Poštarina plaćena vw gotovu
Br. 35.

 

DUBROVNIK, 30. Augusta 1928.

 

jest

Narodna Svije

Broj čekovnog računa našeg lista

a God. X.

4153 Podružnice Sarajevo.

 

 

Cijena je listu 5
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Đupr. Hrv, Ti Ne:

On - Vadi |

Ako svim našim borbama oduzmemo elemente
što su ih proizvagjali lični interesi i ako našim .orga-
lnizovanim grupama oduzmemo onu formalnu i teh-
ničku stranu, jezgra organizacija prikazuje nam se kao
stalna kulturna ideologija, a njihove borbe kao vječiti
sukob tih različitih kulturnih shvatanja. Možemo da-
(pače reći da su ta kulturna shvatanja pokretač svega
i da se sve ostale okolnosti, metode i interesi
okolo njih kao planeti i trabanti okolo centara zvjez-
danih sistema u nekom redu skupljaju i kruže. Ne
smije stoga da se čovjek vara smatrajući da socijalna,
politička ili ekonomska udruženja mogu da budu samo
čisto socijalna, čisto politička i čisto ekonomska. Jer
ne samo što su oni nužno i usko spojeni s drugim
duševnim manifestacijama, već i po svojoj biti mora
da uključuju u sebi jedan ili drugi cilj i srestva, a
prema tome i načela po kojima se ima da djeluje i
iz kojih uprav taj odregjeni cilj i to odregjeno srestvo
proizlazi.

Zato je naravno, da su i ideologije pojedinih na-
ih političkih partija, na dnu, zastupnici stalnih načela,
stalnog kulturnog nazora. Neke tu misiju izričito nagla-
suju u svojim programima, dočim je druge ne ističu,
to ješ me znači da je nemaju i da je ne provagjaju.
ler i za riješenje jednog najčišćeg političkog problema
li opet su nužni principi, po kojima se riješenje mora
a provede; a ovi tada nikako ne mogu da budu
lindiferentni“.

 

Baš se u tome mnogi poštenjaci varaju i to često
na Božju vjeru. Baš se zbog kratkovidnosti u tom
smjeru dade protumačiti zanos nekih, što se inače
drže neporočnim sljedbenicima jedne ideologije, za
ilokakvom ,politikom“, Baš se zbog toga može naći
(dobrih boraca za katoličku stvar i posvudašnju pri-
mjenu katoličkih principa, koji su u isto vrijeme po-
bornici m. pr. politike milovidnog gospodina Svetozara
Pribićevića. I koji će vama u isto vrijeme patetički
Braniti tezu o .indiferentnosti i nepačanju ,pribićevi-
tevizma“ u sve te razne kulturne i vjerske načelnosti,
| koji vam neće nikako da protivno povjeruju tvrdeći
kako ste vi u svojoj prebujnoj mašti sve te suvišne
ombinacije i bojazni stvorili, dok one ne postoje, niti

postojale, niti će postojati. — Jest. Ali mi je uprav
tago .kad dogje na taj razgovor sam Pribićević pa
tekne onako po njegovu par riječi, iz kojih svak može
da vidi kako je ta veza i borba postojala, kako po-
ttoji pa i kako će i unaprijed postojati. Za prošlost
nože nam _ poslužiti lijepi primjer kako je ,gospodin
ninistar prosvjete naredio, da učenici državnih škola
ll! Kraljevini ne smiju stupati u Marijine kongregacije“,
r su one kao i sve kat. organizacije leglo mrač-
aštva, — zatucanošti, najreakcionarnijeg klerikalizma,
evaspitanosti i jer su u potpunoj opreci sa kulturnim
pe napretkom te po tom opasni za jednu

avu

Pa i sad iza svih ,hodočašća* i pomirljivosti
id su neki htjeli da ga opravdaju sami pred sobom
| pred drugim, eto on ko za inad dava na sjednici
, D. Koalicije prošlih dana u Ljubljani svečanu izjavu,
| kojoj sv& to demantuje, svijestan onoga za čim nje-
va borba i mastojanja teže: ,Gambetta je rekao:
erikalizam je neprijatelj; — a ja vam kažem:
\lerikalizam je doostruki krivac, On hoće da nas
rži u kulturnom mraku iu političkom ropstvu. Danas

avancirao tako daleko, da mu se daje vodstvo

1đe u Beogradu, koja gazi našu slobodu. Zašto baš
lovle iz Ljubljane moramo navijestiti borbu tome
račnjaštvu,. koje ruši temelje države“,
: Zanimljiva je i značajna ova izjava, premda spada
e one otrcane fraze ili klevete o ,mračnjaštvu*,
je su nam iz davnih davnina poznate. Značajno je,

izjava pada upravo u vrijeme, kad'su minogi počeli
rovati u nijegovo poboljšanje i ustupatije sa okorjelih
M: pričeka jer izgleda da jč time fitio naglasiti
7) sve Ki samo političke igre ili trikovi
\kako nel oi u svojoj bitn osti ostaje uvijek
ti: — — Pribičević.

 

. Din. mjesečno; sa Inozemstvo 10 Din. mjesečno:

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

za odbor
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

Zanimljiv je i njegov umišljeni proročanski slav,
s kojim korigira Gambettu. Ali je najvažnije njegovo
pričanje o Klerikalizmu, koji on tačno shvaća, ali
iskrivljeno i sa svog protivnog stanovišta definira. Nije
za njega Klerikalizam bilokakva bagatela nili mu predba-
cujennu smicalicu što na političkim zborovima može ipak
da upali, da je Klerikalizam servilnost Rimu kao nekom
političkom centru na štetu naše nacije, Klerikalizam je
za njega u pivom redu kulturni kršćanski pokret,
koji on naravno sa svog nazora o svijetu naziva ,kul-
turnim mrakom“, a sa svojih političkih koncepcija i
težnja naziva ,političkim ropstvom“. Zato cn po stoti
put ete mora da ,navijesti borbu tome mračnjaštvu“.
A time je i opet jasno izrazio, kakav je njegov kul-
turni program.

Ne! nije tu samo borba izmegju Korošca i Pri-
bičevića, ni samo politička. Borba leži u dva protivna
nazora, u dva protivna kulturna programa, što za
podlogu svih svojih nastojanja od najteoretskijih do

 majpraktičkijih postaviše različite i protivne principe.

A to nije i ne smije da bude' svejedno !

Korošec znamo tko je i što je. Čije je stranke
prestavnik i koju ideologiju zastupa. Zato je smiješno
klevetanje da će mas prevesti na pravoslavlje, a još
smješnije postavljati Pribičevića za spasitelja kat. stvari
kod nas — od zloglasnih, natražnjih i mračnjačkih
Korošćevrh načela, — Nedavna nam je historija poka-
zala kako on štiti naše kat, Marijine kongregacije, i
ostala katolička udruženja, a sadašnji pokušaji da uvuče

, razdor u naše redove i postane ,klerikalac“ u pravom

smislu riječi nastojeći da uvuče Crkvu u pitanja polit.
stranke i Države, samo su jedan bolji dokaz njegove
dobronamjernosti. — Pa inače on ni ne traži mnogo |
I on je za kulturne pokrete; ali ti katolici i taj kler
i ti zatucani klerikalci neka se samo odreknu svoga
»mračnjaštva“, t. j. svoje prave bitnosti — svoje vjere,
i prime ,svjetlost i slobodu“ što je nosi On — Sve-
tozar Pribičević.

To je pravi Pribičević i takav on sam hoće da
bude! To je onaj Srbin što hoće da bude veliki Vožd
Hrvata ; i onaj antikatolik što hoće bude zastupnik
i ideolog Katolika !!

Vječito se vodi borba izmegju dva protivna ta-
bora, sad potajno sad javno. A čija će biti konačna
pobjeda, ovisi i o svima nama Hrvatima katolicima,

 

Glas iz bratske Čehoslovačke.

Strana štampa sadanju mašu vladu popraćuje sa
raznim komentarima. A mi iz jedne češke novine pre:
našamo par tipičkih redaka : te
! . I u Jugoslaviji su pučani došli na kormilo
e u ovo deset godina. iza prevrata.su sve države
Srednje "Evrope, - kad: su svojom + politikom :došle u
najveći škripac, morale pogvati katoličke pučane, neka
iizmu kormilo države u svoje ruke i neka uvedu mir,
red, zadovoljstvo i blagostanje maroda. Eno u Nino-
zemskoj su komunisti bili skoro srušili državu, i u
zadnji čas došli su pučani i napravili red i mir, pa
sad nema uregjenije države i zadovoljnijega naroda
nego što je u Ninozemskoj. I Njemačka je iza rata
bila gotovo na rasulu, pa su opet došli pučani i ob-
novili jakost i ugled Njemačke tako, da joj svi moramo
zaviditi, A što je tek s Austrijom bilo: prvih godina
iza rata je izdisala, samo što već ne umre, pa je
morao doći katolik pučanin Sajpl, obični svećenik, te
je podigao državu, obnovio njenu gospodarsku sriagu,
učvrstio njene novčane prilike, sredio politički njen
položaj u svijetu i učinio toliko, da je Austrija sada
bolje nego ikada. A i Čehoslovačka je proživila najteže
dane sve odiše nisu megju prvima u vladi postali
i pučani, te su oni kao ministri slomili i centralizam
i oveli &vo pred mjesec dana pokrajinske aztonomije.
Sad je evo došla i Jugoslavlja na red. Tamo su se
osobito u zadnje vrijeme dogagjale takve ' političke
strahote, te Sti i DRAJAšdaki vlastodršci" uvidjeli, 'da
nera druge, 'nego da dadu vladu ti ruke vogji slo-
venskih pučana. I mi smo uvjereni, da će dn uvesti
u toj državi sv& oho, što su i vogje pučana u drugim
državašta' bili Kadri provesti sp ako Bog đa Jugosla-

ATR I

Vlasnik - izdavač - urednik :
»NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč

   

— Dubrovnik.

vija će svoj mir, red i zadovoljstvo sviju, koji u njoj
živu, moći doskora najviše zahvaljivati pučanima. I
mi smo češki pučani uvjereni, da pod vladom puča-
nina Korošeca dolazi pomalo ostvarenje pokrajinskih
autonomija, kao što se i kod nas u Čehoslovačkoj
dogodilo pod vladom našeg pučanina svećenika Šra-
meka kao potpredsjednika i zamjenika predsjednika
čehoslovačke vlade. U to ime i mi češki pučani želimo
od Boga blagoslov Korošecu i svim pučanima u Ju-
goslaviji, pa da njihova politika donese što više us-
pjeha hrvatskom i slovenskom narodu...“

 

Kod bolesti šuljeva (hemorolda) uregjenja va-
renje poznati i prokušani FIGOL-eliksir. Proizvagja
Ljekarna Dr. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena
boci 35 Dinara.

Hrvatska Pučka Strankai, Katolički Tjednik“.
Primamo od prijatelja izvan uredništva.

Hrvatska je Pučka Stranka jedina maša stranka,
koja se bazira na čisto kršćanskim načelima i koja
nastoji da ta načela provede i oživotvori na politič-
kom polju.

Pa ipak »Katolički Tjednik«, taj izrazito katolički
list, kojega su katolici poduprli i proširili baš radi
njegovog radikalnog katolicizma, u zadnje vrijeme
žučno napada Hrvatsku Pučku Stranku i hoće da pri-
kaže kao da je katolička javnost proti Hrvatske Pučke
Stranke, dok mi znamo da je baš obratno.

»Katolička Akcija“, ,Orlovstvo“ i druge katoličke
organizacije rade svaka na svome polju i ogromna
većina njihovih članova sa simpatijom prate rad i na-
predak H. P. S., kao što se i pristaše H. P. S. vesele
i raduju njihovu uspjehu, jer svima je zajednički cilj :
»Obnoviti sve u Kristu“.

Nerazumljivo je kod »Katoličkog Tjednika« i neko
isticanje političke neutralnosti katolika, kad znamo da
svaki birač ima pravo i dužnost, da glasuje i time
učestvuje u upravi države, Baš radi ovakog i sličnog
pisanja mnogi se dobri katolici ustežu od glasanja;
a liberalci doveđu na biralište i svoga posljednjega
glasača. Pa se poslije čudimo zašto je Pučka Stranka
slaba, zašto se zatvaraju katoličke škole, zašto se ukida
vjeronauk, progone katoličke organizacije i ostalo.

Istina je, da i megju organiziranim katolicima
ima raznih mišljenja o uregjenju države, o taktici rada
i drugim pitanjima, ali redovito bi bilo, da pristaše
ta pitanja iznesu pred vodstvo stranke i prijateljski
rasčiste. A ne u javnosti u ,katoličkom“ listu, tobože
u nepolitičkom glasilu Katoličke Akcije napadat i natjecat
se sa liberalcima u ocrnjivanju H. P. S., kao što radi
sadanji mladi urednik »Katoličkog Tjednika« — jer
pristaša S. D. Koalicije, koju vode pravoslavac Pribi-
ćević i katolički odmetnik starokatolik Dr. Maček.

Žalosno je, k tomu da jedan ,katolički“ list na-
pada katoličke javne radnike, koji su cijeli svoj život
posvetili radu za katoličku stranku i:koji se sada uz
najveće žrtve bore da obrane prava katoličke Crkve
u S. H. S.

 

 

Kod začepljenosti neurednog varenja, bolesnog
stomaka, glavobolje, opšteg neraspoloženja treba u
jutro uzimati na šte srca, čašu prirodne Franz-Joze-
fove gorke vode. Prema iskustvima stečenim na kli-
nikama za unutrašnje bolesti Franz-Jozefova voda je
odlično sredstvo za čišćenje.

BALTIC

 

 

 

 

 

 

RADIO

najbolji i najsavršeniji aparati sadašnjosti
: dobivaju se koti
zastupnika za južnu Dalmaciju

Karlo Gjurašić — Dubrovnik

Pojedini d elovi za samogradnju mogu se
takogjer dobiti uz voljnije | cijene.
Ti RR Cijenik! na žahtjeć o ini