DUBROVNIK 6. februara 1923. arodna Svije: 1 le listu 4. Din. Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. mjesečno; za inozemstvo .80_ Din. godišnje. Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 1 Din. zahvale i! priopćena po posebnom cijeniku. Oglasi, — Odgovorni urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne - Svijesti. — Tisak DoVAČKE ET; VIDE = popisi vraćaju se ne vw Naš program. 'Hrvatska: Pučka Stranka ima svoj jasno: i točno jeni program, od kojega niti je odstupila niti će ipiti, jer je najdublje uvjerena, 'da jedino u oži- renju toga programa leži sreća i budućnost: na- naroda ,i_naše države. S tim svojim programom ona'i sada u izbore pred hrvatski narod. ogram je H. P. S. politički, socijalni “i kulturni. političkom programu 'tražimo : pokrajinske au- rje. Hrvatska i Slavouija' sa Dalmacijom, Bosna rcegovina, Vojvodina, Srbija, Crnagora, Slovenija, | pokrajine od kojih se sastoji naša država. Svaka h pokrajina treba da ima svoju: samostalnost, ne u upravi, nego i u donašanju zakona i u finan- a. Te pokrajine treba da imaju svoje sabore i | pokrajinsku vladu, koja je tome saboru odgovorna. \Jedino ako se država ovako uredi, biti će one- ema prevlast Srba mad Hrvatima i Slovencima, o ovako moći će naša uprava dobro funkcionirati, o ovako biti će nam dano jamstvo za razvoj privrede. Naš socijalni program traži zaštitu seljaka i rad- moderno i socijalno zakonodavstvo, potpunu re- dosadašnjega provogjenja agrarne reforme i s tim jezu ispravak nepravda narešenih hrvatskom se- u; koje je kod agrarne reforme i kolonizacije bilo no" 'mimoigjeno. Za radništvo tražimo uregjenje ga vremena i osiguranje njegovoga većega utje- ja privredni život preko vijeća u poduzeću. U svojem kulturnom programu tražimo, da se katolička vjera i crkva, kao najveće svetinje na- na da se obustavi sa štrane vlasti. proganjanje ka- ih stanova i ukidanje vjeronauka u školi, nego vjeri dade ono mjesto, koje joj po njezinoj )sti_ pripada. Ovaj svoj program misli Hrv. P.S. oživotvoriti o iparlamentarnom borbom. Radi toga je ona išla pgradski parlamenat, radi toga joj je i danas iz- parola: parlamentarna borba! Parlamenat je mjesto, na kojem se kroji sudbina našega naroda, je utvara, da ima drugi način, na koji bi se riješiti hrvatsko pitanje. Preko dvije. godine sje- e većina hrvatskih poslanika u zapećku i u do- (sastavljala kojekakve memiorandume, od kojih i nijesu imali ama baš nikakve koristi i pripo- lo hrvatskom svijetu .o Markovim konacima. 8 može svatko jasno vidjeti, da je to vrijeme bilo anj provedeno i da je pasivna politika, kakvu su Radić i Blok, samo voda na mlin čokorilovskih lista. Hrvatska Pučka Stranka, premda je brojem po- a mala, ipak je postigla mnoge pozitivne uspjehe, je veći broj nepravda, koje: je ona zapriječila. rbi, što su je vodili poslanici Pučke Stranke za olilički, socijalni - i kulturni program, mogla bi pisati cijela knjiga. A tko bi izbrojio swe one intervencije i interpelacije naših “poslanika za seljake, radnike, za našu. progonjenu inteligen: za: najšire: političke slobode i za prava Crkve, u se svaki! dan*-sve više gazila i kršila. Da su li hrvatski zastupnici pošli tragom! Hrvat. Pučke 6 danas. bi stvari drugačije izgledale, i. borba, ima da se i dalje: vodi, bila-bi lakša. rvatska Pučka Stranka, čvrsto uvjerena, daje ogram i njezin radi ispravan; čina u izboru i g i tako, dobiti još više snage, da »D. Pp N« je i o ao ština je Radićeva od 28/1: peteliah mirno uz o sudjelovanje naroda. Govor Radićev ne roda, imaju poštivati. Najodlučnije. tražimo, ne. sadržava ništa novoga, već poznate demagoške tirade. . Karaktešistično je, da je Radić otklonio svoj pogled '\\od zapadne Evrope, a svrnuo ga k novoj republikan- '\skoj Evropi, u prvom redu Njesmačkoj i Rusiji. Veliki republikanski sabor, koji ima da pregovara sa Srbima, najavio je za 25. marta. Opet dakle stara pjesma za lakovjernu publiku, — U srijedu se je držalo vijećanje HRSS u Zagrebu, na kome je (zaključeno, da HRSS samostalno. svugdje istupi, a samo će se za grad Za- greb.i 4 hrvatske županije ostvariti Republikanski Blok, ako Zajedničari pristanu, da im Radić dozvoli na listi ona mjesta i ljude, koje on hoće (tf. j. samo uvjerene republikance.) -- U Dalmaciji, Bosni i Hercegovini HRSS samostalno istupa. U Dalmaciji kandidira sam Radić kao nosioc liste u južnoj, a seljak Rogić u sje- vernoj Dalmaciji. Deputacija Hrv. Težačke Stranke iz Bosne, koja je došla k Radiću, kao vogji Hrv. Bloka, da pita informacije, otišla je ne obaviv posao, jer Ra- dić.ne priznaje Hrv. Blok za izbore. — Prema zad- njim vijestima iz Sarajeva HTS je likvidirala i prema tome će u Bosni dijeliti megdan HRSS i HPS. Da će ova nesloga, koju je Radić svojim postupanjem skrivio biti na štetu Hrvata, jasno je. Hrv. Pučka Stranka primorana je dakle, da samo- stalno stupi u izbornu borbu. Njezini zastupnici mogu da vedra čela stupe pred narod, pokažu mu svoj žilavi rad u parlamentu i svoje uspjehe za opće dobro Hr- vata. Ona je od nazad mjesec dana počela zagovarati i raditi na kompetentnom mjestu, da dogje do izborne sloge: svih Hrvata. Tomu se je usprotivio Radić, komu valjda nije u računu sloga svih Hrvata ! A naš narod, koji je sit Radićevih sljeparija, dužan je da dade u ovim važnim izborima povjerenje hrvatskom kršćan- skom i socijalnom programu Hrv. Pučke Stranke, te se okupi pod njenim ponosnim barjakom ! Pismo iz Ljubljane. Katolički kongres. Ove godine će se održati u Ljubljani veliki katolički kongres, kao što je bio god. 1913. Pripravni se je odbor konstituirao već u decem- bru prošle godine. Kongres će biti sredinom augusta. Kako izgleda, to će biti nešto izvanredna. Takav: je kongres uistinu i potreban osobito sada poslije rata, kada se je katoličko življenje koliko toliko uzdrmalo, osobito po nekim krajevima naše domovine. Mahni- ćeva parola ,Više svijetla — više načela!“ treba da opet zaori u svim jugosl. katoličkim redovima, jer se nalazimo u vremenima, kada se pos Noa tako na laku raku gaze načela. Slovenska universa. Dne 27. jan. podijelile su se časne novčane nagrade iz ustanove Nj. V. Kralja, koje se zovu svetosavske magrade. Te su nagrade do- bili natjecatelji svih fakulteta, koji su majbolje riješili temata, koja su raspisali dekanati pojedinih fakulteta. Teološki. fakultet je cobio 4 nagrade. — Svečanosti su prisustvovali sve gradske kulturne i politične lično- sti, kao i konsuli stranih država. Svečanost je otvorio rektor dr. Aleš Ušeničnik, koji je u svojem govoru, krastiome po obliku, a oz- biljnome po sadržaju, istaknuo značenje svetosavske ustanove. To je združio sa posebnim osvrtom na uni- versu, čiji je opstanak ugrožen. Naglasujući da smo Srbi, Hrvati i Slovenci doduše jedan politički narod, ali zato tri kulturna plemena, kojima zato pripadaju i tri universe, apelirao je na cijelu slovensku javnost, neka bi se malo bolje zauzela za umiversu, za kojom je toliko čeznuo slovenski narod. — I zbilja, još pred 25 godina bio je biskup Jeglić u Beču, da moli za universu. Ali kako otidoše, tako se i povratiše. Ta narodna težnja ispunila se je istom, kada je nastala narodna država. Danas pak pokazuje se prama toj najvećoj kulturnoj ustanovi tako malo zanimanja, da se je bojati, da ne propadne. Nego začugjenja je vri- jedno to, da baš neki od onih, koji su u svoje vri- jeme bili oduševljeni za tu stvar, danas slijede stopama onih, koji okuženi raznim političkim predrasudama, hoće da atentiraju na instituciju, o kojoj ovisi nadaljnji kulturni razvoj Slovenije. Pozajmica kukuruza gajiteljima duvana u Dalmaciji. Upravni Odbor Samostalne Monopolske Uprave u Beogradu ma predlog Odijeljenja za Kulturu i Fer- mentaciju Duvana riješio je, da se na račun partije otkupa duhana berbe 1923. odobri pozajmica od 7,9000.000 Dinara i da se za ovu sumu nabavi kuku- ruz od Ministarstva Socijalne Politike i razda proizvo- djačima duvana u Dalmaciji s tim, da im se vrijed- nost izdatog kukuruza, uz stvarne troškove, naplati prilikom otkupa duvana berbe 1923. godine bez inte- resa, — Podjela kukuruza treba da se vrši neposredno preko državnih uređa za otkup duvana u Dalmaciji i davaće se prema broju prijavljenih strukova onim proizvodjačima duvana, koji se nisu ogriješili prekrša- jem o finansijski zakon i koji će ozbiljno izvršiti pre- uzete obaveze za sadidbu duvana u godini 1923. — Potankosti glede uslova za davanje kukuruza saznaće gojitelji kod nadležnih otkupnih Ureda, kojima se mogu obratiti osobno ili putem svojih općina. Kulturne vijesti. Književnik — svetac. Osim pjesnika sv. Frana Asiškog i drugi jedan književnik stekao je predikat sveca. Sv. Frano Saleški, auktor dražesne knjige: »Uvod u pobožan život« (Filotea) i traktata »O ljubavi Boga«, književnik je odličnih kvaliteta. Njegova djela vrijede kao uzor otmene proze. Bunjevački Strossmajer. Na 14. januara o. g. navršilo se je 35 god. od smrti biskupa Ivana Antu- novića. »Subotičke Novine« pišu : Njega možemo s pra- vom nazvati ocem našeg naroda. On je znao uzdržati megju Bunjevcima siavensku svijest i osjećaj za dru- gom braćom iste krvi. Što je bio za Hrvate vladika Strosmajer, to je za Bunjevce Antunović. Ovaj je god bunjevački narod svečano proslavio. Konkordat izmegju Vatikana i Poljske. Poljski listovi javljaju, da je premjer-ministar Sikorski u svo- , joj deklaraciji izjavio, da se izmegju Vatikana i Pelj- ske biti sklopljen konkordat i da će biti poništene sve vjeroispovjesne zabrane, koje su nastale u car- sko doba. »Ruskulta«. Arheolozi kod sv. O. Pape. Pio XI. primio je u audijencu komisiju kršćanskih arheologa, pohvalio je njihov neumorni rad, obećao im obilnu novčanu potporu, zahvalno je primio nastavak učenog djela: »Roma sotterranea“. (Podzemni Rim.) Neobični pojav u prirodi, Na brežuljcima Alpa u Liguriji pojavile su se pukotine do 12 metara du- boke, a 6 m. široke. Ljudi se tog pojava straše i sele, dočim učeni: geolozi pomljivo promatraju i prou- čavaju taj izvanredni i zanimivi fenomen. Židovska općina protiv spaljivanja mrtvaca. Židovska bogoštovna općina u Beču obratila se u pi- tanju spaljivanja mrtvaca rabinatu i izdaje sada uputu, u kojoj pokazuje da vjerski propisi dopuštaju samo sahranjivanje u zemlju i da se kod spaljivanja tjelesa židovskih pripadnika neće dopustiti nikakvi crkveni obredi. Bogoštovna općina izjavljuje, da će na zahtjev predati tjelesa mrtvih pripadnika općine na upepeljenje i primit će vrčeve s njihovim pepelom na židovska groblja, ali se vjerski obredi pri tome neće izvršivati. Daljine isčezavaju. Javljaju iz Beograda: Neko irancusko-rumunjsko društvo namjerava uspostaviti re- dovitu aeroplansku prugu Pariz-Prag-Beograd za poštu i putnike, i to s početka tri puta na sedmicu tamo i natrag, a kasnije bi pruga bila dnevna. Ako bude sve išlo povoljno, pruga bi se s vremenom produljila i do Carigrada. U svakomu aeroplanu ima mjesta za & putnika i z& 100 kilograma listovne pošte. Vozna je cijena odregjena jednako kao za prvi razred orijent- ekspresnog vlaka s doplatkom od 15%. Vožnja od Pariza do Beograda traje samo 12 ura. Društvo je zatražilo subvenciju i od naše vlade, koja mu je od- redila dva milijuna dinara na godinu i stavila mu na raspolaganje jedan aeroplanski hangar u Zemunu, ali uz uvjet, da za članove naše vlade budu svake sed- mice raspoloživa četiri besplatna mjesta za vožnju. Idemo da vidimo uspjeh toga pothvata.