Poštarina plaćena u gotovu
gr. 44.
ET ENN
Narodna
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
vijes
DUBROVNIK, 381. Oktobra 1928.
oz God. X.
Cijena je ifstu 5. Din. mjesečno; za Inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO \J DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
Blagdan Svih Svetih.
Molim te, sinko, pogledaj na nebo i budi
dostojan braće svoje!“ Ovako je ona junakinja majka
Makabdejka hrabrila sedmoga, najmlagjega svoga sina,
gledajući pred sobom već razmrcvarenih šestero sinova
svojih, kad je okrutni Antioh udario u mile lale oko
nejakog sedmog brata, da bi ga odvratio od štovanja
Boga Izraelova. I moderni Antioh traži dandanas
sve moguće načine, da otme ljudima vjeru iz srdaca
njihovih e da tako izgube čovječje dostojanstvo. A brižna
i junačka Mojka Crkva Katolička neprestano dovi-
kuje sinovima svojim: Pogledojte na nebo, budite
dostojni braće svoje!
I gledamo u duhu ono veliko mnoštvo, koje nitko
ne može da prebroji iz svih naroda, plemena i jezika :
apostold, mučenikd, ispovjednik i djevica, gdje slijede
Jaganca pjevajući hvalospjeve nedospjetne slave.
A'to su bila braća naša, djeca Adamova, a sad su
ubrojeni megju sinove Božje. Oni su nam utrli i
pokazali put, te nam neprestance dovikuju : ,Go'e
srca ! Nemojte da vas zatrpa prah i glib zemlje, jer
i vi imate pravo da budete gragjani nebeskog Jeru-
zalema. Rogjeni ste za uzvišenije stvari pak nemojte
lako duboko... duboko padati“.
Taj glas nebeskih gragjanda treba da nagje oda-
ziva i u našem srcu, da nam dade jakosti i poziva
& borbi duha proti tijelu, inače smo promašili cilj
svoga života i u pogibli smo, da ne izgubimo pravo
sinova Božjih.
Svi Sveti nas opominju ne samo da ih u nevo-
ljama u pomoć zazivljemo nego da ih i nasljedujemo !
| Seljački i Hrvatski katolički pokret.
Naš je narod u ogromnoj većini seljak i živi na
selu, a mali dio, kao radnici, obrtnici, činovnici i
drugi žive po gradovima. Naša se inteligencija (,Go-
poda“) otugjila od seljaka i ako većinom potječe sa
tela. ,Gospodin“ izlazi na selo samo kad treba da
utjera porez, vodi kakvu sudbenu istragu ili agitira
pred izbore, inače ga za seljakovo zdravlje, življenje i
napredak nije briga. To nesavjesno postupanje hrvatske
inteligencije izazvalo je pravedno ogorčenje i reakciju
kod seljaštva, što se sve odrazilo u sadanjem ,seljač-
kom pokretu“.
t Ali nažalost kod nas se sve brzo izrodi i podje
naopako. Kad je ,seljački pokret“ ojačao, počeše ona
ista ,pokvarena gospoda“ da laskaju, veličaju i tako
varaju seljaka. Kažu seljaku, da je on jedini izvor
pravoga znanja, on tobože instinktivno po zdravu
lazumu sve zna i sve razumije, u ratu je sve naučio.
A to:je prevara i laž, jer da je tako, čemu bi ljudi
po cijelom svijetu otvarali, uzdržavali i učili škole.
ažu seljaku, da je on jedini izvor vlasti, po načelu
većina odlučuje“, ali i to je zabluda, jer ne važi za
ve, budući ima zakona Božjih i prirodnih, koje niko
promijeniti ne može. To ,Gospoda“ govore seljacima
obično pred izbore i da im prevara bolje uspije, oblače
panke i meću seljačke crvenkape na glavu. Ponizno
e priznaju ,pokvarenom gospodom“, ali tobože obra-
enom.i poseljačenom. Prave se smiješnim, samo da
DUBROVNIK
ČINGRIJINA ULICA
TRGOVINA GVOŽĐEM —
TEHNIČKIM i ELEKTRO-
TEHNIČ. MATERIJALOM.
Kompletni RADIO APARATI kao i svi
djelovi za samogradnju istih.
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
slaničke dnevnice i živjeti udobno ma račun seijaka,
mjesto da 'kao ljudi dosljedno uvijek govore i rade,
Pored ,seljačkog pokreta“ imamo u hrvatskom
narodu i ,Hrvatski katolički pokret“, kojije u početku
gojio velike simpatije prema seljačkom pokretu“, Ali
kad je ,seljački pokret“ zastranio ,Hrvatski katolički
pokret“ nije ga mogao slijedit,' nego je. nastavio rad
megju narodom na temelju vjere i poštenja, bez fraza
i laži. Hrvatska katolička inteligencija, koja se okuplja
u ovom pokretu radi na. svim poljima, da pomogne
hrvatskom seljaku i cijelom hrvatskom narodu. Odgaja
mladež u ,Orlovskim“, ,Domagojskim“ i raznim drugim
društvima.. Osniva kreditne, konzumne, mljekarske i
slične zadruge po selima, da pomogne seljaku ekc-
nomski i oslobodi ga lihvara i zelenaša, Okuplja ra-
dnike u stručne organizacije. Otvara čitaonice i širi
dobre novine i knjige megiu marod, osobito preko
književnog društva sv. Jeronima.
Na političkom polju ovi svijesni Hrvati katolici
okupljaju se u ,Hrvatskoj pučkoj stranci“, koja ne
obećaje narodu ,Zlatna brda“ ni ,mirotvornu repu-
bliku“, nego otvoreno i pošteno traži za hrvatski narod
autonomiju, jednakopravnost i slobodu.
BIGTRINSNIH NAMENIGH
,fod zvonikom“ i u ,,Fratarskoj ulici.“
Gradska biblioteka“ i Dubrovnik.
Svaka naprednija varoš ima svoju gradsku biblio-
teku, a grad Dubrovnik, ,Slovinska Atena“ je nema.
Mnogi stari rukopisi možda gdjegod propadaju u
»potkupljama“ i magazinima, mnoge knjige sigurno
već davno pročitane leže po privatnim bibliotekama
i moljci ih izjedaju. A trebalo bi, da se sačuva to
blago i učini pristupačnim gragjansivu i strancima,
U današnje doba, kada su knjige skupe, a inteligen-
cija, koja najviše čita, slabo nagragjena, pa ne može
kupovati knjige, bila bi prava blagodat i velika kul-
turna potreba za sve Dubrovčane, da osnuju gradsku
javnu biblioteku.
Zgradu sa prostorijama mogla bi priskrbiti općina
ili. ,Gospar“, koji bi time najbolje pokazao, da je
pravi sin staroga kulturnog Dubrovnika. Najzgodnije
bi pak bilo, da se fu tu svrhu ustupi jedan sprat u
Divoni, ako se izvrši zamjena zgrada izmegju općine
i državne vlasti. Privatnici bi mogli ustupiti svoje ruko-
pise.i svoje nepotrebne knjige biblioteci, a.biblioteka
bi morala preuzet dužnost, da to blago sa imenima
darovatelja sačuva. Za: novija izdanja moglo bi se
obratit raznim institucijama i književnim zavodima,
pa bi se mnogo toga dobilo besplatno. A napokon što
bi još trebalo, moglo bi se nabavit za novac, svakako
je lakše jedan ili par primjeraka kupiti za grad, nego
da kupuje svaki pojedinac.
Ovoj biblioteci mogle bi se pripojit biblioteke
nekih društava, koja već postoje bez: osjetljive štete
po članove dotičnih društava, jer bi im knjige i tako
stajale na raspoloženju. '
Toj instituciji moglo bi se priključiti i ,Učeno
društvo sv. Vlaha“, pa da biblioteka služi i kao čitao-
nica i kao stjecište svih Dubrovčana, koji čuvaju kul-
turne tradicije Dubrovnika.
S time bi se mogla spojit i propaganda, da se
privuče što više stranaca prikazujući ljepote i starine
Dubrovnika. Krug ljudi, koji bi se tamo okupljali,
morao bi preuzeti brigu eko izdavanja ,Dubrovačkog
Almanaha“, posvetit više pažnje ,Arhivu“, »Muzejima“
i svim spomenicima dubrovačkim.
Ovo nije samo mišljenje pojedinaca, nego opća
želja i potreba. Dr. V. Kojaković,
FIGOL-idealno i prokušano sredstvo za čišćenje
, stomaka i crijeva 1 flaša 35 Din, — Dobiva se u
svim Apotekama.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Viasnik - izdavač - urednik:
Antun FI& — Dubrovnik,
Opet megju Hrvatima u Rumunjskoj.
(Od našeg beogradskog izvijestitelja).
1. Vaš je dopisnik sazuao još slijedeće zanimive
potankosti sa ovogodišnjeg putovanja O. Vlašića
Rumunjskoj :
Kod Keče na zapadu Temišvara ima varoš Čenej,
koja broji 2700 d kada se zvala ,Hrvatska Če-
nej“, jer su u njoj bili sve sami Hrvati, većinom Vu-
četići i Posojevići, doseljeni iz zagrebačke okoline.
Danas je to skroz rumunjsko i njemačko mjesto.
Hrvati su izumrli ili se pretopili u Nijemce. Ostalo je
samo još dvadesetak obitelji sa 50-60 duša. Na njihovu
molbu i-želju bio je jednog dana ovog rujna O. Vla-
šić s malim pjevačkim zborom iz Keče, te im držao
hrvatsku propovijed i službu Božju. Mala skupina
Hrvata plakala je od ganuća slušajući propovijed i
pjevanje ma svom materinskom j u, što je za većinu
njih bilo to prvi put u životu, a tko zna da li će igda
više čuti. Jer u Čenejskoj crkvi sve se sada samo
njemački propovijeda i pjeva, dok je mekada, otrag
kojih 100 godina bilo sve hrvatski.
U Čeneji postoje prostrani plemićki dvori obitelji
Vučetić, iz koje je izišlo više znamenitih i uč
ljudi, megju tima i nekadašnji zagrebački kanonik
Stjepan Vučetić, koji je god. 1891. bio imenovan za-
grebačkim nadbiskupom, ali umre prije nego je zasio
na zagrebačku meiropolitsku stolicu. Od te obitelji
još živi sama samcata u bogatom i raskošnom dvoru
ugledna vlastelinka ud. Vilma pl. Vučeli
I
tić, kojoj je
osobito milo bilo vidjeti u svom domu hrvatskog
svećenika i koja se uvelike radovela, kad joj je O.
Vlašić kazao, da i u njegovom rodnom mjestu Veloj-
luci imade Vučetića. \ :
Iz Čeneje je bio O. Viašić u Vingi. To je varoš
od 5000 duša sjeverno od Temišvara. Stanovnike toga
mjesta kao i Bečanove u Rumunjskoj zovu Bugarima,
a za pravo se ne zna tko su. Jesu li to Bugari ili
Hrvati; jesu li pobugareni Hrvati ili pohrvaćeni Bu-
gari. Njihov jezik ima dosta sličnosti s hrvatskim ;
starce se razumije dosta dobro, mlagje malko teže.
Otrag kojih 40 godina — kako je O. Vlašić čuo od
nekojih starih Viganjaca — u Vignju se u školi i u
crkvi, a tako i po kućama govorilo čisto hrvatski.
Župnici su bili hrvatski franjevci. Oni su u crkvi pro-
povijedali samo hrvatski, u istome jeziku i vjeronauk
u školi podučavali. Misne pjesme pjevale su se iz
starih hrv. molitvenika ,Hrana nebeska“ itd. Otkad su
franjevci otišli, a to je bilo otrag 45 god. — sve se
promijenilo. Došli magjarski i njemački svećenici, koji
hrvatski malo ili ništa nijesu znali, narod ne imao
nikakvog. dodira s Hrvatima i tako počeo kvariti
jezik i sad govori nekom mješavinom hrv. i bugar-
skog jezika. Na tom jeziku ili točnije govoreći narječju
imadu tiskani Katekizam, kao takogjer i molitvenik.
Od pjesama tu su većinom sve naše hrv. pjesme samo
preinačene. Redovito gdje je kod nas O“ oni ga
zamjenjuju sa ,u“; n. pr. Guspudir? (gospodin), pu-
huditi (pohoditi), narud (narod) itd. Oca zovu ,bašta“.
Krste se ,U ime Bašta i Sina i Duho Sveti“. Skoro
na svakom grobu piše: ,Tuka pučinva (počiva) u mir
Božji N. N.“ Imaju vanredno krasno odijelo; osobito
ženskinje. Mlađe djevojke ma velike blagdane nose
EaEENRRBRRRSR
Slušajmo starije, oni su iskusniji !
Oni su se rijetko tužilina ZUBOBOLJU i GLAVOBOLJU,
jer su imali uvijek pri ruci ,ALGU“. Kod svake zubo-
bolje 1 malu kašiku na zub, ako Vas trga u zubima
od prehlade još malo natrli izvana ALGOM, vidjet će
te kako brzo i pouzdano nestaju bolovi.
Kod GLAVOBOLJE materite malo čelo i sljepočice,
ako Vas irga u glavi od prehlade — promjene vre-
mena i t. d. još mali oblog od ALGE na tjeme vidjet
će te kako bolovi prestaju pouzdano i brzo. Bit će
te preporogjeni.
U apotekama i drogerijama 1 boca sa točnom
uputom Din. 16, Gdje nema naručite odmah poštom
na adresu Laboratorij ALGA Sušak 258, 4 boce Din. 77,
8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320.