskom moru, bilo je
dno grobom njihovog izvornoga sjevernjačkog shva-
nja barem u likovnoj, umjetnosti, — Pisac sve to
li i naglasuje:: šteta, što Hrvati nijesu na osnovu
&vernjačkoga svog shvaćanja izgradili sebi, kad su
li na Jug, svoj vlastiti nazor o svijetu, nego su se
uno prilagodili shvaćanju tadanjega kršćanstva.
9 nosioci kulture mogli su Hrvati biti Grci megju
lenima. — Velika. je to misao, o kojoj bi se dalo
0g0. raspravljati, i
| 6. Zanimljivo je, što isti pisac, govoreći o reliefu
4 ma krstionici u Splitu, o čemu se u nas pole-
| da li je lik Tomislava, Petra Krešimira ili
Dmitra Zvonimira, kaže: ,Čim se upustimo. eto samo
malo u to, da potražimo bar donekle zgodno tuma-
čenje reliefa, vidimo, kako nužno zapadamo u bez-
krajno gonetanje, Zadovoljimo se uostalom time, ako
se dade utvrditi, da je tu prikazan neki hrvatski vla-
dalac“.,.. Taj je relief idejno stran, jer ima sličnih
pečata i mozaika, no izradila ga ruka domaćeg umje-
tnika, kako se to vidi iz uresa na rubu pak i iz same
kraljeve odjeće i odjeće one druge dvojice na reliefu.
Ruka je naime bila uvježbana za izradbu starohrvat-
skog pletenca. : i
7, Pisac navodi u svome djelu i istraživače i lite-
raluru o starohrvatskoj umjetnosti, Posebnim se osvr-
tom osvrće na kninski muzej, za koji veli, da je jedan
od najbogatijih muzeja svoje vrste na svijetu i daje
pravo Fra Marunu, što nazivlje svoj muzej: Prvi
hrvatski muzej.
Iz ovog se kratkog prikaza vidi, da je svrha ci-
jelom djelu: prikazati i dokazati starohrvatsku umjet-
nost neovisnom o Rimu i Bizantu, kao i posve origi-
nalnu- stvaralačku moć našeg naroda u najstarije doba.
Ne bi smjelo biti inteligentna Hrvata i opće Jugosla-
vena, koji ne bi ovo važno djelo pročitao i po njemu
usvojio: nove časnije poglede u našu staru umjetnost
\ i graditeljstvo, o čemu se dosad posve drukčije učilo
na štetu naših duhovnih vrednota i nas samih,
A M. S. prof.
Str. '3.
nastao spor. Ministar megjutim nikako neće popustiti
Zahtjevu zagrebačke oblasti, da se odluči i za predaju
novca, već je neke veće svote porazdijelio raznim pro-
svjetnim društvima, a iznos od tri milijuna dinara
odredio za gradnju preparandije u Zagrebu.
Vlada dijeli zajam. 'Prošlih dana raspravljalo je
ministarstvo o razdiobi zajima, koji da je gotov. Čla-
novi vlade su se o zajmu izrazili vrlo optimistički. U
Beograd je brzojavno pozvan iz Dubrovnika ministar
Dr. Spaho, navodno zbog zajma, glede kojega se i-
maju riješiti neka sitna pitanja.
Izmirenje glavnog odbora radik. stranke sa
Vukićevićem. U posljednje vrijeme vrlo se mnogo
govorilo a i pisalo u javnosti o trzavicama i nezado-
voljstvu sa Vukičevićem kao predsjednikom vlade u
radikalnoj stranci. Šta više bilo je govora, da će ne-
zadovoljnici iznijeti neki memorandum u komu će
prikazati stanje radikalne stranke, Megjutim posljed-
njih dana vrlo često je konferirao sa Vukičevićem bivši
ministar financija Milan Stojadinović, Rezultat tih raz-
govora prema izjavama samoga Stojadinovića je, da bi
g. Vukičević mogao zauzeti u glavnom edboru takav
položaj, koji mu pripada kao predsjedniku vlade, te je
uvjeren da će se naći baza za sporazum.
Sa pozitivne strane već se doznaje, da će glavni
odbor biti reorganiziran, u komu bi mogao g. Vuki-
čević dobiti položaj prvoga ili d.ugoga podpresjednika.
Time bise sporovi u radikalnoj stranci riješili i vlada
bi nastavila svoj rad.
Prvi mljekarski kongres održan je prošle ne-
djelje u Zagrebu. Kongres je otvorio Blaško Stitić i
predložio za predsjedajućeg predsjednika g. Lj. Modlija.
Na tom kongresu održalo se nekoliko predavanja o
mljekarstvu i proizvodnji mliječnih produkata.
Redovite trgovačke pruge izmegju Jugoslavije
i Južne Amerike. U predratno doba, naši parobrodi
slobodne plovidbe vršili su večim dijelom saubraćaj iz
Crnog mora (žitom) za Europu, a iz Eogleske (uglje-
nom) za Sredozemno i Jadransko more. Poslije rata
usljed političkih prilika u Rusiji, republika Argentina
pojačala je snabdjevanje Europe sa žitijima. Prema
ovim novonastalim prilikama i naša slobodna plovidba
morala se je ravnati. Tako su veze sa Južnom Ame-
rikom postojale češće i redovitije. Iz naših ruka izvaža
se drvo ili cement za Argentinu, a iz Južne Amerike
uvaža se žitija ili salitra za Europu, te iz Eugleske
ugljen za Sredozemno i Jadransko more. Prošle go-
dine Atlanska plovidba Ivo Račić, izvezla je preko
gruške luke 150.000 m? drva za Južnu Ameriku. Usljed
ovog redovitog saobraćaja Atlanske Plovidbe Ivo Račić
a. d. kao i Dubrovačka Parobrodarska Plovidba uspo-
stavile su redovite trgovačke pruge izmegju Jugoslavije
i Južne Amerike, te će preuzimati veče i manje koli-
čine tereta za argentinske luke,
Gradske vijesti.
.Spasov-dan. Sutra blagdan Uzašašća Gospodinova
na nebesa po starom običaju uputit će se zavjetna
procesija radi trešnje iz stolne crkve na 10 s. Zaustav-
lja se u crkvici sv. Spasa, gdje će biti svečana sv,
Misa, a onda se povraća u katedralu, gdje se . dava
blagoslov sa Svetotajstvom.
Lične vijesti, Prošle Subote stigao je u naš grad
ministar trgovine gosp. Dr. Mehmed Spaho, te je bio
više dana u Župi Dubrovačkoj kod svoje porodice,
koja se već od dulje vremena malazi u Kuparima.
Jučer je otputovao za Beograd a odatle će u Osijek.
Od nekoliko dana beravi u našem gradu g. Joža
Uprha, poznati česki nacijonalni slikar. On će se u
našim krajevima zadržati dulje vremena i izraditi ne-
koliko slika sa naše rivijere. Odsio je u Hotel Petka.
Dr. Blitz, generalni direktor duhanskog sindikata
u Holandiji, boravio je ovih dana u Dubrovniku inte-
resujući se za naš duhan.
Temeljni kamen novog samostana kod » Gospe
od Milosrgja“. U četvrtak dne 24. o, m. u 914 ujutro
na Blagdan Pomoćnice Kršćanske Presvij. Biskup Dr.
J, Marčelić obavit će u Lapadu kod starinskog Sveti-
šta BI. Gospe od Milosrgja blagoslov i postavljanje
temeljnog kamena Samostana, koji započinju graditi
MP. OO. Kapucini, čuvari toga Svetišta. Na tu sveča-
nost pozvane su Vlasti i Narod. Neka dobri Bog pri-
vede kraju započeto djelo.
Šetalište kralja Aleksandra. Općinsko Vijeće ma
svojoj sjednici prošle Nedjelje jednoglasno je usvojilo
predlog općinske Uprave, da se Brsalje nazovu ,Še-
talište Kralja Aleksandra“, a dosadašnja ,ulica Regenta
Aleksandra“ da se nazove ,Ulica Kraljice Marije“,
a
M