"E Poštarina plačene u gotovu
\|[Br. 28.
DUBROVNIK, 12.
Jula 1928.
= Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
Narodna Svijest
BR God. X.
(Cjena je listu 5. Din, injesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
i PLATIVO i UTUŽI7O U DUBROVNIKU.
Uredništvo ! Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
i
Jedna neuspjela operacija.
(Od odličnog građanina izvan uredništva).
U prošlu je nedjelju g. Veliki Župan Dubrovačke
Oblasti na osnovu $. 104 O. P. za Dalmaciju smetnuo
[ja službe načelnika i donačelnika i dva općinska pri-
tjednika općine dubrovačke sa motivacijom, da su teško
lprestupili propise citiranoga zakona, jer ,nijesu pri-
ustvovali u crkvi uobičajenoj funkciji na državni blag-
[dan Vidovdana, te nijesu ni zastave toga dana na op-
(ini po običaju izvjesili“. Ova oštra zakonska mjera
(sa strane državne nadzorne vlasti nad općinam pobu-
\|dila je shvatljivu senzaciju u gradu i okclici, te u
cijeloj našoj javnosti. :
Nećemo ovdje ispitivati političku pozadinu ova-
lkoga nečuvenoga postupka, koji nikada ni neprijatelj-
ska austrijska Uprava nije uporabila, makar je stotinu
uta imala za to prigodu, niti ćemo analizovati ; da li
bio ispravan i taktičan potez općinske uprave u D«-
|lrovniku, što nije uobičajenoj vidovdanskoj proslavi
| sudjelovala i zastave na općini izvjesila, te da li je
| bilo zgodnije zatomiti nacionalna čustva pieteta prema
Bojnim hrvatskim mučenicima pred Damoklovim ma-
m eventualnog raspusta općine i smjenjivanje sa
lužbe prvih gragjana ovog grada, već ćemo se samo
abaviti zakonskim formalnostima ovakove drastične
njere u našoj slobodnoj i nacijonalnoj državi.
Valjda je ovo ,memento“ koji će otvoriti oči i
ma koji do sada nijesu jasno vidili ili je moguće
ahvalnost gragjanstvu Dubrovnika, što je kip Petra,
tralja Oslobodioca, stavilo na ulazna vrata svoga hi-
loričnoga Grada ili je očitovanje priznanja, što je
janašnja, recimo bivša, općinska: uprava u Dubrovniku
aku treću ulicu krstila nacijonalnim i dinastičnim
imenima, tako da Dubrovnik izgleda srpskiji nego Kra-
gujevac ili prijestolni Beograd. Nismo vidieci ni pro-
oci, ali smo duboko uvjereni, da se je državna uprava
oga puta prenaglila i sa političkoga i sa zakonskoga
ledišta. Neće ovakim mjerama g. Veliki Župan, od-
no ministarstvo Unutrašnjih Djela, sada u ostavci,
ostići željenoga cilja, jer Hrvati, i ako su sve žrtvo-
ali za ovu Državu, ipak još nijesu izgubili ponosa
\svoje hrvatske svijesti! Mudrost je jača od.....
Mi znamo i imademo iskustvo, da na našim mi-
istarstvima ne imadu jasnoga pojma o zakonu, niti
ma zakonske propise tačno i svegjer obziru, ali se
dimo, da je jedan prvoklasni pravnik, kao što je Dr.
nežević, mogao ovako površno aplicirati $ 104. O.
, Moguće, da je ova mjera diktovana jedino časovilim
(političkim prilikama. ali svi ovi razlozi ne mogu obo-
iti pravni princip: contra legem non datur excusatio.
U čemu je općinska uprava u Dubrovniku žeško
estupila ili trajno zanemarila svoje dužnosti ?
jda u tome, što je g. načelnik svakom prigodom i
ao načelnik i kao član Narodne Odbrane za volju
a i bratske sloge i previše isticao ciljeve svoje uni-
stične politike, bez obzira, što je znao da time
kodi i svojoj stranci pred samim pristašama stranke
|ihrvatskoj ideji uopće. Prestupak predpostavlja kršenje
akona, a svak znade, da nigdje ne ima zakona: da
mora Vidovdan u crkvi i izvješenjem zastava pro-
slaviti. To je samo patriotska dužnost i običaj, koji je
stavljen na savjest svakomu gragjaninu, da ga slavi.
smetnuće službe po S 104 O. P. u poslima vlasti-
og djelokruga općine predpostavlja kršenje zakona,
oji u konkretnomu slučaju ne postoji. Vis a vis za-
tonu ne mogu se upotrebiti politički motivi, jer je
tumi zakon dao putokaz. vladanju. Ako je dakle svr-
će sa službe načelničke vezano jedino teškim pre-
jem zakona, — grave trasgressione — koji se u
mu slučaju kano odiozni zakon mora strikte tuma-
onda slijedi dosljedno, da se mora najprije doka-
povreda zakona, i zanemarenost u upravi općinske
i
jeli pitati g. Velikog Župana, da li su sve općine u
|&rbiji i Crnojgori proslavile Vidovdan onako, kako se
d nas traži?! Druga manjkavost motivaciji smjenji-
anja sa službe opčinskih časti vidi se očito u tomu,
vine, a tek onda povući iz toga posljedice. Mi bi:
o za takov slučaj zakon propisuje pristanak Oblas- '
izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
nog Odbora. Zakon veli u tekstu ,dogovorno, col
concerto, im FEinvernehmen“. Ne vjerujemo da je i
Oblasni Odbor maše Oblasti dao svoj pristanak na
ovakov čin, kojim se može uzeti zla praksa, da se
sve naše općinske časti kroz 24 časa smetnu sa službe
i da opet dodje era blagoslovljenih komesara ......
Mi podižemo svoj glas u obranu zakona i usta-
jemo jedino, kada je zakon povrijegjen, jer svako mi-
mohogjenje zakona dovodi do samovolje, protiv koje
ćemo se uvijek boriti, Lex suprema esto |!
Neuspjela je, gg: upravnici, ova i ovakova operacija!
Euharistijsko slavlje na Brgatu.
Na licu Brgaćana opažalo se tuga i neko prita-
jeno čuvstvo srama, što se u njihovoj crkvi zbio sve-
togrdni zločin, koji sam u prošlom broju javio. Istina,
nijesu mu oni krivi, ali svejedno i nehotična ljaga ih
je pekla. U prošlu nedjelju poslije podne moglo se
viditi na njihovom licu veselje i ponos, da je nebes-
kom Kralju iskazana dolična čast za nanesenu uvredu.
Mislim, da Brgat dosad nije doživio takvog slavlja i
ko zna, kad će takva šta opet doživjeti. Čast Brgaća-
nima i njihovim susjedima, koji su zajedno poradili,
da se izbriše sramota Božjem Veličanstvu nanešena |
Lijepa brgatska crkva sjala je čistoćom,
oltar, kao nevjestica okićen cvijećem i zelenilom, čekao
je da na nj zasjede kao na svoje prijestolje nebeski
Kralj. Već prije 5 s. oko crkve vrvi veliko mnoštvo,
mnogi u lijepoj narodnoj nošnji. Mislim, da od Brga-
ćana nije izostalo zdravo sposobno čeljade. Uz njih
se osobito odlikovala pitoma dubrovačka Župa i Pos-
tranje, na čelu vrijedni i revni u svakom plemenitom
djelu župnik Don A. Kriletić. Iz Josipovca u Manda-
ljeni došle su časne Sestre sa gojenicama, koje su
preko procesije skladno pjevale. I druga su okolna
mjesta sudjelovala. Iz Dubrovnika došao je mp. O. V.
Micheli S. J. sa članovima, Marijine muške kongrega-
cije i časne Sestre sa djecom Sirotišta, koja su u crkvi
i preko ophoda pjevala. Došli su u "Dubrovniku nas-
tanjeni Brgaćani, došla je iz Dubrovnika i Gruža kita
odlične gospode bilo privatnim bilo ,Čaćinim“ autima.
Bila su prisutna četvorica Dominikanaca iz Dubrovnika
i mp. O. Pijo Marcević iz Gruža.
U 5. s. izložen je sv. Sakramenat i započele mo-
litve. U. 5.30 s. uspeo se na propovjedaonicu mp. O.
Knego, čiji je govor bio osobito ganutljiv, kad je spe-
ininjao, da na sve nas djeluje, kad čujemo da je u
kakvoj dalekoj i nepoznatoj crkvi svetogrdno csramoćen
Isus, a kad tamo taj se grozni zločin dogodio u našoj
sredini i kad je kazao, kako su uzdrhtale kosti po-
božnih Brgaćana, koji su velikom požrtvovnošću sa-
gradili onu lijepu crkvu u čast božanskog Kralja. Na
koncu ih je pozvao, da nježno ljube i časte euharis-
tijskeg Boga, koga ne manje vrijegiaju nedostojni kr-
šćani od onog svetogrdnog zločina.
U 6 s. razvila se uzorna procesija u kojoj je
sudjelovalo preko hiljadu vjernika u lijepom redu,
hvala odlučnosti i požrtvovnosti redatelja, a svečanost
je završena u crkvi sa ,Tebe Boga“-i blagoslovom sa
Presvetim. Čast Brgaćanima, koji su tako dostojno iz-
brisali ljagu, što je svetogrdna ruka bacila na njih!
Čast gospogjici Leni Juvančić, učiteljici, koja se revno
zauzimala za svečanost i sa brgatskim djevojčicama
pripomogla uspjehu svojim pjevanjem. Čast mp. O.
T. Šeparoviću, koji se požrtvovno trudio, da naknada
bude što dostojnija. Čast g. Antunu Gjivanoviću, koji
i, ako vodi odlični i u dobrom značenju riječi pono-
siti dubrovački crkveni pjevački Zbor, ipak se nije
ustručavao, da požrtvovno upravlja dječjim zborom iz
Sirotišta i svježim djevojačkim glasovima iz Župe i
Brgata na čast Spasiteljevu.
Svima neka plati euharistijski Bog! —ič.
ITO pasta za zube je najbolja.
BALTIC
RADIO
najbolji i najsavršeniji aparati sadašnjosti
dobivaju se kod
zastupnika za južnu Dalmaciju
Karlo Gjurašić — Dubrovnik
: Pojedini djelovi za samogradnju mogu se
takogjer dobiti uz najpovoljnije cijene.
Cijenik na zahtjev besplatno lll
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. EIA) — Dudrovnik
a veliki -
izdavač - urednik:
Antun FI&
Vlasnik -
Dubrovnik.
Na vrhu noža
4 mjesto sode
probavu
uklanja žgaravicu
1 omot Din 4 u sora
NA
reguliše
Iz katoličkog života u Srbiji.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja).
Drugom polovicom juna mjeseca bio je beogradski
Nadbiskup O. Rafo Rodić sa svojim tajnikom i niškim
župnikom u pastirskom pohodu po južnom dijelu svoje
Nadbiskupije, u srednjoj Srbiji. Obašao je slijedeća
mjesta: Niš, iLeskovac, Pirot, Aleksinac, Kruševac,
Paračin, Ćuprija, Tresibaba, Knjaževac, Zaječar i
Negotin. Dakle u sve 11 mjesta. Sve su to dosta napu-
čene varoši sa 10.000 i više stanovnika, a u svakome
od tih ima veći ili manji broj katolika u raznim fabri-
kama, rudnicima, nadleštvima, školama i t, d. U ne-
kima varošima ima ih 600, u nekima 500, u nekima
400 ili 300. Dosta jake skupine, a sve osim Niša, gdje
ima kat, župnik i kat. župa — bez kat. svećenika i bez
katoličke crkve.
Zato je i pojmljivo veliko veselje onih katolika
rasijanih po tim mjestima, što su mogli vidjeti i čuti
svoga Nadpastira, koji im je u svakom mjestu govorio
sv. Misu, propovijedao i dijelio Sakramenat sv. Krizme.
Negdje u kojoj školskoj dvorani, drugdje u sokolani,
drugdje opet u privatnom stanu kojeg bogatijeg kato-
lika. Krizmanika je bilo u svakom spomenutom mjestu
lijepi broj, . koji majriječitije govori o velikom broju
katolika u srednjoj Srbiji. Tako ih se krizmalo u Nišu
60, u Leskovcu 17, u Pirotu 24, u Aleksincu 12, u Kru-
ševcu 26, u Paraćinu 56, u Ćupriji 58, u Tresibabi 3,
u Zaječaru 42, u Negotinu 25. Znatan broj i trebat će
ćim prije u nekojim od tih mjesta ustanoviti kat. župe.
Prigodom Nadbiskupova posjeta sve se veći broj
katolika prijavljivao, za koje nitko nije znao, i dok se
prije računalo, da u srednjoj Srbiji ima samo dva-
estak hiljada katolika, sam Nadbiskup sada tvrdi, da
ih mora biti preko 50.000. Tako bi beogradska Nad-
biskupija s Beogradom brojila preko 80.000 katolika.
Vaš dopisnik razgovarao se pri povratku s Nad-
biskupom i njegovim tajnikom, pak od njih sam do-
znao kako su svukuda bili veoma srdačno i svečano
primljeni i od svjetovnih vlasti i od vojske i od pra-
voslavnog pučanstva. U nekim varošima kolodvori su
bili iskićeni zastavama i slavolucima, tu ie Nadbiskupa
čekalo predstavništvo sviju mjesnih vlasti, mnoštvo
naroda kat, i pravosl. s glazbom, Držali su govore
veliki župani u Nišu, Kruševcu i Ćupriji, drugdje pred-
sjednici općina ili direktori škola. U Kruševcu su otsjeli
kod g. Pifla, rogjaka bečkog kardinala, činovnika u
fabrici vagona, u Aleksincu kod g. Bauera, rogjaka
zagrebačkog Nadbiskupa, koji je direktor jednog rudnika
a u Pirotu kod g. Cviljuška, sumješćanina Nadbisku-
pova (iz Slav. Požege.)
I pravoslavno svećenstvo više i niže bilo je pri
dočeku Nadbiskupovu i sa štovanjem ga pozdravljalo.
U Negotinu je posjetio znameniti negotinski manastir
(pravoslavni), gdje su ga svi kalugjeri uz zvonjavu
zvona dočekali na vratima crkve, a arhimandrit O.
Ruvim oslovio ga vanredno toplim riječima. Tu su mu
u manastiru kalugjeri priredili svečanu večeru, na kojoj
je bilo oko 50 uzvanika, a preko večere nazdravljalo
se sv. O. Papi, Nj. V. Kralju, Nadbiskupu, slozi kato-
lika i pravoslavnih i t. d.
Ob ovom Nadbiskupovom pastirskom pohodu,
koji je svugdje ostavio lijepi utisak, bilo je više puta
s pohvalom pisano u »Politici« i drugim beograd-
skim novinama.
Ljudi slabog srca uzimajući dnevno na prazan
stomak jednu čašu Franz-Jozefove gorke vode, imaju
laku stolicu. Specijalisti za bolesti srca su konstatovali,
da Franz-Jozefova gorka voda i pri najjačem obolje-
nju srca, djeljuje sigurno i bez teškoća.