Poštarina plaćena vw gotovu Br. 35. DUBROVNIK, 30. Augusta 1928. jest Narodna Svije Broj čekovnog računa našeg lista a God. X. 4153 Podružnice Sarajevo. Cijena je listu 5 PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Đupr. Hrv, Ti Ne: On - Vadi | Ako svim našim borbama oduzmemo elemente što su ih proizvagjali lični interesi i ako našim .orga- lnizovanim grupama oduzmemo onu formalnu i teh- ničku stranu, jezgra organizacija prikazuje nam se kao stalna kulturna ideologija, a njihove borbe kao vječiti sukob tih različitih kulturnih shvatanja. Možemo da- (pače reći da su ta kulturna shvatanja pokretač svega i da se sve ostale okolnosti, metode i interesi okolo njih kao planeti i trabanti okolo centara zvjez- danih sistema u nekom redu skupljaju i kruže. Ne smije stoga da se čovjek vara smatrajući da socijalna, politička ili ekonomska udruženja mogu da budu samo čisto socijalna, čisto politička i čisto ekonomska. Jer ne samo što su oni nužno i usko spojeni s drugim duševnim manifestacijama, već i po svojoj biti mora da uključuju u sebi jedan ili drugi cilj i srestva, a prema tome i načela po kojima se ima da djeluje i iz kojih uprav taj odregjeni cilj i to odregjeno srestvo proizlazi. Zato je naravno, da su i ideologije pojedinih na- ih političkih partija, na dnu, zastupnici stalnih načela, stalnog kulturnog nazora. Neke tu misiju izričito nagla- suju u svojim programima, dočim je druge ne ističu, to ješ me znači da je nemaju i da je ne provagjaju. ler i za riješenje jednog najčišćeg političkog problema li opet su nužni principi, po kojima se riješenje mora a provede; a ovi tada nikako ne mogu da budu lindiferentni“. Baš se u tome mnogi poštenjaci varaju i to često na Božju vjeru. Baš se zbog kratkovidnosti u tom smjeru dade protumačiti zanos nekih, što se inače drže neporočnim sljedbenicima jedne ideologije, za ilokakvom ,politikom“, Baš se zbog toga može naći (dobrih boraca za katoličku stvar i posvudašnju pri- mjenu katoličkih principa, koji su u isto vrijeme po- bornici m. pr. politike milovidnog gospodina Svetozara Pribićevića. I koji će vama u isto vrijeme patetički Braniti tezu o .indiferentnosti i nepačanju ,pribićevi- tevizma“ u sve te razne kulturne i vjerske načelnosti, | koji vam neće nikako da protivno povjeruju tvrdeći kako ste vi u svojoj prebujnoj mašti sve te suvišne ombinacije i bojazni stvorili, dok one ne postoje, niti postojale, niti će postojati. — Jest. Ali mi je uprav tago .kad dogje na taj razgovor sam Pribićević pa tekne onako po njegovu par riječi, iz kojih svak može da vidi kako je ta veza i borba postojala, kako po- ttoji pa i kako će i unaprijed postojati. Za prošlost nože nam _ poslužiti lijepi primjer kako je ,gospodin ninistar prosvjete naredio, da učenici državnih škola ll! Kraljevini ne smiju stupati u Marijine kongregacije“, r su one kao i sve kat. organizacije leglo mrač- aštva, — zatucanošti, najreakcionarnijeg klerikalizma, evaspitanosti i jer su u potpunoj opreci sa kulturnim pe napretkom te po tom opasni za jednu avu Pa i sad iza svih ,hodočašća* i pomirljivosti id su neki htjeli da ga opravdaju sami pred sobom | pred drugim, eto on ko za inad dava na sjednici , D. Koalicije prošlih dana u Ljubljani svečanu izjavu, | kojoj sv& to demantuje, svijestan onoga za čim nje- va borba i mastojanja teže: ,Gambetta je rekao: erikalizam je neprijatelj; — a ja vam kažem: \lerikalizam je doostruki krivac, On hoće da nas rži u kulturnom mraku iu političkom ropstvu. Danas avancirao tako daleko, da mu se daje vodstvo 1đe u Beogradu, koja gazi našu slobodu. Zašto baš lovle iz Ljubljane moramo navijestiti borbu tome račnjaštvu,. koje ruši temelje države“, : Zanimljiva je i značajna ova izjava, premda spada e one otrcane fraze ili klevete o ,mračnjaštvu*, je su nam iz davnih davnina poznate. Značajno je, izjava pada upravo u vrijeme, kad'su minogi počeli rovati u nijegovo poboljšanje i ustupatije sa okorjelih M: pričeka jer izgleda da jč time fitio naglasiti 7) sve Ki samo političke igre ili trikovi \kako nel oi u svojoj bitn osti ostaje uvijek ti: — — Pribičević. . Din. mjesečno; sa Inozemstvo 10 Din. mjesečno: Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. za odbor Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Zanimljiv je i njegov umišljeni proročanski slav, s kojim korigira Gambettu. Ali je najvažnije njegovo pričanje o Klerikalizmu, koji on tačno shvaća, ali iskrivljeno i sa svog protivnog stanovišta definira. Nije za njega Klerikalizam bilokakva bagatela nili mu predba- cujennu smicalicu što na političkim zborovima može ipak da upali, da je Klerikalizam servilnost Rimu kao nekom političkom centru na štetu naše nacije, Klerikalizam je za njega u pivom redu kulturni kršćanski pokret, koji on naravno sa svog nazora o svijetu naziva ,kul- turnim mrakom“, a sa svojih političkih koncepcija i težnja naziva ,političkim ropstvom“. Zato cn po stoti put ete mora da ,navijesti borbu tome mračnjaštvu“. A time je i opet jasno izrazio, kakav je njegov kul- turni program. Ne! nije tu samo borba izmegju Korošca i Pri- bičevića, ni samo politička. Borba leži u dva protivna nazora, u dva protivna kulturna programa, što za podlogu svih svojih nastojanja od najteoretskijih do majpraktičkijih postaviše različite i protivne principe. A to nije i ne smije da bude' svejedno ! Korošec znamo tko je i što je. Čije je stranke prestavnik i koju ideologiju zastupa. Zato je smiješno klevetanje da će mas prevesti na pravoslavlje, a još smješnije postavljati Pribičevića za spasitelja kat. stvari kod nas — od zloglasnih, natražnjih i mračnjačkih Korošćevrh načela, — Nedavna nam je historija poka- zala kako on štiti naše kat, Marijine kongregacije, i ostala katolička udruženja, a sadašnji pokušaji da uvuče , razdor u naše redove i postane ,klerikalac“ u pravom smislu riječi nastojeći da uvuče Crkvu u pitanja polit. stranke i Države, samo su jedan bolji dokaz njegove dobronamjernosti. — Pa inače on ni ne traži mnogo | I on je za kulturne pokrete; ali ti katolici i taj kler i ti zatucani klerikalci neka se samo odreknu svoga »mračnjaštva“, t. j. svoje prave bitnosti — svoje vjere, i prime ,svjetlost i slobodu“ što je nosi On — Sve- tozar Pribičević. To je pravi Pribičević i takav on sam hoće da bude! To je onaj Srbin što hoće da bude veliki Vožd Hrvata ; i onaj antikatolik što hoće bude zastupnik i ideolog Katolika !! Vječito se vodi borba izmegju dva protivna ta- bora, sad potajno sad javno. A čija će biti konačna pobjeda, ovisi i o svima nama Hrvatima katolicima, Glas iz bratske Čehoslovačke. Strana štampa sadanju mašu vladu popraćuje sa raznim komentarima. A mi iz jedne češke novine pre: našamo par tipičkih redaka : te ! . I u Jugoslaviji su pučani došli na kormilo e u ovo deset godina. iza prevrata.su sve države Srednje "Evrope, - kad: su svojom + politikom :došle u najveći škripac, morale pogvati katoličke pučane, neka iizmu kormilo države u svoje ruke i neka uvedu mir, red, zadovoljstvo i blagostanje maroda. Eno u Nino- zemskoj su komunisti bili skoro srušili državu, i u zadnji čas došli su pučani i napravili red i mir, pa sad nema uregjenije države i zadovoljnijega naroda nego što je u Ninozemskoj. I Njemačka je iza rata bila gotovo na rasulu, pa su opet došli pučani i ob- novili jakost i ugled Njemačke tako, da joj svi moramo zaviditi, A što je tek s Austrijom bilo: prvih godina iza rata je izdisala, samo što već ne umre, pa je morao doći katolik pučanin Sajpl, obični svećenik, te je podigao državu, obnovio njenu gospodarsku sriagu, učvrstio njene novčane prilike, sredio politički njen položaj u svijetu i učinio toliko, da je Austrija sada bolje nego ikada. A i Čehoslovačka je proživila najteže dane sve odiše nisu megju prvima u vladi postali i pučani, te su oni kao ministri slomili i centralizam i oveli &vo pred mjesec dana pokrajinske aztonomije. Sad je evo došla i Jugoslavlja na red. Tamo su se osobito u zadnje vrijeme dogagjale takve ' političke strahote, te Sti i DRAJAšdaki vlastodršci" uvidjeli, 'da nera druge, 'nego da dadu vladu ti ruke vogji slo- venskih pučana. I mi smo uvjereni, da će dn uvesti u toj državi sv& oho, što su i vogje pučana u drugim državašta' bili Kadri provesti sp ako Bog đa Jugosla- ATR I Vlasnik - izdavač - urednik : »NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč — Dubrovnik. vija će svoj mir, red i zadovoljstvo sviju, koji u njoj živu, moći doskora najviše zahvaljivati pučanima. I mi smo češki pučani uvjereni, da pod vladom puča- nina Korošeca dolazi pomalo ostvarenje pokrajinskih autonomija, kao što se i kod nas u Čehoslovačkoj dogodilo pod vladom našeg pučanina svećenika Šra- meka kao potpredsjednika i zamjenika predsjednika čehoslovačke vlade. U to ime i mi češki pučani želimo od Boga blagoslov Korošecu i svim pučanima u Ju- goslaviji, pa da njihova politika donese što više us- pjeha hrvatskom i slovenskom narodu...“ Kod bolesti šuljeva (hemorolda) uregjenja va- renje poznati i prokušani FIGOL-eliksir. Proizvagja Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Dinara. Hrvatska Pučka Strankai, Katolički Tjednik“. Primamo od prijatelja izvan uredništva. Hrvatska je Pučka Stranka jedina maša stranka, koja se bazira na čisto kršćanskim načelima i koja nastoji da ta načela provede i oživotvori na politič- kom polju. Pa ipak »Katolički Tjednik«, taj izrazito katolički list, kojega su katolici poduprli i proširili baš radi njegovog radikalnog katolicizma, u zadnje vrijeme žučno napada Hrvatsku Pučku Stranku i hoće da pri- kaže kao da je katolička javnost proti Hrvatske Pučke Stranke, dok mi znamo da je baš obratno. »Katolička Akcija“, ,Orlovstvo“ i druge katoličke organizacije rade svaka na svome polju i ogromna većina njihovih članova sa simpatijom prate rad i na- predak H. P. S., kao što se i pristaše H. P. S. vesele i raduju njihovu uspjehu, jer svima je zajednički cilj : »Obnoviti sve u Kristu“. Nerazumljivo je kod »Katoličkog Tjednika« i neko isticanje političke neutralnosti katolika, kad znamo da svaki birač ima pravo i dužnost, da glasuje i time učestvuje u upravi države, Baš radi ovakog i sličnog pisanja mnogi se dobri katolici ustežu od glasanja; a liberalci doveđu na biralište i svoga posljednjega glasača. Pa se poslije čudimo zašto je Pučka Stranka slaba, zašto se zatvaraju katoličke škole, zašto se ukida vjeronauk, progone katoličke organizacije i ostalo. Istina je, da i megju organiziranim katolicima ima raznih mišljenja o uregjenju države, o taktici rada i drugim pitanjima, ali redovito bi bilo, da pristaše ta pitanja iznesu pred vodstvo stranke i prijateljski rasčiste. A ne u javnosti u ,katoličkom“ listu, tobože u nepolitičkom glasilu Katoličke Akcije napadat i natjecat se sa liberalcima u ocrnjivanju H. P. S., kao što radi sadanji mladi urednik »Katoličkog Tjednika« — jer pristaša S. D. Koalicije, koju vode pravoslavac Pribi- ćević i katolički odmetnik starokatolik Dr. Maček. Žalosno je, k tomu da jedan ,katolički“ list na- pada katoličke javne radnike, koji su cijeli svoj život posvetili radu za katoličku stranku i:koji se sada uz najveće žrtve bore da obrane prava katoličke Crkve u S. H. S. Kod začepljenosti neurednog varenja, bolesnog stomaka, glavobolje, opšteg neraspoloženja treba u jutro uzimati na šte srca, čašu prirodne Franz-Joze- fove gorke vode. Prema iskustvima stečenim na kli- nikama za unutrašnje bolesti Franz-Jozefova voda je odlično sredstvo za čišćenje. BALTIC RADIO najbolji i najsavršeniji aparati sadašnjosti : dobivaju se koti zastupnika za južnu Dalmaciju Karlo Gjurašić — Dubrovnik Pojedini d elovi za samogradnju mogu se takogjer dobiti uz voljnije | cijene. Ti RR Cijenik! na žahtjeć o ini