EI ESSE

PENIS

:

i
E

i

 

“crkve i ostala gospoda.

e

Si 2.

Dvije lijepe katoličke manifestacije u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja.)
Kako se lijepo razvija katolički život u Beogradu,
dokazuju dvije velike manifestacije prošlih dana.

1. Prva je bila za Tijelovo, dotično na Tijelovsku *

Nedjelju. Toga dana poslije pontifikalne Nadbiskupske
Mise razvila se po ulicama beogradskim impozantna
procesija sa Svetotajstvom, kakove je rijetko vidjeti
i u velikim skroz katoličkim gradovima, Nekoliko
hiljada naroda išlo je u procesiji pod razvijenim dru-
štvenim i crkvenim barjacima uz zvonjavu zvona, svirku
vojničke glazbe i pjev pjevačkih zborova. A na desetke
hiljada Beogragiana gledalo je s udivljenjem tu velebnu
euharističnu manifestaciju beogradskih katolika.

Procesija se kretala ovim redom : 1. Križ. 2. Odred
vojske bez oružja. 3. Barjak muške omladine a) Osnovne
muške škole b) Srednje muške škole c) Katolički omla-
dinci i gospoda d) Klub sv. Ćirila i Metodija i) Orlovi
iz Zemuna u uniformi. 4. Barjak ženske omladine a)
Osnovne ženske škole b) Srednje ženske škole c) Or-
lice iz Zemuna u utiiformi d) Katoličke djevojke i
gospogje. 5. Barjak Ill. Reda sv. Frana, Ill. Red
sv. Frana. 6. Vojna muzika i odred vojske pod oru-
žjem. 7. Župa sv. Ante. 8. Župa BI. Dj. Marije. 9.
Bariak društva kat. djevojaka. 10. Društvo sv. Vinka.
11. Pjevači. 12. Časne sestre. 13. Djevojčice u bjelini
(oko 200 sa liljanima ili zastavicama u ruci.) 14. Sve-
čensivo sa Presvetim Otajstvom, koje je nosio Nad-
biskup Rodić. 15. Preuzv. Nuucij u crvenom oraatu;
izaslanik Ni. V. Kralja, izaslanstvo vlade i općine, mnogi
narodni zastupnici. 16. Društvo za gradnju katoličke
17. Odred vojske. Publika.

Na uglovima četiriju ulica bili su podignuti oltari,
pred kojima se otpjevalo Evangielje i podijeljen bla-
goslov. Pri svakom blagoslovu četa vojnika palila je
počasne salve.

Sve beogradske novine bile su pune hvale ob
ovoj veličanstvenoj procesiji, a nekoje (»Politika« i
»Pravda«) donijele su i slike pojedinih prizora.

2. Proslava biagdana sv. Antuna. Druga kat.
manifestacija u Beogradu u puno manjem stilu ali
ipak u velike značajna bila je u istočnom dijelu
Beograda, u župi sv. Antuna na dan sv. Antuna u večer.
Poslije govora župnika O. Grgića, prvi put u povijesti
Beograda nošen je u svečanoj procesiji kip sv. Antuna
kroz ulice beogradske, kroz koje dosada nije prolazila
nikakova procesija ni pravoslavna, a kamo li katolička.
To je bila prava senzacija za onaj kraj i kako je pro-
cesija onuda prolazila, svak joj se pridruživao bio
katolik ili pravoslavni. Procesiju je vodio kanonik O.
P. Vlašić sa više drugih svećenika. Naprijed su išli
iranj. Trećoreci sa svojim barjakem pjevajući franj.
pjesme. Slijedila je zastava župe sv. Antuna, za njom
oko 100 sitne dječice muške i ženske u bijelini sa
ljiljanima u ruci. Četiri djevojke u bijelini nosile su
kip sv. Antuna, a iza kipa stupalo je veliko mnoštvo
naroda pjevajući pobožne pjesme.

Nije bilo ni naročitih poziva ni osobite priprave,
a ipak ova procesija ispala je vanredno lijepo i osta-
vila krasan utisak na ondješnje pučanstvo, koje i onako
— bilo katoličko bilo pravoslavno — u velike štuje
sv. Antuna.

 

Razno iz Gruža.

Pitanje carinarnice. Generalni Direktor carina
g. Dr. Konrad Šmit došao je i u Gruž, da se na licu
mjesta uvjeri, kako bi se najbolje riješilo pitanje zgrade
za carinarnicu. Sa predstavnicima općine, tajnikom trg.
obrtn. komore, lučkim kapetanom i šefom željezničke
sekcije pregledao je zemljište izmegju električne cen-
trale i ville Majstorović u Lapadu, te zgradu naslje-
dnika Marka Krile, u kojoj je sada carinarnica, a obišao
je staru i novu obalu, da vidi, gdje bi bilo najprikla-
dnije mjesto za zidanje pregledavaonice putničke prtljage
i magaze za robu, koja bi se uskladištavala na kratko
vrijeme. Kako naime sada stvari stoje u Gružu, naj-
bolje riješenje izgledalo je toj komisiji ovo : Za kance-
larije i stanove činovnika imala bi se kupiti zgrada
Krile, a za pregled prtljage i magazu zidale bi se pri-
zemne prostorije na novoj obali, kad bude gotova.
Ali to stanovište nije definitivno prihvaćeno, to će se
pitanje pretresati na posebnoj konferenci.

Kemijski laboratorij. G. Dr. Šmit je pokazao
dosta razumijevanja za potrebe, koje su mu ovom pri-
likom bile prikazane, pa je izmegju ostaloga uvidio
prijeku potrebu, da se u Gražu što prije osnuje kemijski
laboratorij, tako da naši trgovci ne bi trebali čekati
čitave dane i sedmice, dok im stignu analize iz Sara-
jeva, da uzmognu dati ocariniti robu. Sa kakvim je to
troškovima spojeno, najbolje znadu maši privrednici,

= NARODNA SVIJEST

RN
ZAISTA
DRAŽESNA

su zdrava, vesela djeca, pogotovo

kada oćutimo miris čistog njihovog
daha. Isto tako kao čistoća kože,
važna je i čistoća ustiju i zuba. Od
njihove čistoće ne ovisi samo zdravlje
i ljepota djeteta, već i njegov napre-
dak u životu. Ni od čega se čovjek
ne ćuti tako neugodno koliko od ne-
"čistog daha iz ustiju. Zato djecu iz
rane mladosti treba priučavati na re-
dovitu njegu usta i zuba Odol'om.
Djeca će Vam kasnije zahvaliti za to
zdravljem, ljepotom i voljom za život.

Snažno ispiranje Odol'om
zajamčuje svježi dah.

 

ODOL dobiva se u svim ljekarnama, drogerijama, parfimerijama i zasjecajućim
trgovinama. 1 boca Dtn. 22.—, velika boca Din. 35.—, dvostruka boca Din. 65.—

 

Ljetno solsticije.
Danas stanovnici sjeverne zemalj.
ske polutke imaju najdulji dan u go.
dini, a stanovnici južne najkraći, jer
danas u 5 urai7 minuta poslije podne
Zemlja prolazi kroz solsticijalnu tačku,
koja je za sjevernu polutku ljetna, a za
južnu zimska. Razlika je u trajanju
dana u našim geografskim širinama
prilično ošjetljiva; «w višim je uprav
golema, a na ekvatoru se za nju ne
zna. Primjer će nam to razjasniti,
U Quitu (glavnomu gradu južnoame.
ričke republike Ecuador) danas, kao i
svaki drugi dan u godini i u svako
godišnje doba, Sunce izlazi u 6 ura
u jutro i zapada u 6 ura poslije podne;
u Dubrovniku je jutros izašlo u 4 ure
i 40 minuta, a zaći će večeras u 7 ura
i 20 minuta; u Stockholmu (glavnomu
gridu Švedske) izašlo je jutros u 2
sata i 45 minuta, a zaći će večeras u
9 ura i 15. minuta; dok u Tromsč-u
(malom: gradu u sjevernoj Norveškoj)
ima već mjesec dana od kada Sunce
nikako ne zalazi i neće još za mjesec
dana zaći. Sretnim stanovnicima onoga
grada traje ovaj najdulji dan punih 65
dana, to jest od 20. Maja do 24. Julal
Nu zato plaćaju zimi, jer im od 19,
Novembra do 23. Januara Sunce nikako
ne izlazi, nego za sve to 65 dana imaju
vječitu noć. U megjuvremenu im se|
pak mijenja dan i noć, ali sa strašnom
razlikom u trajanju; a kad je kod nas
dan u trajanju iednak noći, ista je stvar
i kod njih. — Mi sada ne možemo da
se puno veselimo, jer nam dani postaju
kraći i jer nas čeka pasja vrućina, koja
se tako zove, jer će Sunce na 23. Jula
ući u znak Lava i tada će zviježgjt
Velikoga Psa u podne biti u meridi.|
janu. Odatle ime ,pasji dani“ i ,pasja|
vrućina“.

 

koji radi toga moraju plaćati velike sume za ležarinu,
a osim toga im se roba kvari i uništava, kako je i
sam g. generalni direktor mogao vidjeti na obali gdje
kod ove žege direktno teče mast i loj iz buradi.

Tramwaj, namet i t, d. Napokon vidjeli smo proći
— radi pokusa — tramwajska kola po novoosnovanoj
liniji do uvale Sumratin i tako će i ovaj krasni predio
Gruža dobiti jednu stalnu i sigurnu — i ako ne naj-
bržu i najmoderniju — vezu s gradom, ali kako nam
kažu, tarife će biti nerazmjerno visoke prama staroj
liniji, a kad se ktome saadoda još i općinski namet
biće mala razlika od cijene autobusom, koji je brži.
Žalosno je da u upravi tramwaja pri utvrgjivanju ci-
jena i postaja nije bilo nikoga, ko bi zastupao inte-
rese općenitosti, jer Općina već osam mjeseca ne oda-
šilje u upravu svog člana i mirno pobire općinski
namet, koji ne plaća tramwaj, već putnici, a da Općina
nije ništa energična preduzela ni u svom djelokrugu,
ni kod vlasti, da ovaj namet — harač ne plaćaju ono
nekolicina njezinih gragjana, koji su primorani da se
dnevno služe tramwajom. Tako ima obitelji iz Gruža,
koje su proračunale da su u ovo osam mjeseca pla-
tile u ime ovog nameta — harača Općini i do 1000
Din. Ova nejednakost gragjana t. j. da oni, koji su
primorani(da stanuju u Gružu, moraju plaćati namet
od kog su oni koji stanuju u gradu oprošteni, bolno
se doimlje i moralo bi već jednom tome biti kraj, jer
to zahtijeva najelementarnija pravednost.

Put pri obali Lapada ne samo što je uzak za
sadašnji promet i što pješaci neće se imati kamo sklo-
nuti, kad se sretnu auto i tramwaj, nego je još više
sužen i neupotrebiv i onaj komadićak od tračnica do
mora, jer su tračnice puno veće od ruba obale, pa bi
se trebalo barem odmah pobrinuti da se rub obale
uzmogne od pješaka upotrebljavati bez pogibli da
padnu u more.

Društvo za zaštitu životinja (zoofilija) opstoji
u svim kulturnim mjestima, a da je potrebito i nama evo
sarno jedne činjenice. Neki sam dan išao rano ma že-
ljezničku štaciju, kad: baš u blizini engleskog vice-
konsulata čujem produljeno užasno mukanje volova,
Odakle to? Gledam četiri vagona puna volova, koji su
večer prije dovedeni iz nutrine, ,pak eto i cijelu noć
moraju provesti prenatrpani u vagonima. i gladni i
žedni i nećeš da užasnim mukanjem uznemiruju i pro
laznike i cijelu okolinu. Ne bi se smjelo: dopuštati, da
ovako pate“ životinje, E O dožkčga j je, da stane
totnnišna pit ME I HO GR: 13

 

# m

Pismo iz naroda.

TRSTENIK (Pelješac). Gloče radi gusjenica,
Otrag nekoliko dana naše Sresko Poglavarstvo kaznilo
je vlasnike šume sa globom radi ,zanemarenja čišće.|
nja gusjenica u vlastitoj šumi“. Dakako to je sve za
konito, ali je ipak za najveću osudu. Svijet je na 0
ogorčen, a i s pravom, jer dok danas prima od državej
pomoć onu mizeriju kukuruza, sutra prima nalog za
isplatu globe radi gusjenica. Iskustvo nas je naučiloj
da borova gusjenica ne uništuje bor, već ga za onQ
doba jeseni nešto oprži, a na proljeće je bor opet jači
i bujniji i radi toga je čišćenje danguba. Još nitko me
pamti kod nas u Trsteniku, da je koji veći bor usahnuo
od toga, što su ga gusjenice napale i ako ima borova,
koji su svake godine napadnuti od gusjenica, a nikad
ruka čovječja nije došla do njih. Sve i kad bi ta gus:
jenica uništavala borove, čišćenje je nemoguće i si
tehničke strane, barem kod nas u Trsteniku, jer su vel
liki borovi, većim dijelom, u gustoj nepristupačnoj šumi
Pa kad bi bili i pristupačni, tko će ih čistiti ? Cijeli
Trstenik, koji broji jedva 200 duša, ne bi dospio čis
titi gusjenice sa Trstenskih borova, jer je tih upra
ogroman broj. Valja imati na umu i to, da je čišćenjt
moguće jedino u vrijeme kad su gusjenice u gnijezdu,
jer kad se razlaze, nije više kamo da ih se čisti, Ni
mjestu su riječi jednog starog težaka, koje je kazadj
kad je dobio nalog da plati globu: ,Ma tko sve ove
zakone stvara? Imaju li ti ljudi glavu? Uz ovak!
gladnu godinu, da se ja idem igrat oko gusjenicali
E, imali ovoga igdje na svijetu, kao kod nas: Ja posji
čem maslinu i nitko mi ništa ne smeta, a uberem |
za živinu granu, eto lugara i do nekoliko dana globe;
kupus mi obrstaju gusjenice; nikoga zato ne boli glav
a vide li mi na boru gusjenicu, eto globe“, Ima jo
jedna bolja kod nas, koju je vrijedno spomenuti : Si
ma nam je poznato koliko nam zečevi čine štete ti
povrću i zeca se nesmije ubiti u neko stanovito vrijeme
jer da se ne iskorijeni, a ako ne očistiš gusjenice,
bora, eto ti globe! Zbilja su na mjestu gornje pri
jedbe i nadležna vlast bi trebala da bar ovu glad
godinu oprosti težaka od tih globa, a poželjna bi b
i revizija šumskih zakona i naredaba. Trstenja:

iz KONAVALA. Ljetina. Konavosko: polje ra
čestih kiša bilo je ljetos za dugo pod vodom; ali €
je-već presušilo. kivade su ovog puta uprav oyjnei
pune trave. Pšenica bjelica drži se dobro, ali se
sije u velikoj imjeri. Zelja i sočiva ima: Bogu hvala
obilju. Buhačeje slab, je ga io ku e TH cijet