Br. 21.
Crkva i fašizam.
Od 4 do 6. maja bile su na stadionu u Rimu
gimnastička i atletička natjecanja za fašističke djevoi-
čice (giovani italiane). Glavni je dio programa bio pu-
canje u cilj uz nagradu iz puške, koje su djevojčice
morale sa sobom donijeti i nositi je pri ulazu u Rim.
U službenom komunikeju fašista naglasuje se, kamo
fašizam teži s novom organizacijom, podizanje Italije
po mladeži obojeg spola pomoću puške i noža.
Vatikanski poluslužbeni organ »Osservatore Ro-
mano« na 29. travnja izrekao je svoje stanovište u-
vodnim člankom : »Žena i oružje«.
Na 2. svibnja je sam sv. Otac Papa podigao
svoj glas u pismu na kardinala vikara Pompili proti
ovom poniženju ženskog ponosa, i to baš na početku
mjeseca maja, posvećena Gospi. Kao biskup Rima o-
sugjuje sv. Olac na osobiti način, što moderni Rim
dvadesetog vijeka kršćanske ere pokazuje manje njež-
nosti, obzira i pažnje mladim djevojkama i ženama
nego je pokazivao poganski Rim, koji je isključivao
ženske pri gimnastičkim i atletičkim sudjelovanjima i
"borbama s razloga ćudorednih i fizičkih, Sv. Otac svr-
šava svoje pismo s riječima: ,Ako se ruke žene mo-
raju uzdizati, želimo i molimo, neka se uzdižu za mo-
litvu ili za dobrotvorni rad“,
Fašisti su ostali gluhi na ove opomene sv. Oca,
U Vatikanu je bila izdana naredba svicarskoj
straži, da ne dozvoljava u apostolsku polaču, pa ni u
sam vatikanski muzej uniformiranim fašiskinjam. Uz
izvanjski mir ipak je u atmosferi neka napetost. Sv. je
Otac odlučan i nepogrešiv u zasadama o odgoju k:-
šćanske mladeži i tu je nepopustljiv.
Špilja Karle u Gružu.
Rijetka a malo poznata znamenitost.
Tu skoro pogjoh da razgledam ovu špilju, o kojoj
sam čuo govoriti kao o glasovitoj Postojnskoj, te se
osvjedočih, da je ta prirodna tvorevina pravi biser na
našoj dubrovačkoj rivijeri i da u mekim detaljima
natkriljuje i samu spomenutu Postojnsku špilju. Nju je
slučajno otkrio vlasnik g. A. Kordić, kad je g. 1911.
dubao temelje za gradnju kuće, a otvorio je javnosti
g. 1917. nakon što ju je produbao, napravio u njoj
stepenice i namjestio električnu rasvjetu. Sve je to on
velikim troškom i sasvim racijonalno izveo, tako da
je silazak do dna špilje ne samo posve siguran, nego
i udoban, te mu je uprav na čast, što je to sve tako
lijepo uredio iz svoje privatne inicijative,
Pristup je na gruškoj glavnoj cesti blizu prista-
ništa parobroda, a pokazuje ga velika reklamna tabla
u tri jezika. Odatle do mjesta špilje nema više od 3
minuta hoda uz novo sagiagjenu urednu ulicu. Ulazi
se u nju iza kuće vlasnikove, kroz produbena vrata,
te se silazi po napravljenim stepenicama sa gvozdenim
priručjem i dogje se do prve galerije pune siga (sta-
laktita) i stalagmita savršene formacije i čistoće poput
alabastra. Tu su prve grupe siga vrlo zanimljivih oblika,
i mali bazen s vodom, u kojemu je vlasnik pokušao
da goji ribice, ali mu nažalost nijesu mogle uspjeti
poradi pomanjkanja sunčanog svijetla i topline. Otole
se silazi bez ikoje osobite poteškoće, stepenicama u
drugu dublju galeriju, pak u treću, četvrtu i petu, sve
do dna. U tim malim pećinama visokim od 3—5 i
više metara, imaš ćemu da se diviš. Sige prestavljaju
raznovrsne forme predmeta: velike školjke, paome,
zastore tanke i prozirne poput alabastra, alabastrene
vestijarije sa naborima; osim fantastičnih oblika svake
vrste, Izmegju najpogogjenijih predmeta | vrijedno je
spomenuti jednu grupu pila (testera) duljine oko 1%/a
metra, savršeno konkretiranih sa pravilnim i oštrim
zupčićima po svoj duljini, te bi se površnu motriocu
moglo pričiniti, da to nije djelo prirode, već ljud-
skih ruka.
Ovim kratkim crtama kako se vidi, nije svrha
opisati sve to prirodno blago što se krije pod zemljom
u toj špilji, koja se nalazi tek nešto 20 metara nad
bazenom gruške luke, posred okolnih maslinika u va-
pnenastoj formaciji, koja se ističe zemljom crvenicom
na svemu sjevero-istočnom dijelu Gruža. Nad ovom
iljom vidi se samo nekoliko običnih stijena, koje su
prije bile 1 metar pod zemljom. Duljina je njezina
nešto viša od 18 metara, a širina na mjesta 8—6
metara, koja bi se dala još dalje produbiti po volji,
jer se kroz male otvore vide i daljne formacije u svim
smjerovima; ali to stoji velika troška, jer su stijene
kremenaste. :
___ Nadam se, da će ove bilo kakve crte, potaknuti
Dar naše naobražene redove, osobito školske uprave,
da upoznadu mladež s ovim rijetkim čudovištem pri-
todnih sila, kao i sve domaće i strane turiste, koji
nama pridolaze, te oni ponesu sobom utisak, da se
| kod nas znadu dolično cijeniti i kultivirati prirodne
jepote ove vrste, koje svuda po svijetu izazivlju
tdivljenje, — Posjetilac.
i
REHSOSRSNNNI JESSIE
NARODNA SVIJEST
SAG(
====aRm
Vi (čilimi).
str. 3.
RE orma
Cilimi svake vrsti trebaju se s vremena na vrijeme temeljito očistiti ne samo zato,
jer su zamazani, nego i zbog toga što budu zgaženi.
Nije potrebno da za ovakovo čišćenje izdajete mnogo novaca, ,RADION“ će to
učiniti bez muke.
Rastopi ,RADION“ u hladnoj vodi, namoći u toj rastopini krpu pa prevlači
ovom krpom u ravnim potezima preko razastrtoga ćilima.
Nastavite nakon toga isto pranje ali čistom hladnom vodom, kefaj i ispraši ćilim,
pa će se boje i izgled pokazati kao da je ćilim nov.
IZ JUGOSLAVIJE.
Politička situacija. Narodna Skupština odgo-
gjena je 17. tek. do 29. tek. Vladina većina tvrdi, da
ovo odlaganje nema nikakav politički već čisto tehnički
karakter, Zakonodavni odbor ima da svrši još neke
zakonske predloge, a jedan dio zastupnika zaokupljen
je sjednicama čehoslovačke parlamentarne delegacije,
koje se obdržavaju u Beogradu i Dubrovniku.
Politički život u Beogradu miruje. Ne čine se ni
uobičajene političke kombinacije, jer se vidi da je po-
ložaj vlade stabilan i ne može da dogje do promjena,
kako bi opozicija željela.
Megju demokratima nema zadovoljstva te se
hrvatski demokratski poslanici prijete istupom iz Davi-
dovićeva kluba i osnivanjem hrvatske demokrat. stranke,
Proslava jubileja 30-godišnjice biskupovanja
Dr. Bonaventure Jeglića, biskupa ljubljanskog oba-
vljena je na najsvečaniji način na Spasov-dan u Liu-
bljani. Proslavu je uveličao svojim prisustvom papinski
nuncij Msgr. Dr. Pellegrinetti, Zagrebački nadbiskup
Dr. Bauer, vladika križevački Dr. Naradi, biskup krčki
Dr. Srebrenić, sve kulturne prosvjetne i religiozne
institucije u Ljubljani. »Slovenec« je izašao u sveča-
nom ruhu slaveći Dr. Jeglića kao ,velikog, hrabrog
voditelja, najvećeg preporoditelja svoga naroda — na-
rodnog vojskđvogju“. Svečanost je obavljena u julro
u crkvi, a u večer u dvorani Uniona uz najveće učešće
svih vlasti i korporacija. Velikom biskupu i naše če-
stitke: Na mnogaja !
+ Don Kažimir Fulgosi, mitronosac znamenite
zborne crkve u Trogiru, preminuo je u Srijedu 16.
maja u 51. godini života. Svečani sprovod bio mu je
u Petak ujutro, gdje se je spontano očitovalo, kakovo
je veliko poštovanje pokojnik uživao kod svih klasa na-
roda. Uz lijepu klasičnu kulturu, pokojnik se je odli-
kovao i dobrotom i plemenitošću srca. U rodnom
svom mjestu Trogiru ostavlja najljepšu uspomene.
Pokoj mu vječni, a svojti toplo saučešće |
Nova odvjetnička kancelarija u Splitu. Naš pri-
jatelj i sumišljenik g. Dr. Miho Poduje otvorio jeu
Splitu svoju odvjetničku kancelariju.
Dvije smrtne osude u Mostaru. Prošle sedmice
vodila su se u Mostaru dva procesa. Jedan 16. tek.
protiv Stoje Mandić radi zločina grabežnog umorstva
i paleža koje je izvršila 22. marta nad udovom Marom
Radulović, Osugjena je na kaznu smrti ua vješalima.
— Drugi proces bio je 18. tek. protiv Mehmeda Drlje-
vića protiv zločinstva grabežnog umorstva na Manaj-
lom Miličevićem. [I on je osugjen na kaznu smiti
na vješalima. i
700-godišnjica ustanovljenja Lavantiske bisku-
pije. U nedjelju due 10. maja o. g. prosljavljeno je u
Mariboru na svečan način 700-godišnjica Lavatinske
biskupije. Sjedište Lavatinske biskupije bilo je u Sv.
Andiiji preko 600 godina a za vladavine Josipa II.
prenešeno je u Maribor. Tada je Josip ll. imao poli-
tičke ciljeve da ponjemči tamošnje Slovence, ali se
protivno dogodilo, da je ta biskupija i nadalje ostala
luč slovenske kulture i prosvjete u tamošnjim kraje-
vima od najezde Nijemaca. Na biskupskoj stol.ci sje-
dili su veliki i učeni biskupi, a megju njima ueumrli
Slomšek, koji je bio pravi preporodilelj svoga naroda.
Sada tom biskupijom upravlja knezi biskup Dr. Karlin,
Na proslavi zastupao je sv. Oca njegov nuncij u Beo-
gradu g. Hermenegild Pellegrineti. Uz predstavnike
crkvenih vlasti bile su zastupane civilne i vojne vlasti
po svojim predstavnicima. Prigodom ove 700 godišnjice
izašla je knjiga ,Povijest Lavatinske biskupije“ od
uvaženog povjesnićara i filozofa g. Dra Frauca Ko-
vačića u nakladi preč. bisk. ordinariata mariborskog.
Smanjena carina na sumpor. Ministarski Sa-
vjer riješio je, da se na onaj sumpor i sumporni cvi-
jet, za koje se najdalje do 31. avgusta 1928. izvršena
carinska ekspedicija i za koju su zaključno sa tim da-
nom uplaćene carinske dažbine, minimalna stopa iz
uvozne tarife, smanji od 1:50 na 0:75 dinara. Ovo će
se primjenjivati samo do zaključno 31. augusta ove god.
Veliki internacionalni euharistični kongres
držat će se ove godine u Australiji u gradu Sydneyu
i to od 6. do 9. septembra. U Sydueyu se čine velike
priprave već od početka ove godine. Ponapravlja se
najstarija i najveća zgrada Australije crkva sv. Marije.
Učesnici se prijavljuju sa svih strana svijeta, a čujemo,
da ih ide nekoliko i iz naše države. Ko misli putovati
nek se obrati na svoj biskupski ordinarijat,
Katastrofa našeg parobroda u tršćanskoj luci.
Prošle sedmice norveški parobrod »Frey“_ tako je uda-
tio u parobrod Jadranske Plovidbe ,Val“, da je ovaj
u kratko vrijeme potonuo. Sva momčad je bila spa-
šena i prenesena a bolnicu, odakle su svi izašli pot-
puno zdravi i opskrbljeni novim odijelom. ,Val“ i samo
jedan dio tereta bio je osiguran, pak su trgovci iz
Sušaka i Dalmacije pretrpjeli znatnu štetu. Izgleda, da
je. sva krivnja na norveškom parobrodu.
GOSPODARSKA ŠTEDIONICA U SPLITU
Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom temelju.
Poslovni udjeli Din. 2,500.000.-
ULOŠCI: 1924. Din. 290.000; 1925. Din 8,096.000.-; 102i. Din. 12.297.000.-; I. Din. I OI
Uloške ukamačćuje najpovoljnije.
Hupuje devize i valute, te obavlja najkulantnije sve bankovne noslove.
ih