EI ESSE PENIS : i E i “crkve i ostala gospoda. e Si 2. Dvije lijepe katoličke manifestacije u Beogradu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja.) Kako se lijepo razvija katolički život u Beogradu, dokazuju dvije velike manifestacije prošlih dana. 1. Prva je bila za Tijelovo, dotično na Tijelovsku * Nedjelju. Toga dana poslije pontifikalne Nadbiskupske Mise razvila se po ulicama beogradskim impozantna procesija sa Svetotajstvom, kakove je rijetko vidjeti i u velikim skroz katoličkim gradovima, Nekoliko hiljada naroda išlo je u procesiji pod razvijenim dru- štvenim i crkvenim barjacima uz zvonjavu zvona, svirku vojničke glazbe i pjev pjevačkih zborova. A na desetke hiljada Beogragiana gledalo je s udivljenjem tu velebnu euharističnu manifestaciju beogradskih katolika. Procesija se kretala ovim redom : 1. Križ. 2. Odred vojske bez oružja. 3. Barjak muške omladine a) Osnovne muške škole b) Srednje muške škole c) Katolički omla- dinci i gospoda d) Klub sv. Ćirila i Metodija i) Orlovi iz Zemuna u uniformi. 4. Barjak ženske omladine a) Osnovne ženske škole b) Srednje ženske škole c) Or- lice iz Zemuna u utiiformi d) Katoličke djevojke i gospogje. 5. Barjak Ill. Reda sv. Frana, Ill. Red sv. Frana. 6. Vojna muzika i odred vojske pod oru- žjem. 7. Župa sv. Ante. 8. Župa BI. Dj. Marije. 9. Bariak društva kat. djevojaka. 10. Društvo sv. Vinka. 11. Pjevači. 12. Časne sestre. 13. Djevojčice u bjelini (oko 200 sa liljanima ili zastavicama u ruci.) 14. Sve- čensivo sa Presvetim Otajstvom, koje je nosio Nad- biskup Rodić. 15. Preuzv. Nuucij u crvenom oraatu; izaslanik Ni. V. Kralja, izaslanstvo vlade i općine, mnogi narodni zastupnici. 16. Društvo za gradnju katoličke 17. Odred vojske. Publika. Na uglovima četiriju ulica bili su podignuti oltari, pred kojima se otpjevalo Evangielje i podijeljen bla- goslov. Pri svakom blagoslovu četa vojnika palila je počasne salve. Sve beogradske novine bile su pune hvale ob ovoj veličanstvenoj procesiji, a nekoje (»Politika« i »Pravda«) donijele su i slike pojedinih prizora. 2. Proslava biagdana sv. Antuna. Druga kat. manifestacija u Beogradu u puno manjem stilu ali ipak u velike značajna bila je u istočnom dijelu Beograda, u župi sv. Antuna na dan sv. Antuna u večer. Poslije govora župnika O. Grgića, prvi put u povijesti Beograda nošen je u svečanoj procesiji kip sv. Antuna kroz ulice beogradske, kroz koje dosada nije prolazila nikakova procesija ni pravoslavna, a kamo li katolička. To je bila prava senzacija za onaj kraj i kako je pro- cesija onuda prolazila, svak joj se pridruživao bio katolik ili pravoslavni. Procesiju je vodio kanonik O. P. Vlašić sa više drugih svećenika. Naprijed su išli iranj. Trećoreci sa svojim barjakem pjevajući franj. pjesme. Slijedila je zastava župe sv. Antuna, za njom oko 100 sitne dječice muške i ženske u bijelini sa ljiljanima u ruci. Četiri djevojke u bijelini nosile su kip sv. Antuna, a iza kipa stupalo je veliko mnoštvo naroda pjevajući pobožne pjesme. Nije bilo ni naročitih poziva ni osobite priprave, a ipak ova procesija ispala je vanredno lijepo i osta- vila krasan utisak na ondješnje pučanstvo, koje i onako — bilo katoličko bilo pravoslavno — u velike štuje sv. Antuna. Razno iz Gruža. Pitanje carinarnice. Generalni Direktor carina g. Dr. Konrad Šmit došao je i u Gruž, da se na licu mjesta uvjeri, kako bi se najbolje riješilo pitanje zgrade za carinarnicu. Sa predstavnicima općine, tajnikom trg. obrtn. komore, lučkim kapetanom i šefom željezničke sekcije pregledao je zemljište izmegju električne cen- trale i ville Majstorović u Lapadu, te zgradu naslje- dnika Marka Krile, u kojoj je sada carinarnica, a obišao je staru i novu obalu, da vidi, gdje bi bilo najprikla- dnije mjesto za zidanje pregledavaonice putničke prtljage i magaze za robu, koja bi se uskladištavala na kratko vrijeme. Kako naime sada stvari stoje u Gružu, naj- bolje riješenje izgledalo je toj komisiji ovo : Za kance- larije i stanove činovnika imala bi se kupiti zgrada Krile, a za pregled prtljage i magazu zidale bi se pri- zemne prostorije na novoj obali, kad bude gotova. Ali to stanovište nije definitivno prihvaćeno, to će se pitanje pretresati na posebnoj konferenci. Kemijski laboratorij. G. Dr. Šmit je pokazao dosta razumijevanja za potrebe, koje su mu ovom pri- likom bile prikazane, pa je izmegju ostaloga uvidio prijeku potrebu, da se u Gražu što prije osnuje kemijski laboratorij, tako da naši trgovci ne bi trebali čekati čitave dane i sedmice, dok im stignu analize iz Sara- jeva, da uzmognu dati ocariniti robu. Sa kakvim je to troškovima spojeno, najbolje znadu maši privrednici, = NARODNA SVIJEST RN ZAISTA DRAŽESNA su zdrava, vesela djeca, pogotovo kada oćutimo miris čistog njihovog daha. Isto tako kao čistoća kože, važna je i čistoća ustiju i zuba. Od njihove čistoće ne ovisi samo zdravlje i ljepota djeteta, već i njegov napre- dak u životu. Ni od čega se čovjek ne ćuti tako neugodno koliko od ne- "čistog daha iz ustiju. Zato djecu iz rane mladosti treba priučavati na re- dovitu njegu usta i zuba Odol'om. Djeca će Vam kasnije zahvaliti za to zdravljem, ljepotom i voljom za život. Snažno ispiranje Odol'om zajamčuje svježi dah. ODOL dobiva se u svim ljekarnama, drogerijama, parfimerijama i zasjecajućim trgovinama. 1 boca Dtn. 22.—, velika boca Din. 35.—, dvostruka boca Din. 65.— Ljetno solsticije. Danas stanovnici sjeverne zemalj. ske polutke imaju najdulji dan u go. dini, a stanovnici južne najkraći, jer danas u 5 urai7 minuta poslije podne Zemlja prolazi kroz solsticijalnu tačku, koja je za sjevernu polutku ljetna, a za južnu zimska. Razlika je u trajanju dana u našim geografskim širinama prilično ošjetljiva; «w višim je uprav golema, a na ekvatoru se za nju ne zna. Primjer će nam to razjasniti, U Quitu (glavnomu gradu južnoame. ričke republike Ecuador) danas, kao i svaki drugi dan u godini i u svako godišnje doba, Sunce izlazi u 6 ura u jutro i zapada u 6 ura poslije podne; u Dubrovniku je jutros izašlo u 4 ure i 40 minuta, a zaći će večeras u 7 ura i 20 minuta; u Stockholmu (glavnomu gridu Švedske) izašlo je jutros u 2 sata i 45 minuta, a zaći će večeras u 9 ura i 15. minuta; dok u Tromsč-u (malom: gradu u sjevernoj Norveškoj) ima već mjesec dana od kada Sunce nikako ne zalazi i neće još za mjesec dana zaći. Sretnim stanovnicima onoga grada traje ovaj najdulji dan punih 65 dana, to jest od 20. Maja do 24. Julal Nu zato plaćaju zimi, jer im od 19, Novembra do 23. Januara Sunce nikako ne izlazi, nego za sve to 65 dana imaju vječitu noć. U megjuvremenu im se| pak mijenja dan i noć, ali sa strašnom razlikom u trajanju; a kad je kod nas dan u trajanju iednak noći, ista je stvar i kod njih. — Mi sada ne možemo da se puno veselimo, jer nam dani postaju kraći i jer nas čeka pasja vrućina, koja se tako zove, jer će Sunce na 23. Jula ući u znak Lava i tada će zviježgjt Velikoga Psa u podne biti u meridi.| janu. Odatle ime ,pasji dani“ i ,pasja| vrućina“. koji radi toga moraju plaćati velike sume za ležarinu, a osim toga im se roba kvari i uništava, kako je i sam g. generalni direktor mogao vidjeti na obali gdje kod ove žege direktno teče mast i loj iz buradi. Tramwaj, namet i t, d. Napokon vidjeli smo proći — radi pokusa — tramwajska kola po novoosnovanoj liniji do uvale Sumratin i tako će i ovaj krasni predio Gruža dobiti jednu stalnu i sigurnu — i ako ne naj- bržu i najmoderniju — vezu s gradom, ali kako nam kažu, tarife će biti nerazmjerno visoke prama staroj liniji, a kad se ktome saadoda još i općinski namet biće mala razlika od cijene autobusom, koji je brži. Žalosno je da u upravi tramwaja pri utvrgjivanju ci- jena i postaja nije bilo nikoga, ko bi zastupao inte- rese općenitosti, jer Općina već osam mjeseca ne oda- šilje u upravu svog člana i mirno pobire općinski namet, koji ne plaća tramwaj, već putnici, a da Općina nije ništa energična preduzela ni u svom djelokrugu, ni kod vlasti, da ovaj namet — harač ne plaćaju ono nekolicina njezinih gragjana, koji su primorani da se dnevno služe tramwajom. Tako ima obitelji iz Gruža, koje su proračunale da su u ovo osam mjeseca pla- tile u ime ovog nameta — harača Općini i do 1000 Din. Ova nejednakost gragjana t. j. da oni, koji su primorani(da stanuju u Gružu, moraju plaćati namet od kog su oni koji stanuju u gradu oprošteni, bolno se doimlje i moralo bi već jednom tome biti kraj, jer to zahtijeva najelementarnija pravednost. Put pri obali Lapada ne samo što je uzak za sadašnji promet i što pješaci neće se imati kamo sklo- nuti, kad se sretnu auto i tramwaj, nego je još više sužen i neupotrebiv i onaj komadićak od tračnica do mora, jer su tračnice puno veće od ruba obale, pa bi se trebalo barem odmah pobrinuti da se rub obale uzmogne od pješaka upotrebljavati bez pogibli da padnu u more. Društvo za zaštitu životinja (zoofilija) opstoji u svim kulturnim mjestima, a da je potrebito i nama evo sarno jedne činjenice. Neki sam dan išao rano ma že- ljezničku štaciju, kad: baš u blizini engleskog vice- konsulata čujem produljeno užasno mukanje volova, Odakle to? Gledam četiri vagona puna volova, koji su večer prije dovedeni iz nutrine, ,pak eto i cijelu noć moraju provesti prenatrpani u vagonima. i gladni i žedni i nećeš da užasnim mukanjem uznemiruju i pro laznike i cijelu okolinu. Ne bi se smjelo: dopuštati, da ovako pate“ životinje, E O dožkčga j je, da stane totnnišna pit ME I HO GR: 13 # m Pismo iz naroda. TRSTENIK (Pelješac). Gloče radi gusjenica, Otrag nekoliko dana naše Sresko Poglavarstvo kaznilo je vlasnike šume sa globom radi ,zanemarenja čišće.| nja gusjenica u vlastitoj šumi“. Dakako to je sve za konito, ali je ipak za najveću osudu. Svijet je na 0 ogorčen, a i s pravom, jer dok danas prima od državej pomoć onu mizeriju kukuruza, sutra prima nalog za isplatu globe radi gusjenica. Iskustvo nas je naučiloj da borova gusjenica ne uništuje bor, već ga za onQ doba jeseni nešto oprži, a na proljeće je bor opet jači i bujniji i radi toga je čišćenje danguba. Još nitko me pamti kod nas u Trsteniku, da je koji veći bor usahnuo od toga, što su ga gusjenice napale i ako ima borova, koji su svake godine napadnuti od gusjenica, a nikad ruka čovječja nije došla do njih. Sve i kad bi ta gus: jenica uništavala borove, čišćenje je nemoguće i si tehničke strane, barem kod nas u Trsteniku, jer su vel liki borovi, većim dijelom, u gustoj nepristupačnoj šumi Pa kad bi bili i pristupačni, tko će ih čistiti ? Cijeli Trstenik, koji broji jedva 200 duša, ne bi dospio čis titi gusjenice sa Trstenskih borova, jer je tih upra ogroman broj. Valja imati na umu i to, da je čišćenjt moguće jedino u vrijeme kad su gusjenice u gnijezdu, jer kad se razlaze, nije više kamo da ih se čisti, Ni mjestu su riječi jednog starog težaka, koje je kazadj kad je dobio nalog da plati globu: ,Ma tko sve ove zakone stvara? Imaju li ti ljudi glavu? Uz ovak! gladnu godinu, da se ja idem igrat oko gusjenicali E, imali ovoga igdje na svijetu, kao kod nas: Ja posji čem maslinu i nitko mi ništa ne smeta, a uberem | za živinu granu, eto lugara i do nekoliko dana globe; kupus mi obrstaju gusjenice; nikoga zato ne boli glav a vide li mi na boru gusjenicu, eto globe“, Ima jo jedna bolja kod nas, koju je vrijedno spomenuti : Si ma nam je poznato koliko nam zečevi čine štete ti povrću i zeca se nesmije ubiti u neko stanovito vrijeme jer da se ne iskorijeni, a ako ne očistiš gusjenice, bora, eto ti globe! Zbilja su na mjestu gornje pri jedbe i nadležna vlast bi trebala da bar ovu glad godinu oprosti težaka od tih globa, a poželjna bi b i revizija šumskih zakona i naredaba. Trstenja: iz KONAVALA. Ljetina. Konavosko: polje ra čestih kiša bilo je ljetos za dugo pod vodom; ali € je-već presušilo. kivade su ovog puta uprav oyjnei pune trave. Pšenica bjelica drži se dobro, ali se sije u velikoj imjeri. Zelja i sočiva ima: Bogu hvala obilju. Buhačeje slab, je ga io ku e TH cijet