Br. 25.

mu je sada do 25 Din. kilogram. Vinogradi se drže
dosta dobro. Polijeva se još uvijek; neki su polili već
3-5 puta. Peronospora se nije piino razvila. Žiloždera
se približava i Konavlima, Već se je opazila u Koma.
jima. Srećom da se je većina vinograda ,Yeć obnovila
amerikanicom, pak tako dolazak filoksere meće nas
zateć nepripravne, Maslina nosi dosta dobro. Dobro
je, da je naš čovjek posvetio maslini malko više brige,
te je počeo racijonalno obragjivati.

Ekonomsko stanje našeg seljaka veoma je slabo,
Dugova ima na sve strane, Oduzelo, se je iza rata 20
%o od novca, pak se izmjenilo 4 Krune za | dinar,
sve poskupilo, porezi sa svih strana, cijene buhaču
nenadno pale, sve je to uzrok, da je danas seljak
ekonomski slabiji, no je davno tako bio. Razna obe-
ćanja prigodom izbora, svakoga su razočarala. Dobro
onomu, koga Amerika pomaže: inače teško i nevoljno

IZ JUGOSLAVIJE.

Glavna skupština Pijeva društva, Sazivljem XV.
redovitu glavnu skupštinu ,Pijeva društva za promi-
canje katoličke štampe medju Hrvatima“, koja će se
održavati u četvrtak dne 28, lipnja 1928, u 5 sati po-
slije podne u dvorani Kaptolske vijećnice u Zagrebu
(Kaptol broj 27.) sa slijedećim dnevnim redom : i
Izvješće središne uprave i nadzornog vijeća. 2. Stva-

ranje zaključaka o eventualnim predlozima središnje
uprave, te nadzornog vijeća i obraničkog suda. —
Dr. Velimir Deželić, st., predsjednik,

Za gluhonijemu djecu. Roditelji, koji po svojoj
nesreći imaju gluhonijemo dijete bilo od poroda ili
od bolesti, neka se obrate na ravnateljstvo zavoda za
odgoj gluhonijeme djece u Zagrebu, Ilica 83, radi u-
pute kako će dijete smjestiti u zavod, U zavodu ta
gluhonijema djeca nauče govoriti svojim materinjim
jezikom, a kraj ostalih nauka, koje se uče u osnovnoj
školi, nauče gluhonijema djeca čitati s ustiju, što na-
domješta slušanje govora. Poslije svršenih nauka djeca
izučavaju zanate i postaju kao samoprivrednici korisni
članovi ljudskog društva.

Ni najmanje poremećenje probave. Nesmije se
zanemariti: Jer malo neraspoloženje od danas, može
već sutra poslati teška bolest. To je razlog, radi kojeg
morate uzeti jednu malu kašiku Magna praška, u pola
čaše vode, čim osjetite i najmanje neraspoloženje u
želudcu. Prašak Magna odstranjuje suvišak kiseline,
koja je uzrok tolikim bolima. Prašak Magna ublažuje
nježne menbrane želuca, ostranjuje podrigavanje i na-
puhavanje, čini da želudac i crijeva funkcioniraju u
potpunom redu. Dobiva se u svim apotekama i dro-
gerijama, 1 omot točnom uputom 4 Din. Gdje nema
naručite poštom na adresu : »Laboratorij Alga Sušak
Tvornička 258. Za 2 omota priložite pismu 10 Din,
'u markama.

ARMIR.- BETONSKI RADOVI
na izradi zgrada za pumpu i cen-
tralu za Solanu u Ulcinju daju se

u akord. Ponude sa tačnom adresom
dostaviti administraciji pod znakom
ZA Solanu“.

"Javne ure i zvonik u Dubrovniku

piše Ant. Vučetić.

Po Skurli Zvonik bio je sagragjen 1480. g., i to
iprav u svrhu javnih ura. Po jednoj odluci Maloga
ljeća od 19. septembra 1480., biše ovlašteni časnici
užanja, da predadu iz oružarnice dasaka Jakobu,
pravniku ura za službu dobnjaka ; po tome javni
lobnjak bio je već onda u kretanju. Može se pretpo-
aviti, da trešnja 1520, &, koja nanese mnogo štete
0 Dubrovniku, naudi i Zvoniku ; ali katastrofalni veliki
ttres 1667. g. 6. aprila, velike srijede, koji sruši dobar
io Dubrovnika, prodrma jako bez dvojbe i sa Zvonikom,
iko da se opazi da je nagnut, te se morade i razvaliti
oji njegov dio u novije doba.

U starije doba nijesu se brojile ure, kako sada,
la puta po dvanest ura-u jedan dan, od ponoća do
di od podne do ponoća, nego jedan put na dan,

 

 

 

jedne ure do dvadeset i četiri, i to počam od po
iza zahoda sunca jednog dana do po ure iza zahoda
mea drugog dana; to brojenje ura zvalo se česka ili
guska ura, i bilo_ je običajno u mnogo zemalja
ui, republići dubrovačkoj. Još postoji u Dubiov iku
na_ploča dobrijaka, koja je kazivala dvađeseti čelir
wali. dobrijaka više nema ; ta se ploča ialazi. na
u sv. Jako Ma Pločama. Po“ re Drolenju iša,
salo je_uregjivati dobnjak tako, da ad bi ljeti rasli
uvakog prvog .i petnestog dana mjesec, e
Bikrat mapriece za bo oni ai Jo Di
; i a O GABE E opadao,
(bude pomaknut za po dil nase ; kalao a meci

 

 

 

  

Gradske vijesti.

Dan Katoličke Štampe. Jedan od najvažnih dana

u godini, koji nam pokazuje, koliko je pravo shva-
ćanje najširih hrvatskih slojeva za današnje potrebe
katoličanstva, jest svakako Dan Katoličke Štampe,
koji slavimo na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra
i Pavla. Danas biti pravi katolik znači borit se za
kraljevstvo Božje na zemlji, koje potkopavaju paklene
sile na nojrazličnije načine i najrafiniranijim sred-
stvima. A najjače i najodlučnije oružje te borbe je
tampa. Bezojerci imadu preko devedeset postotaka
cijele štampe po svijetu u svojim rukama. Moramo
skupiti svoje katoličke snage, da podignemo i stvorimo
jaku katoličku štampu. Ona treba pomoći sviju nas.
Tome je eto namijenjen Dan Katoličke Štampe. Saberimo
štogod možemo više! Zrtvujmo za katoličku štampu!
U tom je jedini spas katoličanstva u hrvatskom narodu.

Lične vijesti. Prošli Ponedjeljak 18. o. mj. otišao
je naš sijedi pastir, dijecez. biskup presvij, Dr. Josip
Marčelić u svoje rodno mjesto Preko na odulji odmor,

— U Ponedjeljak po podne došao je na odulji
boravak u svoj rodni grad mp. O. Markolin Knego,
dosadašnji starješina dominikanskog samostana u Za-
grebu. — Ovih dana odlazi parobrodom »Sava“ druš-
tva ,Oceania“ naš poznati putopisac veleuč. gosp.
prof. Kristo Krile put Kanarskih otoka.

— Na 18. i 19. o. mj. bili su na polazu kroz
Dubrovnik dva odlična fraricuska svećenika: Msgr,
Martin, dekan.teološkog fakulteta u Strasbourgu i
Abbć Vansteenberghe prof. na istom sveučilištu. Obišli
su Poljsku, Rumunjsku, Bugarsku i Jugoslaviju, na
preporuku franc. vlade, da zainteresuju crkvene kru-
gove, bilo katoličke bilo pravoslavne za teološki fa-
kultet u Strasbourgu, gdje je i dosad uz katoličke bilo
po_više pravoslavnih teologa a \odsad će biti i više.

zime ne bi se pomaknuo, Na taj način dvadeset i četiri
ure bile su po ure iza zahoda sunca, kad je zvonila
večernja Zdrava Marija, i stoga do našega doba se
pitale : Jesu li zvonile dvadeset i četiri, to jest Zdrava
Marija ? Prva ura iza dvadeset i četiri, bila je ura,
t. j. ura noći, kad crkveno zvono zvoni ma pomen
mrtvih, te se i sada to zove ura noči, Na taj način
broj ura nije bio jednak u svako godišnje doba, jer
n. pr. zimi 24 bile su oko pet i četvrt, a ljeti iza
sadašnjih osam ura. -

U starije doba bila je i još jedna varianta u
brojenju ura, a to je bilo antičko rimsko brojenje po
vigilijama svako tri ure. Te su ure bile u Dubrovniku
u Collegium Ragusinum, sada vojnička bolnica, kad je
unj naš slavni Bošković hodio na školu. _ :

Pošto javni dobnjak na Zvoniku. bijaše 1780. g.
vrlo star, trošan i bez nekoliko prijašnjih komada,
senat dubrovački 1, avgusta te godine bijaše odlučio,
da dađe izraditi riove javne ure i ovlasti člana Malog
vijeća, gospara E. Zamanju, da odmah skupi sve urare
u Dubrovniku, u svrhu obaviještenja o trošku za te
nove ure; zatim ovlasti Malo vijeće, da dade izraditi
tloris Zvonika sa tačnim mjerama zbog ura, pak ga
svojim pismom od .16. avgusta 1780. pošalje našemu
slavnome Dubrovčaniriu Rugji Boškoviću u Pariz, bez
kojega vlada dubrovačka. nije preduzimala ništa zna-
menitijega u nekim javnim poslovima, i pozove ga da
dade izraditi .tamo te ure od. žutog .mjeda .(latuna)
dobre vrste, da. zvone od. 12 do 12 ura, a.ne kako
je bilo po spome, i odredi do pet stotina mletačkih
cekina za trošak,

MDI“
pere sam a izhielnje kao sunce.

 

Eskursije - Predavanje.
na eskursiju učiteljska škola iz Petrinje. Bilo je muš-
kih i ženskih abiturijenata, a pratili su ih gospoda
nastavnici, izmegju kojih i g. profesor Ilija Opačić.

torak večer ovaj je držao grackim učiteljicama i uči-
teljima, te nekojim profesorima u Preparandiji preda-
davanje o aktivnoj školi, Predavanje je bilo vrlo lijepo.
Govorio je o manuelnoj, socijalnoj. i intelektualnoj
djelatnosti u aktivnoj školi, Nije spomenuo metodu ni
razne tipove radne škole valjda radi kratkoće vremena,
Uopće mu je predavanje bilo zanimivo, pa ga je slu-
šateljstvo pohvalilo živahnim plaudiranjem.

Ispit zrelosti na mjesnoj realnoj gimnaziji zavr-
šava danas. Cjelokupni uspjeh proglasit će komisija
ma završnoj sjednici večeras ili sutra u jutro. Od us-
menog ispita bili su oprošteni: Lendić Ivo i Torbarina
Mladen. Konačni rezultat donijet ćemo drugi put.

Čitulja. U Srijedu 13. o, mj. preminuo je u Gružu
trgovac Ivan Čoro u 60. god. života. — Istog dana
preminula je u gradu Tereza ud. Gangai. — U Po-
nedjeljak 18. o. mj. preminula je Ane ud. Dangel rogi.
Eichner u 63. god. života, — Utorak 19. o. mj. pre-
minuo je u Zagrebu Branko Rašica, sin našeg sugra-
gjanina gospara Gjura u 23. goć. života nakon teške
operacije na zagrebačkoj klinici, — Jače isrijeda 20.
o. mj. preminuo je u Gružu brijački majstor Pasko
Agazzi u 41. god. života, — Pokojnicima rajska slava,
a ucvijeljenim i naše saučešće,

Uložne knjižice c. k. poštanske štedionice u
Beču treba predati na pošt. ured do konca ovog mje-
seca. Veliki broj tih knjižica ima kod siromašnog puka,
pak nek se isti upozori, da im svrhom ovog mjeseca
ističe rok za prijavu. Potanji uvjeti kod pošt ureda.

Vjenčani. Prošlog Četvrtka -vjenčao se je gosp.

Stanko Gučić rodom iz Stona za g.cu Anku Tomas.

Ali ne dogje do izrade ovih ura u Parizu, jer
po pismu Boškovićevu od 16. oktobra 1780. urar u
Parizu za podrobniju vrstu zahtjevaše osam tisuća
torneških lira, a za prostiju šest tisuća, osvem troška
za prijenos i za carinu. Tako senat pismom od 11.
januara 1781. obavijesti Boškovića, da odustaje od
te narudžbe.

Senat zatim 6. febrara 1781. povjeri izradu gvoz-
denog dobnjaka po novom brojenju ura lajiku malo-
braćaninu fra Pasku Baletinu, i doznači potrebit iznos
novaca, a 1. jula iste godine još drugi; u sve 80 cekina,

Era Pasko Baletin, o kojemu je »Prava Crvena
Hrvatska« 1914. g., u br. 483. i 484, donijela podliske
od fratra Frana Jurića, a »Srgj« 1907. g. u 1. br. na
strani 35 kratak sastavak, bijaše jedna vrlo znamenita
ličnost u Dubrovniku. Kako što je blagoslovljena priroda
Dubrovnika, tako su i Dubrovčani bili usrećeni iskrom
božje mudrosti i svegi su se isticali u svijetu. Taki je
bio i ira Pasko Baletin. On se rodio u Stravči u Konav-
lima 1715. g., od oca Petra, 1 pošao je kao lajik u
malobračane dubrovačke. On je bez škole bio pravo
čudo kao mehaničar; što bi okom vidio, to bi maj-
storski izveo; bio je izvrstan ufar i vrijedan zidar,
drvodjelac,, kovač i krojač. On je obogatio manastir
malcbraće u Dubrovniku mnogim dobnjacima, a nadasve
onim, koji še nalazi u klaustru blizu voštarnice, koji je
osobito velik; i miiogo pokućstvo u manastiru zauhvano
je njegovo djelo ; bio je zaslužan i za tkanje svite za
dubrovački. manastir. .On je.
braće na teritoriju dubrovačke republike opskrbio po

U ponedjenik došla je

još .svaki manastir male-

ie