Br. 25. mu je sada do 25 Din. kilogram. Vinogradi se drže dosta dobro. Polijeva se još uvijek; neki su polili već 3-5 puta. Peronospora se nije piino razvila. Žiloždera se približava i Konavlima, Već se je opazila u Koma. jima. Srećom da se je većina vinograda ,Yeć obnovila amerikanicom, pak tako dolazak filoksere meće nas zateć nepripravne, Maslina nosi dosta dobro. Dobro je, da je naš čovjek posvetio maslini malko više brige, te je počeo racijonalno obragjivati. Ekonomsko stanje našeg seljaka veoma je slabo, Dugova ima na sve strane, Oduzelo, se je iza rata 20 %o od novca, pak se izmjenilo 4 Krune za | dinar, sve poskupilo, porezi sa svih strana, cijene buhaču nenadno pale, sve je to uzrok, da je danas seljak ekonomski slabiji, no je davno tako bio. Razna obe- ćanja prigodom izbora, svakoga su razočarala. Dobro onomu, koga Amerika pomaže: inače teško i nevoljno IZ JUGOSLAVIJE. Glavna skupština Pijeva društva, Sazivljem XV. redovitu glavnu skupštinu ,Pijeva društva za promi- canje katoličke štampe medju Hrvatima“, koja će se održavati u četvrtak dne 28, lipnja 1928, u 5 sati po- slije podne u dvorani Kaptolske vijećnice u Zagrebu (Kaptol broj 27.) sa slijedećim dnevnim redom : i Izvješće središne uprave i nadzornog vijeća. 2. Stva- ranje zaključaka o eventualnim predlozima središnje uprave, te nadzornog vijeća i obraničkog suda. — Dr. Velimir Deželić, st., predsjednik, Za gluhonijemu djecu. Roditelji, koji po svojoj nesreći imaju gluhonijemo dijete bilo od poroda ili od bolesti, neka se obrate na ravnateljstvo zavoda za odgoj gluhonijeme djece u Zagrebu, Ilica 83, radi u- pute kako će dijete smjestiti u zavod, U zavodu ta gluhonijema djeca nauče govoriti svojim materinjim jezikom, a kraj ostalih nauka, koje se uče u osnovnoj školi, nauče gluhonijema djeca čitati s ustiju, što na- domješta slušanje govora. Poslije svršenih nauka djeca izučavaju zanate i postaju kao samoprivrednici korisni članovi ljudskog društva. Ni najmanje poremećenje probave. Nesmije se zanemariti: Jer malo neraspoloženje od danas, može već sutra poslati teška bolest. To je razlog, radi kojeg morate uzeti jednu malu kašiku Magna praška, u pola čaše vode, čim osjetite i najmanje neraspoloženje u želudcu. Prašak Magna odstranjuje suvišak kiseline, koja je uzrok tolikim bolima. Prašak Magna ublažuje nježne menbrane želuca, ostranjuje podrigavanje i na- puhavanje, čini da želudac i crijeva funkcioniraju u potpunom redu. Dobiva se u svim apotekama i dro- gerijama, 1 omot točnom uputom 4 Din. Gdje nema naručite poštom na adresu : »Laboratorij Alga Sušak Tvornička 258. Za 2 omota priložite pismu 10 Din, 'u markama. ARMIR.- BETONSKI RADOVI na izradi zgrada za pumpu i cen- tralu za Solanu u Ulcinju daju se u akord. Ponude sa tačnom adresom dostaviti administraciji pod znakom ZA Solanu“. "Javne ure i zvonik u Dubrovniku piše Ant. Vučetić. Po Skurli Zvonik bio je sagragjen 1480. g., i to iprav u svrhu javnih ura. Po jednoj odluci Maloga ljeća od 19. septembra 1480., biše ovlašteni časnici užanja, da predadu iz oružarnice dasaka Jakobu, pravniku ura za službu dobnjaka ; po tome javni lobnjak bio je već onda u kretanju. Može se pretpo- aviti, da trešnja 1520, &, koja nanese mnogo štete 0 Dubrovniku, naudi i Zvoniku ; ali katastrofalni veliki ttres 1667. g. 6. aprila, velike srijede, koji sruši dobar io Dubrovnika, prodrma jako bez dvojbe i sa Zvonikom, iko da se opazi da je nagnut, te se morade i razvaliti oji njegov dio u novije doba. U starije doba nijesu se brojile ure, kako sada, la puta po dvanest ura-u jedan dan, od ponoća do di od podne do ponoća, nego jedan put na dan, jedne ure do dvadeset i četiri, i to počam od po iza zahoda sunca jednog dana do po ure iza zahoda mea drugog dana; to brojenje ura zvalo se česka ili guska ura, i bilo_ je običajno u mnogo zemalja ui, republići dubrovačkoj. Još postoji u Dubiov iku na_ploča dobrijaka, koja je kazivala dvađeseti čelir wali. dobrijaka više nema ; ta se ploča ialazi. na u sv. Jako Ma Pločama. Po“ re Drolenju iša, salo je_uregjivati dobnjak tako, da ad bi ljeti rasli uvakog prvog .i petnestog dana mjesec, e Bikrat mapriece za bo oni ai Jo Di ; i a O GABE E opadao, (bude pomaknut za po dil nase ; kalao a meci Gradske vijesti. Dan Katoličke Štampe. Jedan od najvažnih dana u godini, koji nam pokazuje, koliko je pravo shva- ćanje najširih hrvatskih slojeva za današnje potrebe katoličanstva, jest svakako Dan Katoličke Štampe, koji slavimo na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla. Danas biti pravi katolik znači borit se za kraljevstvo Božje na zemlji, koje potkopavaju paklene sile na nojrazličnije načine i najrafiniranijim sred- stvima. A najjače i najodlučnije oružje te borbe je tampa. Bezojerci imadu preko devedeset postotaka cijele štampe po svijetu u svojim rukama. Moramo skupiti svoje katoličke snage, da podignemo i stvorimo jaku katoličku štampu. Ona treba pomoći sviju nas. Tome je eto namijenjen Dan Katoličke Štampe. Saberimo štogod možemo više! Zrtvujmo za katoličku štampu! U tom je jedini spas katoličanstva u hrvatskom narodu. Lične vijesti. Prošli Ponedjeljak 18. o. mj. otišao je naš sijedi pastir, dijecez. biskup presvij, Dr. Josip Marčelić u svoje rodno mjesto Preko na odulji odmor, — U Ponedjeljak po podne došao je na odulji boravak u svoj rodni grad mp. O. Markolin Knego, dosadašnji starješina dominikanskog samostana u Za- grebu. — Ovih dana odlazi parobrodom »Sava“ druš- tva ,Oceania“ naš poznati putopisac veleuč. gosp. prof. Kristo Krile put Kanarskih otoka. — Na 18. i 19. o. mj. bili su na polazu kroz Dubrovnik dva odlična fraricuska svećenika: Msgr, Martin, dekan.teološkog fakulteta u Strasbourgu i Abbć Vansteenberghe prof. na istom sveučilištu. Obišli su Poljsku, Rumunjsku, Bugarsku i Jugoslaviju, na preporuku franc. vlade, da zainteresuju crkvene kru- gove, bilo katoličke bilo pravoslavne za teološki fa- kultet u Strasbourgu, gdje je i dosad uz katoličke bilo po_više pravoslavnih teologa a \odsad će biti i više. zime ne bi se pomaknuo, Na taj način dvadeset i četiri ure bile su po ure iza zahoda sunca, kad je zvonila večernja Zdrava Marija, i stoga do našega doba se pitale : Jesu li zvonile dvadeset i četiri, to jest Zdrava Marija ? Prva ura iza dvadeset i četiri, bila je ura, t. j. ura noći, kad crkveno zvono zvoni ma pomen mrtvih, te se i sada to zove ura noči, Na taj način broj ura nije bio jednak u svako godišnje doba, jer n. pr. zimi 24 bile su oko pet i četvrt, a ljeti iza sadašnjih osam ura. - U starije doba bila je i još jedna varianta u brojenju ura, a to je bilo antičko rimsko brojenje po vigilijama svako tri ure. Te su ure bile u Dubrovniku u Collegium Ragusinum, sada vojnička bolnica, kad je unj naš slavni Bošković hodio na školu. _ : Pošto javni dobnjak na Zvoniku. bijaše 1780. g. vrlo star, trošan i bez nekoliko prijašnjih komada, senat dubrovački 1, avgusta te godine bijaše odlučio, da dađe izraditi riove javne ure i ovlasti člana Malog vijeća, gospara E. Zamanju, da odmah skupi sve urare u Dubrovniku, u svrhu obaviještenja o trošku za te nove ure; zatim ovlasti Malo vijeće, da dade izraditi tloris Zvonika sa tačnim mjerama zbog ura, pak ga svojim pismom od .16. avgusta 1780. pošalje našemu slavnome Dubrovčaniriu Rugji Boškoviću u Pariz, bez kojega vlada dubrovačka. nije preduzimala ništa zna- menitijega u nekim javnim poslovima, i pozove ga da dade izraditi .tamo te ure od. žutog .mjeda .(latuna) dobre vrste, da. zvone od. 12 do 12 ura, a.ne kako je bilo po spome, i odredi do pet stotina mletačkih cekina za trošak, MDI“ pere sam a izhielnje kao sunce. Eskursije - Predavanje. na eskursiju učiteljska škola iz Petrinje. Bilo je muš- kih i ženskih abiturijenata, a pratili su ih gospoda nastavnici, izmegju kojih i g. profesor Ilija Opačić. torak večer ovaj je držao grackim učiteljicama i uči- teljima, te nekojim profesorima u Preparandiji preda- davanje o aktivnoj školi, Predavanje je bilo vrlo lijepo. Govorio je o manuelnoj, socijalnoj. i intelektualnoj djelatnosti u aktivnoj školi, Nije spomenuo metodu ni razne tipove radne škole valjda radi kratkoće vremena, Uopće mu je predavanje bilo zanimivo, pa ga je slu- šateljstvo pohvalilo živahnim plaudiranjem. Ispit zrelosti na mjesnoj realnoj gimnaziji zavr- šava danas. Cjelokupni uspjeh proglasit će komisija ma završnoj sjednici večeras ili sutra u jutro. Od us- menog ispita bili su oprošteni: Lendić Ivo i Torbarina Mladen. Konačni rezultat donijet ćemo drugi put. Čitulja. U Srijedu 13. o, mj. preminuo je u Gružu trgovac Ivan Čoro u 60. god. života. — Istog dana preminula je u gradu Tereza ud. Gangai. — U Po- nedjeljak 18. o. mj. preminula je Ane ud. Dangel rogi. Eichner u 63. god. života, — Utorak 19. o. mj. pre- minuo je u Zagrebu Branko Rašica, sin našeg sugra- gjanina gospara Gjura u 23. goć. života nakon teške operacije na zagrebačkoj klinici, — Jače isrijeda 20. o. mj. preminuo je u Gružu brijački majstor Pasko Agazzi u 41. god. života, — Pokojnicima rajska slava, a ucvijeljenim i naše saučešće, Uložne knjižice c. k. poštanske štedionice u Beču treba predati na pošt. ured do konca ovog mje- seca. Veliki broj tih knjižica ima kod siromašnog puka, pak nek se isti upozori, da im svrhom ovog mjeseca ističe rok za prijavu. Potanji uvjeti kod pošt ureda. Vjenčani. Prošlog Četvrtka -vjenčao se je gosp. Stanko Gučić rodom iz Stona za g.cu Anku Tomas. Ali ne dogje do izrade ovih ura u Parizu, jer po pismu Boškovićevu od 16. oktobra 1780. urar u Parizu za podrobniju vrstu zahtjevaše osam tisuća torneških lira, a za prostiju šest tisuća, osvem troška za prijenos i za carinu. Tako senat pismom od 11. januara 1781. obavijesti Boškovića, da odustaje od te narudžbe. Senat zatim 6. febrara 1781. povjeri izradu gvoz- denog dobnjaka po novom brojenju ura lajiku malo- braćaninu fra Pasku Baletinu, i doznači potrebit iznos novaca, a 1. jula iste godine još drugi; u sve 80 cekina, Era Pasko Baletin, o kojemu je »Prava Crvena Hrvatska« 1914. g., u br. 483. i 484, donijela podliske od fratra Frana Jurića, a »Srgj« 1907. g. u 1. br. na strani 35 kratak sastavak, bijaše jedna vrlo znamenita ličnost u Dubrovniku. Kako što je blagoslovljena priroda Dubrovnika, tako su i Dubrovčani bili usrećeni iskrom božje mudrosti i svegi su se isticali u svijetu. Taki je bio i ira Pasko Baletin. On se rodio u Stravči u Konav- lima 1715. g., od oca Petra, 1 pošao je kao lajik u malobračane dubrovačke. On je bez škole bio pravo čudo kao mehaničar; što bi okom vidio, to bi maj- storski izveo; bio je izvrstan ufar i vrijedan zidar, drvodjelac,, kovač i krojač. On je obogatio manastir malcbraće u Dubrovniku mnogim dobnjacima, a nadasve onim, koji še nalazi u klaustru blizu voštarnice, koji je osobito velik; i miiogo pokućstvo u manastiru zauhvano je njegovo djelo ; bio je zaslužan i za tkanje svite za dubrovački. manastir. .On je. braće na teritoriju dubrovačke republike opskrbio po U ponedjenik došla je još .svaki manastir male- ie