| Br. 5.
' DUBROVNIK 30. januara 1923. God. V.
ka je listu 4. Din. mjesečno; za inozemstvo 80 Din. godišnje. Izlazi svakog Motika Oglasi, zahvale i -priopćena po O cijeniku. ž one
Plativo i utuživo u Dubrovniku —— i i urednik A. FI&. — Vlasništvo Odhora Narodne Svijesti. —
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Pojedini broj 1 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske : Tiskare, —- Rukopisi se ne vraćaju
vw Dubrovčani /
Veliki je dan Svetoga VLAHA, dan slave i radosti
ašeg naroda što se svetkuje već, po prilici, hiljadu
todina u spomen dana kad se Sv. Vlaho, sam lično
javio kao zaštitnik Dubrovnika, te vrhunaravnom
moći nebeske andioske čete obrani grad od noćne
avale neprijatelja s mora.
Od tada, kroz vjekove zajednički osjećaj nježne
klanosti prama Svecu Čudotvorcu, Zaštitniku i Sti-
gonoši Dubrovnika, spaja vas narod pitomog
brovačkog zavičaja nadasve na dan Sv. Vlaka
&o oraću jedne kuće, pa i Dubrovčane rastrkane
aleko po svijetu.
Veselju starih Dubrovčana prošlih vijekova pri-
tuživahu se nekada i narodni knezovi susjednih
(vinskih država.
Kada Dubrovnik ostade sam slobodan i svoj,
\ sve Slovinstvo pade robljem lugjih gospodara
ši su pjesnici a na čelu svih Đivo Guudulić, po-
#i da pjesmama svojim bude narod na oslobođe-
e i ujedinjenje.
Ali eto danas i znamenitijeg razloga slavimo
še no ikada veliki dan Sv. Vlaha.
Božjim propuštenjem i voljom starodavnih za-
ina Republike Dubrovačke, Đivo Gundulić bi iza-
un dne 3. februara 1623 i dakle uprav pred 300
dina, da vrši službu Časnika Čuvara Moći Sv.
laha, dok su ove pred knezom, senatom i narodom
[Katedrali svečano izložene za vrijeme službe Božije.
Pred tim svetim moćima Veliki je naš pjesnik
igivao u pomoć Sv. Vlaha da izvrši svoju božansku
stuo da 'prelomi lance tugjinskog zuluma i jarma.
Ono što je Đivo Gundulić uprov pred 300 go-
a ovog dana molio pred svetim Moćima Čudo-
rca, izmolio je on za života svoga dartijući
rodu našemu dva neumrla djela: Dubravku i
imana, a doživjesmo to i mi, jer njegov san po-
de istina u oslobođenju i ujedinjenju čitavoga
roda našega. s
Dubrovčani ! Sjećajući se tristogodišnjice otkad
Naš Veliki Pjesnik na osobiti način proslavio
i istorijski dan, slavimo ga i mi, sa svim zanosom
tojnim slobodnog i ujedinjenog Velikog Naroda.
Na dan Sv. Vlaha sjetimo se da pred Svetim
ćima koje je u ovaj dan Đivo Gundulić častio
olio, molimo i mi Sv. Vlaha da kao što je pred
ću godina odbranio Dubrovnik, tako, da i sada
ni i odbrani našu veliku i zujedničku oslobođenu
edinjenu Otadžbinu..
Dubrovnik, 28. januara 1923.
Festanjuli Sv. Vlaka
E BONA JERKO SPAVENTI.
?rotić o Pašiću i njegovim radikalima
U »Radikalu« od 23. o. mj., u članku pod nat-
Ružna igra“, g. Stojan Protić pišu ovako:
akav je vjetar počeo da duvau radikalnoj stranci
jed ovakova rada (t. i. time što je g. Pašić sa jed-
žim krugom svojih poslušnika“ stavio i čla-
Glavnog Odbora i cijelu stranku pred gotov čin)
nam najbolje ove skorašnje pojave u No-
du i Srijemu.
osadska »Zastava«, nekašnja zastava velikana
gi zara: Miletića i, nasljednika mu narodnog
\pok. Jaše Tomića, zastava pod koju su se ku:
slobodumni i napredni elementi vojvogjanskih
i koja je i nama Srbijancima radikalima ve je-
pomogla u našoj dugoj ii teškoj) borbi za
Ine slobode. i parli
toliko, da nam jednim k
ikuje : Kralj je dao povjerenje
lasuju za Pašića, jer bi. inače. bil
O e četrdeset godina :pisal
-dišta Protićevog u. ;
U Sarajevu doktor Andrić, na zboru partijskom, uz-
vikuje, da je Kralj razjurio i rastjerao onu »Šugavu i
jadnu Nadrodnu Skupštinu “! I doktor Andrić, koji je
i sam bio član te šugave Skupštine, pravnik je! I on
kaže da jeradikalac! Po čemu g. Andrić misli da je
radikalac, ja ne mogu da pojmim. Svaki istinski ra-
dikalac, koji čuje ovo, može samo da se zgadi, i
da — pljune! I zamislite sad još te bruke i sramote :
da službeni organ radikalne stranke, »Samouprava«,
štampa ove niskosti i gadosti — bez ikakve primjedbe
sa svoje strane! (U izvješću što ga je donijela bila
saraj. »Srp. Riječ« (10 jaa. br. 5) o govoru Dr. An-
drića, stoji, da se je isti izrazio tekstualno ovako :
»Prošlu s brda s dola \sastavljenu, šugavu i jadnu
Skupštinu Kralj je rastjerao, i dao g. Pašiću, da pro-
vede program državnog jedinstva.“ A sada ista »Srp.
Riječ« odgovarajući beogradskoj .»Politici« htjela bi
stvar izvrnuti i zabašuriti. Op. uredništva N. S.).
»I to-je — nastavlja g. Protić — ono što sa vidi.
Ali ima- još nešto što se ne vidi, a što je isto tako
odvratno i ružno, kao i ovo, ako nije i nešto gore.
Sam šef radikalske stranke i presjednik današnje
vlade kazuje svojim prijateljima u povjerenju, a oni
drugima, najprije opet u povjerenju a poslije i na par-
tijskim konferencijama : g. Pašić je dobio mandat za
izbornu čisto radikalnu vladu jedino s toga, da održi
stanje Vidovdanskog Ustava, a ne da prihvaća poli-
tiku, koja bi donosila danas ili sutra izmjenu Vi-
dovdanskog Ustava.“
Za to i zbog toga on ne može ni da pravi iz-
borne sporazume s Protićem i onim radikalima, koji
misle kao on, i za to i zbog toga ne može da bude
nikakvog kompromisa izmegju gledišta Pašićevog i gle-
ustavnom _pitanju. Za to i zbog
toga moraju doći u Nar. Skupštinu samo oni radikalci,
i samo oni poslanici drugih političkih grupa, koji
misle o tome kao i g. Pašić.
Za to se, sigurno, vrši i onaj bijeli teror u Sri-
jemu i u Vojvodini, i za to se, već sad prilično jasno,
štede demokrati, u opšte, a oni megju njima naročito,
koji misle kao što misli g. Svet. Pribičević, njegova
braća i njegovo bliže društvo megiu demokratima !
Da bi svoju poziciju i u stranci i u zemlji odr-
žao, g. Pašić uzimlje u pomoć i Krunu i njen autoritet.
Sasvim parlamentarno !
U istinski ustavnoj i parlamentarnoj zemlji, takav -
ministar presjednik ne bi mogao ostati na svom po-
ložaju ni dvadeset i četiri sata — poslije toga! (Jeste
li čuli, gosparu Čičine 2 Op. uredn.)
I u nas, gdje se ovako radi, gdje se razbijaju
redakcije u sred bijela dana s maskiranim licima, gdje
razni Jevgjovići otvoreno prijete nasiljem i bombama
svima, koji ne misle kao oni, gdje se ne dopušta re-
dukcija činovničkog aparata, gdje se sprema prodaja
sekvestiranih imanja za izborne ciljeve, gdje rezervni
kapetani dobijaju zatvorene zapovijedi i naredbe da
budu spremni svakoga časa na polazak — još se čude,
što je dinar onako naglo i onako jako spao.
»Mladi ministar financija naš pogrešno misli, da
je za to kriva megjunarodna situacija i neka naša opo-
zicija. Ne, njemu i našem dinaru najviše smetaju nje-
gov šef i njegove kolege!...“
Pismo iz Ljubljane.
Izborno. gibanje. Ljubljana treća prestolnica naše
\ države ili mrtvi grad, kako je neki zovu, oživi tek
u vrijeme politič. izbora. Radini : Slovenci ne trpe ve-
legradske buke i galame, radije uživaju tihi idilični
život. Samo u stanovito doba znaju se ozbiljno zbu-
diti i dignuti svoj glas na obranu svojih pravica.
U doba-općinskih i vladinih izbora i najobičniji kmet
(seljak) polaže važnost tom momentu. Državljanska
je svijest Slovenaca vrlo razvijena, zato je.i iz-
borna borba vrlo živahna, dapače mogu reći oštra.
osobita čovjek vidi i čuje, što skoro u
jini naše d Osobito je zanimljivo
aka raznih boja, sadr-
i potrošiti silu i e
lje su ma: izbori za. ljubljanskog
načelnica kh mjesec dana. Ljubljanči Me
vrijednog i: E čovjeka za župana (načelnika),
kojega naša VI nije ni do danas potvrdila, jer se
"Gemadija činio oohsi
še d
bornih
oni znaju
boji ,klerikalnoga zmaja“, zbog toga je u nedjelju
Savez radnoga naroda u ogromnom broju najener-
gičnije protestovao i zahtjevao od Vlade potvrgjenje.
Izborna agitacija za konstituantu je u punom
jeku. Mjesna je štampa uzvitlala silnu prašinu. Dnevne
su vijesti o skupštinama po pokrajini bezbrojne, koje
obdržavaju agitatori stranaka raznih boja. I dr. Šuster-
šić je prošle sedmice održao pouzdani sastanak svojih
pristaša kojih je na broju 30. Regbi da neće ni na-
stupiti u ovim izborima, Ne varam se, ako rečem, da
se najtrezvenije drži Pučka Stranka, kojoj je u narodu
zajamčen uspjeh. Neumornim radom svojih poslanika
i pouzdanika vrši u ovoj zemlji najozbiljniji rad, pak
će i ovog puta, kako svi znakovi pokazuju, iznijeti
20 svojih poslanika.
O ostalim strankama nije vrijedno ni pisati, samo
ću spomenuti to, da će slovenske demokrate snaći ista
sudbina kao i one u Dalmaciji. Da, već u svojem gla-
silu jadikuju. Hijeli bi da se s kim ujedine, ali su
svugdje jalove sreće. — O daljnjem razvoju političkih
borba, javit ću kasnije!
O našem djaštvu na Universi. Glas o jeftinom
življenju u Ljubljani privuko je veliki broj djaka iz
sviju krajeva naše države. Mnogi ostaviše Zagreb i
dogjoše na ljubljansko sveučilište, gdje se moglo do-
biti udobnu sobu sa zajutarkoni za 600—800 Kr.
Tako da ove šk. godine ljubljanska univerza broji
1.300 djaka. Gotovo su svi opredjeljeni članovi raznih
kulturno-prosvjetnih i političkih društava, koja osim
kat. društava me pokazuju nikakvog života. Fašisti se
tek sada bude! — Potporno akad. društvo, koje je od
uvijek bilo predstavničko društvo sviju akademičara,
ove je godine prestalo bitisati, zahvaleći liberalnoj
omladini. Centralna menza ne postoji. Svak svome,
bila je pardla početkom šk. god. Klerikalci za sebe —
liberalci za sebe! Posljednji su mislili, da će kato-
lička omladina bez državne potpore smalaksati, stra-
davati. Ali se prevariše ! Uz kat. študente stoji seljak,
koji ih voli, kaonoti svoje seljačke sinove. Seljaci su
sa dobrovoljnim doprinosima u naravi potpomogli
otvorenje kat. menze, koja dobro djeluje na zadovolj-
stvo djaka. Liberalna menza uz sve potpore vladine
jedva može da dađe svojim giacima hranu za 40—50
Kr. na dan. — U diačkom življenju ističu se ovdje
kao i od uvijek kat. akademičari, udruženi u dvama
akademskim društvima, a ove im se godine pridružilo
i treće društvo kat. akad. iz Dalmacije, kojih je kako
vam je poznato 34. Ostali dalmatinski akademičari su
organizirani u Orjuni, te su se sa svojim metodama,
dobro poznatim ljubljanskoj javnosti, počeli ponovno
javljati. — Ostala akad. društva postoje samo na pa-
piru. Tako možemo reći, da je akademsko djaštvo na
ljubljanskoj univerzi samo pozvano na duboki, ozbiljni
studij, a ne za ikakve paradne nastupe, kričeče skup-
štine i demonstracije. Na učenje u toploj sobi sili sva-
koga djaka ljubljauska oštra magla. — SŠ.
Kulturne vijesti.
Papinu dar sirotinji. Rimski listovi javljaju, da
je papa Pijo XI. na Bogojavljenje poslao kardinalu
D.tu Pifflu u Beču, kardinalu D.ru Bertramu u Bres-
slavi, kardinalu D.ru Schulteju u Kolnu i kardinalu
D.ru Fauthaberu u Monakovu milijun lira za potporu
siromasima.
Internacijonala katoličkog radništva. Konfe-
rencija katoličkih radničkih vogja, u kojoj su sudje-
lovali i Holandija i Belgija, zaključila je,. da se ljeti
ove godine imade u Wiirzburg sazvati megjunarodni
katolički kongres radnika i preporučiti katoličkim rad-
ničkim udruženjima, da se osnuje jedna »internacijo-
nala katoličkog radništva“. Na konferenci, na kojoj se
je zaključilo obdržavati ovaj kongres, naglasilo se je,
da se kršćanstvo mora poslužiti savremenim sredstvima,
da uzmogne saragjivati u preporogjaju i uspostavi
čovječjih prava i morala.
Stogodišnjica rogjenja arheologa Rossi. Ovih
dana bila je po čitavoj Italiji, a naročito u Rimu, pro-
slava stogodišnjice rogjenja velikog talijanskog arhe-
ologa G. B. de Rossi, koji se proslavio svojim isira-
živanjem rimskih katakomba. Najznatnije njegovo djelo
je ,Podzemni Rim“ — Roma sotterranea“,
O čemu govore irancuski državnici na skup-
štinama. Francuski ministar financija Loucheur pošao .
je nedavno u svoj izborni okrug da održi skupštinu.
Njegovi izbornici su većinom seljaci, pa im Loucheur
nije govorio o raznim ,izumima“, koji se seljaka
mnogo ne tiču, nego o gojenju — pilića, Francuski
ministar financija se i u to razumije. On je na svom
dobru na iemelju iskustava opazio, da kokoši mnogo
više jedu, i prema tome legu više jaja ljeti. Na to ije
uveo električnu rasvjetu u kokošinjak i sad kokoši
Više jedu i legu iv še jaja i zimi, Savjetovao je i se-
ljacima, da. tako čine. — Kad bi svi državnici ovako
govorili, bilo bi barem više jaja na: svijetu!
\