st. 2.
Dalmacija i zračni promet.
Radi slabih željezničkih veza, koje ima Primorje
sa državnim centrima, Društvo za zračni saobraćaj u
Beogradu, koje je već uspostavilo aeroplansku vezu
izmegju Zagreba i Beograda, bavi se od nekog vre-
_mena mišlju da poveže zračnom vezom Primorje sa
unutrašnjošću. U prvom redu misli se na zračno spajanje
Beograda sa Splitom. Put iz Beograda do Splita
prevalio bi se za sama dva sata, a cijena vožnje bila
bi jeftinija nego li je današnja cijena željeznicom.
Teškoće su u tome, što još nema aeroplana, ali će se
i to savladati u vezi sa izgradnjom velikog vojnog
aerodroma u Divuljama, na kojemu se upravo sada
dovršavaju radnje.
Zagrebačka oblast zaključila je da uspostavi zračni
+ saobraćaj izmegju Zagreba i Hrvatskoga Primorja te
Splita. Ona je delegirala dr. Krajača i inž. Košutića
da stupe u vezu sa kojim velikim avijatičkim podu-
zećem i da povedu s njim pregovore za uspostavljanje
ove pruge. Zagrebačka oblast takogjer je zaključila da
poslije ovih spojeva uvede hidroplanski saobraćaj iz-
megju primorja i otoka.
Pored ovih akcija, povela se u Splitu još jedna,
za povezivanje zračnim vezama samoga Primorja.
Na ovoj akciji rade mnoge ustanove koje se bave
unapregjenjem turizma na Primorju, te ima nade da će
ona uskoro biti i oživotvorena. Pokretači ove akcije
žele da se aeroplanskim vezama spoje Sušak sa Šibe-
nikom, Splitom, Dubrovnikom i Kotorom. Na taj način
bilo bi cijelo naše primorje povezano megjusobno
najbržim saobraćajnim sredstvom i ova bi veza dopri-
nijela mnogo razvoju prometa stranaca. Vožnja n. pr.
od Sušaka do Splita trajala bi samo jedan i pol sat,
a iz Sušaka do Kotora samo tri sata. Ova veza došla
bi dobro našim ljetnim gostima, stranim turistima, koji
su priviknuti na ovakova sredstva saobraćaja, za prav-
ljenje izleta iz pojedinih mjesta gdje ljetuju.
Osim ove akcije radi se sada na tome da se, naročito
u interesu razvoja turizma spoji Berlin i Beč preko
Zagreba sa Splitom i Dubrovnikom, zračnim vezama.
Turista iz Beča ili Berlina, koji bi želio da putuje na
našu rivijeru, mogao bi na taj način da za sama 3—4
sata vožnje stigne do nje. Ova veza pogodovala bi
maročito zimskoj sezoni na Jadranu.
Sve ove akcije za spajanje primorja unakrst zrač-
nim vezama, dobro su upućene, te će prema dosa-
dašnjem uspjehu, uskoro da se oživotvore. Kad se ne
može željezničkim mrežama, približit će se Primorje
zračnim zalegju, i zemljama, koje daju gros ljetnih
posjetitelja rivijere. Kad se sve ove akcije oživotvore,
Dalmacija će postati jedno ugodno izletište za Evropu.
Pismo iz naroda.
POPOVIĆI. Proslava Orlovskog Daxa. U jeseni
g. 1926. je u ovo selo po prvi put prodrla luč Orlov-
stva, te lijepi broj oduševljenih seoskih mladića osniva
Orlovsko Društvo. U prvim a bez sumnje i najtežim
danima, pomagali su ovo društvo seniori : O. B. Perović
Večernja sijela
u starom Dubrovniku. *
Večernja sijela naših starih gospogja, koli u gradu
teli u okolici, počimali su jeseni, kad bi se počelo
smrknivati, po onom starom pravilu : »kad praskve
počmu zreti, stavi tvoju radnja u košičić i hajde
sfatigom na večernji posjed“.
I zbilja, kad bi se noći oduljile, naše stare majke
stavile bi svoju žensku radnju u košičić ili kesu i
zaputile bi se da progju veče u prijateljskoj kući,
uz radnju i ugodni razgovor.
Kad bi prispjele, nakon običnog pozdrava i megju-
sobnog pitanja za zdravlje, zasjele bi okolo stola na
kome bi gorio lukjernar sa: tri, četiri, pet i 6 nosaka,
(na pamučne stijenje), kako je gdje bilo manje ili više
obilnosti ulja, pa bi povadile svoje radnje, koje bi
uz ugodni razgovor, obavljale.
Pošto u ono doba nije bilo mjesnih štampanih
novina, iznijela bi i po koju mjesnu zgodu i nezgodu
a kadkad i po koju najnoviju vijest iz svijeta, kako bi
koja nešto obaznala po svome mužu i pismenoj
korispondenci.
Negovoreći ovdje o selu i seljakinjama, nego o
gradu i okolici, dubrovačke žene bile su uopće napredne,
pa nekoje za ono doba i dosta učene. I ako nije bilo
javnih škola, bile su neke privatni učitelji, koje su kod
č Čitano na sijelu ,,Anice Bošković“ u Dubrovniku dne
14. IV. 1928.
NARODNA _ SVIJEST
i Du. P. Poša, tadašnji kapelan na Grudi, svojim ra-
dom a čestim predavanjima im je uspjelo odgojit jake
i nepokolebive Orlove. Teški su dani zatekli društvo
kad im je bio premješten Dn. P. Poša, ali ipak uz
pomoć O. B. Perovića i dubrovačkih djaka — Orlova
te velikom agilnošću presjednika Nika Banca, uspjelo:
je izdržat krizu, tako da sada društvo i dalje lijepo
napreduje. U Nedjelju 20. maja je svečano proslavljen
Orlovski Dan sv. Pričešću i Akademijom koja je dobro
uspjela. Ovo je treća priredba ovog društva, na kojoj
je sudjelovao i Treći Red sv. Franje, čije su članice
izvele dvije deklamacije, od kojih je druga, skupna,
vrlo dobro izvedena. Proslov je govorio N. Banac
informirajući publiku o važnosti Orlovskog Dana, dok
je L. Banac deklamirao ,Orlovi smo“; slijedile su dvije
tačke vježaba, koje su uz marljivu pripremu dobro
izveli naraštaici, te skupinske vježbe članova, konačno
farsa ,Jauko kao bogataš“ izvedena od članova, koja
je uočivši slaba pomoćna sredstva i skoro nikakvo
raspolaganje tehničkih pomagala, vrlo dobro uspjela,
te kod publike izazvala jako odobravanje. Cijela aka-
demija je poprimila ozbiljniji ton predavanjem O. A.
Fazinića, koji je lakim stilom jasno razložio posjeti-
ocima potrebu Orla na selu.
IZ NINA Svetkovina Gospe od Zečeva proslav-
ljena je i ljetos po starom običaju kako se slavi već
od g. 1516. u Ponedjeljak prosni 14. maja. Ove godine
prodičiše Zečevo naši Orlovi i Orlice iz Preka sa lije-
pim crkvenim misnim pjevanjem i sa skladnim udara-
njem orlovske fanfare preko ophoda u veče. Svećenika
došlo na poklon Gospi do dvadeset, ali naroda manje
od prošlih godina i to zbota nestašice novca i manj-
kavosti hljeba. Isti Ponedjeljnik u mjesnoj školskoj
dvorani, školska djeca iz Nina i Dikla održaše lijepu
zabavu sa deklamacijama, pjevanjem, jednom presta-
vom i to u dva navrata za djecu i za odrasle*Takcgjer
isti Ponedjeljnik sanitetska vlast obdržala je pučanstvu
jedno lijepo predavanje o tuberkulozi.
Pučko školstvo i kod nas je počelo napredovat.
Ove godine od 17. odlomaka deset imadu osnovnu
školu pet u državnim zgradama a pet u privatnim,
tako da u prostranoj općini Ninskoj dan danas uživa
blagodat školske nastave skoro dvije trećine obvezatne
školske djece. Trebalo bi u ovom smislu ići još i dalje.
Zdravstvo. Općina Nin, koja broji do 15 tisuća
stanovnika, nema stalnoga općinskog liječnika koji bi
bio plaćen od općine i isključivo u službi općine..
Neka sela n. pr. otok Vir, u tom pogledu kao da ne
pripadaju općini Nina. Barem svaki drugi mjesec tre-
balo bi da liječnik obilazi svaki odlomak općine.
Stvar je žurna, jer ljetos uslijed nestalnih vremena,
pomor u cijeloj općini, nadasve sve slabo pristupačnom
Viru, dosta je velik.
Razno. Zgrada za novi kotarski Sud, vodovod
iz Zatona, zdravstveni dom, jedna čedna bolnica za
prvu pomoć od prijeke su potrebe. Općinska uprava
poduzimlje nešto u tom pravcu, ali fali novaca. Hoće
se obilatije pomoći sa strane države i oblasti e da
naš Nin, na pragu otetog nam Zadra, — bude nam
zaista onakovo središte kakvo nam je bilo za doba
naših vladara. — /. A. č Ć.
ŠIBENIK. Rezultat ispita osposobljenja. U petak
11. maja završeni su ispiti osposoblienja, koji su za-
počeli 1. maja pri učiteljskoj školi u Šibeniku. Prikazalo
se 30 kandidata-ca, koji su bili podijeljeni u dvije
sekcije pod predsjedanjem direktora g. I. Beloti. Ospo-
kuće obučavale. Kod vlastele obučavale su se ženske
doma kod svoje kuće i to po privatnim učiteljima
ponajviše svećenicima, a tako je bilo i kod pučana
i boljih porodica. Obuka je sastojala u: čitanju, pisanju,
računanju, povijesti i geografiji a u vjeronauku u prvom
redu. Od pučanka i dobrostojeći obitelji nekoje dje-
vojčice bile su vaspitane u talijanskim gradovima,
megju ovima najzadnje što se sigurno zna, bile su
sestre: Anuća, Marijuća i Katerina Kazilari, koje su se
školovale u talijanskom zavodu u Jakinu. Ove osim
svog materinskog jezika govorile su talijanski i fran-
cuski. (Anuća Kazilari. udata Vaketi, Marijuća udata
Mitrović, Katerina udata Milković).
Još opstoje nekoje knjige na francuskom jeziku,
koje su pripadale Marijući Kazilari, Mitrović. Megju
ovim su riječnici i Fenelonov Telemaq 1e.
Kod naših starih majka nije bilo rijetko na stolu
vigjeti i neke uzgoine knjige kakono od Midame
Campan i Madame Geqlis. A još po gde tko pamti
posjede i salone kod učene gospogje Mare M'letić
rogjene Radić, koja je imala bogatu biblioteku na fran-
cuskom i talijanskom jeziku. Ova je s lakoćom rasprav-
ljala o mnogim svojevremenim pitanjima.
Ne, nikako, prosvjetne žene u Dubrovniku, nijesu
bile muhe bijele, jer i megju pukom bilo je naći žena,
koje su umjele zgodno raspravljati o ozbiljnim pita-
njima a uopće poznavale su sve naše pjesnike i spisatelje.
Da, naše stare majke proučavale su naše pjesnike
i po običaju onog vremena učile su na izust pjesme,
sobljeni su: Baraha Svetka, Bilić Ostojić-Kujundži
Ana, Bodrožić Marija, Bojanić Marija, Brizić Fran
Budišin Josip, Bujas Milan, Dežulović Dobrila, Dog:
Zorka, Dražić-Bakota Olga, Fulgosi Filomena, Giuni
Perović: Marija, Ivanović Anka, Kolumbić Batisti
(s odlikom), Korolica Todor, Krovar Marija, Lazi
Elena, Maršan Ante, Mašina Marija, Matković Nevenk
Miljević - Trek Zorka, Miloš Jelka, Miškin-Mlinarey|
Mileva, Molk Branimir, Monić Zorka, Nola Antoni
(s odlikom), Perković Ivan, Petrić Ivan, Tudor
vanka. Jedan kandidat nije uspio.
Kretanje parobroda.
Dubrovačka Parobrodska Plovidba A. D.
Parobrod_ |Datim) Gdje se nalazi
“ Bosanka“ 11/5 | krenuo iz Glasgow za Bagnoli
,Daksa* 10/5 | > » Napoli za Ushant f. o.
»Dubac* 19/5 | > > Ancona > > >
Dubravka“ 16/5 | prispio u Bona.
,Fed. Glavlć“ | 20/4 | > » Rio de Janeiro
»Lapad“ 20/5 | > > Tohamalti. (Pruga od Levan
Naprijed“ 19/5. > » Alexandriu > >. >
»Pracat“ 15/5 | > > Sušak. > PER
Sveti Vlaho“ | 18/5 | + $ioTrst.
Srebreno“ 19/5 krenuo iz Glasgow za Savona
»Srgi“ 16/5.| prispio u Suterland
,Nik. Pašić“ 3/5.) krenuo iz Šibenika za Buenos-Aires
Kumanovo“ | obavlja pruge Gruž-Trst i Kotor-Trst
,Petka“ | > > Gruž-Velaluka
»Dubrovnik“ l pruge Split-Gruž, Split-Kotor i Gruž-B;
Atlantska Plovidba Ivo Račić a. d.
Parobrod (Datum ENES nalazi
Izvor“ 13/5 | prispio u Middlesbiough
| Izrada“ krea u Rosario za Veneciju
| ,lstina“ 16/5 | krenuo iz La Goulette za Dunkirque
| »lvo Račić“ | 4/5.| krenuo iz Cardiffa za Veneciju
Iskra“ | 14/5 . , Benisafa za Rotterdam
»Epidauro“ 19/4 , Blytha za Chile
Marija Račić“ | 11/5 2 . St. Vincent za Hull
Izgled“ | 15/5 | prošao Oran za Veneciju i Trst
Izabran“ 15/5 | prispio u Spilicu
_Carica Milica“ | 2/5 | krenuo iz Algera za Buenos Aires
Vidovdan“ 5/5 , . Barry Docka za La Plata
Nemanja“ 24/4 | prispio u Antofagastu 3
Nevesinje 20/4 , u Buenos Aires
»Dušan Silni“ 6/5 | prispio u Hamburg
i |
Jugoslovensko - Amerikanska Plovidba a. d.
»Njegoš“ 29/4 | krenuo iz Buenos Airesa za Palamo
»Jugoslavija“ 11/5 . , Bahia Blanka za La Palmas
,N. Mihanović“ | 27/4 | krenuo iz Buenos Airesa za Genovi
Zrinski“ 2/5 | krenuo iz Buenos Airesa za Kontine
6/5
11/5
prispio u Hamburg
krenuo iz Blutha za Chile
prispio u Cardiff
krenuo iz Orana za Montreal
,M Petrinović“
»Vojv. Putnik“
Preradović“ 8/5
Gundulić“ 4/5
Aleksandar I“| 8/5
prispio u Montreal
pa su svakom prigodom znale, i te kako zgodno di
u razgovor po koji stih. :
Pripovijeda se, kako je neka starica Pakasi,
je doživjela visoku starost, pa tiho i mirno umi
znala pri samim zadnjim časima, dajući Bogu hi
deklamirati zgodni stih jednog našeg pjesnika.
Dakle, lako je razumjeti, da naše stare majke
svojim sjelima, znale su megjusobno izmjenjivati ug
razgovore, koji su se temeljili ma dobrom uz
kršćanskom moralu.
, Naše stare majke na svojim večernjim sije
znale su razgovarati i o svjetskoj politici. Posve zgi
su kritizirali vladanje Katarine II. na koju su os
bile nadrte radi njezinog ponašanja, pa radi p
panja sa Ranjinom. Oae su izlagale kritici i
sugragjane kod Katarine kao Stulli, Alety i Kal
koji su se uliživali Katarini a osobito Kazilari, ki
bio i svoje ime promjenuo u Casilarow. Nel
nedavno bio rekao, da naše stare majke na si
sijelima nijesu znale nego kundurovati ! Tko bio
mislio, kruto bi se varao i pokazao da mu nije po! |
dubrovačka prošlost i dubrovačka povijest. i
Moguće da je tako bilo izvan dubrovačke zeli
ali ne u Dubrovniku i okolici, gdje za kulturu M
starih majka ima dokaza, gdje su se naše orih
kad su njihove stopru kodile ! i U
Dotičnom gospodinu moglo bi se reći sa (si |
! »Noi gia eravamo morti |
E Ia non eran natil“ 1
3 L. B. B.
'
1927.