POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
/
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 15. Januara 1930,
"Narodna Svijest
E God. xa.
iona je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50 |
Vlasnik — izdavač — Urednik :
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun Fi& —
Tisak Dubrov. Hrvatske le (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Dubrovnik
litika Vatikana.
Naše novine često pišu, kako je Vatikan veliki
'otivnik našeg naroda i naše države i ističu slučajeve,
' kojima se navodno Vatikan pokazao solidarnim sa
ussolinijem u progonu hrvatskih i slovenskih ma-
ina u Italiji. Dokaza za to nemaju baš nikakovih.
iše se puta megjutim desilo da se je sv. Otac veoma
uzeo za naše sunarodnjake u Italiji, Tako je poznato
\ je sv. Olac intervenirao za optužnog Gortana i
ugove, ie da se baš toj intervenciji ima zahvaliti što
jesu Talijani još teže kaznili naše mlade sunarodnjake.
Sv. Otac je naročito tražio da se u konkordatu
megju ltalije i Svete Stolice unese stavak, kojim se
te vjerska prava narodnih manjina u Italiji, — Ne-
vno su talijanske vlasti bez znanja nadležnog bis-
ipa zatvorile slovenskog župnika Bssicha, što jeysa'
ižnog puta odstranio talijanske natpise, koje su silom.
stavili fašisti i opet stavio slovenske, jer samo.
rod razumije. Taj je župnik bio radi toga zatvori s
poznatu talijansku željeznu krletku, pa je u tako-
m vagonu imao biti sproveden u-konfinaciju u južnu
liju, gdje bi ostao godinu dana.
Tršćanski biskup obratio se je na Vatikan, da
ervenira u tom takovom vidljivom slučaju nepravde
nešene jednom našem svećeniku, Dva puta je pa-
iski nuncij intervenirao kod talijanskog ministarstva
njskih poslova, ali bez uspjeha. Talijani su mu di-
imatski odgovorili da stvar nije prešna. Po treći put
intervenirao kardinal Gaspari kod talijanskog mi-
tra predsjednika Mussolinija i nakon te intervencije
pnik Essich pušten je iz zatvora.
Kad je Sveta Stolica sklopila konkordat sa Ita-
, naši su liberalci govorili | pišali o tei, kako
da Crkva. potpuno. zaploviti ičim vodama i
lužiti namjerama talijanske vlade. Noviji dogagjaji
kazuju nam jasno, da ne samo da Crkva ne želi
stati ropkinjom države, već na svakom koraku osu-
je namjere talijanske vlade kad se ruše vjerska
va Crkve, katoličkih društava i narodnih manjina u
iji. Danas je Crkva potpuno samostalna u svom
u i talijanska vlada ne može da vrši nikakav upliv
ko Crkve u smislu svojih političkih ciljeva.
Talijanska vlada i Sveta Stolica stoje upravo u
10m stavu. Jer ni meksička vlada nije dobila toliko
araca od svete stolice, kao talijanska. Ma da je ta-
nski kralj bio u audijenciji kod sv. Oca, Mussolini
> još primljen i ne će bit tako dugo primljen, dok
da ne promjeni svoje držanje prema Crkvi.
Liberalci megjutim upravo zlorado čekaju, da
ju štogod da predbace Crkvi. Tako su gledali hoće
cod imenovanja kardinala doći talijanski kardinali
većine. Kad se je kod imenovanja novih kardinala
rodilo upravo protivno, liberalci samo šute kao za-
ni. Nakon svega toga nemaju toliko lojalnosti i
elosti da priznaju: Crkva katolička majka je sviju
oda; ona s jednakom ljubavi brine se za sve na-.
e i svi su joj jednako dragi.
Knjige Društva sv. Jeronima za g. 1930. već su
le mjesnom povjereniku i članovi ih mogu pri-
1uti kod Dubrov. Hrv. Tiskare i to 1.) redovita i
redna izdanja (devet knjiga) za Din. 40, 2.) sama
vita ili sama vanredna knjiga za Din. 20 i suviše
A. Spiletka ,Papa Pijo XI.“ za 2 Din. 3.) samu
o 1930. za Din. 7 i knjigu ,Papa Pijo XI.“
in.
ZAGREBACKE
da Vam bude
sa najboljim,
TVORNICE CIPELA
Za unapređenje našeg ribarstva.
Ministarstvo poljoprivrede i voda počelo se živo
interesirati oko podignuća našeg ribarstva, pa je
spravno, da objeručke pomogne ovu bogatu granu na-
šeg gospodarstva, Na nami je sad red, da prikažemo
Ministarstvu sve što je potrebno i to putem naših ba-
novina, direkcije pomorskog saobraćaja, lučkih kapi-
tanija i njenih podregjenih ureda. Uvjeren sam tvrdo,
da Ministarstvo neće propustiti niti jednu opravdanu
želju naših ribara, u koliko je moguće, samo da ko-
risti ribarima i množenju riba. U tu svrhu na srce
stavljamo našim gg. banovima, koji su sretni, da naš
Jadran ljubi granice njihovih banovina i uvaže ove želje :
1. Da se sastavi jedan ili više odbora od učenih
i praktičnih ljudi, kojiće proučiti uzduž našeg Jadrana
stanje ribarstva, te sve nedostatke u ribarstvu i kako
bi se dalo to ostraniti, a uvesti sve ono, što bi moglo
konožit ribarstvo.
M.
2. Da se prouče uvale, zatoni, ušća rijeka i je-
zera, koji bi služili kao rasadnici za umnažanje sva-
kovrsnih riba; zabranilo ribati u iim položajima, oso-
bito zabranjenim srestvima, dinamitama, raznim otro-
vima i mrežema, a navlastio šabakama gustih vreća.
3. Neka kr. vlada i dalje pomaže novčanom pot-
porom racijonalno gojenje kamenica i mušalja (daga-
lja ;) kao i racijonalno lovljenje tunja, luca (šarbana),'
polanada, trupača, skuša i srgjela na širokom motu.
/ 4. Nek se pošalje nekoliko mladića iz ribarskog
stališa na državne troškove u one države, gdje je ra-
zvijeno racijonalno gojenje i ulov riba i školjkaša, a
da se u tome Die a kašnje da ovi budu kao pu-
(aa siti rstvu.
“M, orgije u preparandi=
“jam pri moru uče "djevojčice 1 mladići u racijonaimsur
gojenju i lovljenju riba, te pletivu i krpljenju mreža,
jer su naši učitelji(ce) najmoćniji faktori, koji kroz
škole otimlju narod iz neznanja i štite, da ne upada
u bezumne navike.
6. U mjestima pri moru, gdje se narod bavi ri-
barstvom, nek se uz svaku školu drže, bar za nekoliko
mjeseca tečajevi za ribarstvo, i to za odrasle, pa i za
djecu viših razreda, a da se bar nauče krpiti, plesti i
armirati mreže.
7. Potrebno je, da.se u svakoj banovini uspo-
stavi putujući učitelj do potrebe i dva, a ribarski re-
ferent pobaška.
8. U svakoj lučkoj kapetaniji, nek se uspostavi
po više ribarskih stražara, pa gdje im nije lako vršiti
službu, nek im se dade motorni čamac, kao šio imaju
i financijske straže.
9. Nek se u najpodesnoj banovini ustanovi ri-
barska škola u mjestu pri moru.
10. Vladinom potporom neka se izdava ribarski
list dajbudi za više banovina, koje plače naš Jadran.
11. Neka se novčano pomaže uopće siromašne
ribare, a osobito vojgare u dubrovačkoj kapitaniji, jer
se poderaše i mreže i barke, a ulov srgjela prošlih
godina bio je posve slab.
12. Da se pobudi viši mar za ribarenje u mjes-
tima, gdje bi ulov riba bio stalan, a ne lovi se baš
zato, jer ulovljenu ribu ne imaju gdje prodati, nek se
udijeli stalna godišnja potpora onima, te bi se zauzeli .
prenašati ribu sa naročitim motornim čamcima do
mjesta, gdje se riba može rasprodati.
13. a) Premda sam tvrdo uvjeren, da naša vlada
u tome živo radi, ipak je dobro napomenuti da se
nastoji, pri trgovačkim ugovorima s drugim državama,
našoj svježoj, slanoj i konserviranoj ribi naći slobodna
tržišta uz minimalnu carinu.
ZIMA JE TU!
ugodno i toplo najprije morate
noge sačuvati od studeni. Opskrbite se zato
najljepšim (a što je glavno)
najjeftinijim CIPELAMA iz
MODEL
vlastitoga
namjetničkoga
stvaranja
Zavod za gra-
tinju orgulja
draća Niger
Jagerndorf
(Cehoslovačka)
Do sada izra-
fleno 2411 or-
galja.
Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljubljani i t, d.
(444)
SN =. a da : se riba a što više svježa do
odregjenog mjesta ;
c) da se poštarskim paketima sa školjkama, koji
obuhvaćaju mali objam, a veću težinu, udare što je
moguće manja poštarska taksa za šiljanje ;
d) da se na predmete što služe u ribarstvu,
a dolaze izvan države, po mogućnosti ukine ili udari
minimalna uvozna carina, takogjer da se ukine izvozna
carina na svaku ribu.
14 Da se dogje u susret podizanju našeg ribar-
stva, moli se i preporuča da se pročiste ,poste“ zavze
ljene i urede potezala istih a dogovorom ministra sa-
obraćaja urede pristaništa za ribarske lagje u lukama
gdje je to potrebno.
15. Neka se osnuje posebna ribarska uboška za-
klada — ako nije moguće i ribare ubrojiti u zakladu
pomoraca — za pripomaganje siromašnih i iznemoglih
ribara, te zato napravi posebni pravilnik poput onog
za mornare i prouči kakovim će se prihodima opskrb-
ljivati i umnažati taj foud.
16. Dubrovačka Repuplika imala je ribarske za-
kone, koje je tečajem vremena popunjavala i do po-
trebe mijenjala, rek bi da su ti zakoni za ribarstvo
najstariji u Europi, pa bi bilo veoma korisno, kad bi
se u arhivu dubrovačkom ti zakoni iznašli i na vi-
djelo iznijeli, Oni bi u velike služili i koristili pri kro-
jenju novog ribarskog zakona uopće, a za krajeve bivše
repuplike. dubrovačke nadasve. U iu svrhu moli se
banska vlada, da odredi jednu dobru novčanu pot-
poru učenoj osobi, koja bi se tome radu posvetila.
17. Pošto je landovima (divljačima) na štetu ple-
Sa =>
menitoj ribi, neka se nagiagjuju oni ribari koji, bi ulo- -
vili laadovine u jednoj kolikoći i tamanili proždrljive
pliskavice. V. Fortunić, uč. u pensiji,
jepe1ez vje
Q)
— Podružnice DUBROVNIK
Ko:
m
sam