Poštarina plaćena u gotovu
zA
pio 23.
DUBROVNIK 22 maja 1923. Cijena današnjem broju 1:50 Din.
Narodna Svijest
Cijena je listu 4, Din. mjesečno; za i = pi S i 1 e S
PLATIVO | 0; za inozemstvo 80. Din. godišnj ma mmm
Uredništvo i prova kod E ROMI, Izlazi.svakog Ulornika.. = |, Oglasi, zahvale i priopčina o pošebic:
eu ZI __ Pojedini broj 1 Dinar. urednik A. Ve! BA bo poseinen cjeniku, 2 Gigovorai
: ž i : sak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rul arodne Svijesti“. —
GevO kopisi se ne vraćaju, —
-
NE
\&iruh života...
Nalazi (
m. jeh se je na zaravancima Tiberijad-
“R TUgU ribara a pred velikim masama
E“ ča Hr Galileje. Oni nije bio demago
ki ki kao o koji vlast ima o
f stusao i hranic je duš čime
aa ran uše riječima
Dee O kad i tjelesno ogladnje, On
60 a smiluje mu se, pa ga Čindeso n
rani i ujedno obeća mi 7
: nogo veće i čudesnij.
O! 2snije.
po sam hljeb života“, govorio je Ć
: o i neba e i koji jede od ovoga hljeba
o
Ga ir . Neshvatljive su ove riječi
: Š oji ga slušaju, a On još svečanij.
v 4 .. . . 4
o e, 7 tjelo Je moje pravo jelo i krv o
o: Po DE jede moje tijelo i pije
10jU život vječni i ja ć
10 1a Ja ću ga “S-
ti posljedni dan“. — Ovo je O s
one moći, i Jaš i.
o o o u koju, bijaše predan, kod
ko e, uze On u ruke hljeb, dade hvale
ga i reče: ,Ovo lje tij Ž
E ijelo moje, koj:
u vas da se preda“... Zatim e ko
el 1e čašu
: O » Ovo Je krv. moja, čaša NOVOGA
u oja će za vas da se prolije... ovo
t: ta: o
o o a i .“ Rasprostro je sto
Je na nji kruha i pića za sv
Gi sve gladne
i vjekova. Svisu pozvani k toj
a e 10 ili
sve udi
orije sa nebeskim go=z00MQ:
Bio je to veliki dan za nas i mi toj uspo-
ni posvetismo cijeli jedan dan. Taj dan mi
da se poklonimo Njemu uistinu
utnome pod. prilikom eruha. Nosimo Ga i
timo svečano po našim ulicama i putevima,
q pokažemo svima, koji gladuju i žegjaju #€
otom, gdje se nalazi pravi kruh. i pravo
će života.
Dogjite, poklonimo se
4 e m 4 : i" i x ..
Dr. Ante Starčević.
(+ 23. V. 1823 i 28. 11. 1896).
Najizrazitije mjesto u velikom nizu hrvatskih ve-
ana zauzima dr. Ante Starčević. Ogrijan na ilirskom
kretu, još kao mladić na sveučilištu, jasno je uvidio,
\veličina jednog naroda zahtijeva političku narodnu
ualnost. Poučen iskustvom francuskom r€vo-
om i borbom sjevero-američkih naroda, uvidio je
o
treba stalne podloge u najširem sloju naroda.
ato je preuzeo na se zad
rod u pravom hrvatskom.
ao omladinac ilirskog pokre
a i Pešte pred
kao je uvjerenje, da spas i
bjedu hrvatskog naroda može
Vue liči one
lamo nice,
ahov apsolutizam i bečki centralizam.
Pokret, što ga je pokrenuo
je ipak uspio, jer je
jena svih južnih Slavena.
čević je ne sa
\ Slavena, šip
aval
aću, da osvijesti hrvatški
smjeru. Dr. Ante Starčevič
ta jasno je uočio bojazan
osvješćivanjem hrvatskog naroda.
siguran uspjeh u po-
slijediti jedino pod lo-
»Hrvatska Hrvatima«. U tome ga je još čvr
| Starčević, nije 'dakako
o volji tadanjim vlastodršcima. /Ali_ uspjeh nije
'izostati!! Starčević je bio već u grobu. Njegov
: Hrvatska konačno oslobo-
Tim 'oslobogjenjem izvršena je prva etapa t. i. *
drvata, no ujedno nastavljena i druga, t or
avno uvidio i želio, t.j. etapa ujedi- kad ovako uočimo ovo pitanje finenci-
i I baš radi toga dr. Star- /
samo velikan hrvatskog naroda, nego svi
počinju, uvigiati i oni, koji mu to
i čovjek svjetskoga glasa,
sav rad bili pristupačni
i stranom svijetu ž
ln O , zgodno je rekao mladočeski za-
EE nije živio ni za svijet, mi za slavu svo
m a E iki za svoj hrvatski narod i za e
4 jedino i žrtvovao ; HERE
1823, u selu Žita: . Rodio se je 23. V
O? niku kod Gospi ; VO
Sim : ospića. Njegov al
I povede ga u 13. g.u wi: pon
A li ao odličnim uspjehom. Svršiv le
i iN baviti lijepom književnošću. Riječka a
tada on pr va Starčevića svojim velikim bilježnikom
ip E da brani nezavisnost Hrvatske od Beča
A o nastavlja svoj rad u hrvatskom
S g. 1861., koji ini i
n i ».koji pobugjuju >
ii Ki odaziva u širokim slana O o
ičan je njegov .
dokazuj govor 26. Il. 1861, koji
oo hrvatskog naroda na oo
ili I Habzburgovaca i grijehe zi
O AA nice s Madžarima uslijed rata 1848 E :
a O uo kia da svako zlo hrvatkog a
ino.cd Austrij GE M EIN
d je. Oživi ;
E pravo Hrvatske dr. A. Same io
E DOE im kalt Zrinskog KO E
M č rvatskom narod aii
če : : u. Dok je ROO
O u domovini, njegov e sE a Redukcija činovnika
veze u e a književni i politički rad tražio Z
SL zemstvu, Uspije da nekako prodre u Pari o
ko jim mišljenjem. Zato je bio izagnan, ali O
amnestije 1867. vrati se u e 1 prigo-
God. 1871. nast 3 :
: a TO s
Zatvorič progon «pravaša
E dr. Antu, Davida | Starčevića i ID
io. je u teškim prilikama. Ona E e
: ki , kada Starčević ;
Slhptitača Rac zavjete sa tić_u saboru ustade pro-
grof Khuen-Hedervary, koji poče goniti i tlačiti hrvat"
ski narod. Od g. 1890. stranka prava napreduje poput
bujice. To se dokumentira prigodom otkrića Kačićeva
spomenika u Makarskoj te Gundulićeva u Dubrovniku.
God. 1894. udara s€ temelj Starčevićevom domu u
mjer sami Dubrovnik. Česi imaj i
E ) aju svoj hotel. i i
a E u Lapadu »Marijiii Dvorac« A
kJ. kO Uzeli su već pod zakup sib
kO ira u : Hotel 'Petka«, negdašnji Hotel
Gre a a vođe pregovore, kako ču-
OR o apad«;, a to sve kroz ovu godinu
E LI d naprijed, do godine će! svi hoteli
A io ne e E |
i : o mirno da gledamo. jesi
ire pri a štedljivi — u tom im čast i i A
O i a nego svuda drže samo Čehe. Do-
a o. pe i brijači Česi. A maš narod
m EDO s lora da seli trbuhom za kruhom
eni : i ša i druge vremenske nepogode ge
nk nogim mjestima da se težak prehrani
a e o još niko obogatio, pomorstvo naš
e i Ša onda što ostaje našem čovjeku ? :
čari i naši i je i pe O O
i u 5 niji pri ici i
me ie poštene zarade, a O: : iji
sadašnjost i za budućnost. — Y O
Pod tim naslovom napisao je Dr i
EE Politici« iak iz jeee
E sik Parola o redukciji ne smije :
i Adu ni za deset ni za dvadeset od sto
višno u javnoj uree O O =
Bi Go "drugog ako io
etaljne organizacije postojeće ei i
Anidišea; sv-20- x.
Treba dakle pristupiti najprije preustrojstvu svih
lužbe. Treba početi
nadleštava i organizaciji državne s
od ministarstava kao od glavnih stožera. Dovoljno je
naglašeno i ne treba ponavljati do dosade, da imamo
sedam sasvim suvišnih ministarstava. Još pred skoro
Zagrebu uz prisustvo. Hrvata iz svih hrvatskih krajeva. — dvije godine, priznajući to, vlada je bila prikazala za-
Godinu dana za tim svečano se predaje D.ru Starčeviću. konsku osnovu, po kojoj su se imala ukinuti razna
ministarstva i njihovi poslovi dodijeliti drugima. To bi
Dr. A. Starčević oboli i 28. II. 1896. umtrije, te je po-
kopaniu Šestinama kraj Zagreba, kako je sam želio. bio pravi početak redukcije. Ali da, nije išlo, zavlačilo
:kremenjaku, ka- se dugo, dok ta osnova nije bila povučena. Danas se
da je za saniranje
Ponajboljem svojem političaru,
tom i misli se,
rakteru, velikanu hrvatski će narod uvijek odavati
dužnu počast i ime će njegovo. ostati slavno u po-
vjesnici hrvatskoga naroda. Slava mu!!!
Česi gosti i Česi zakupnici.
U našim se je novinama zadnjih dana zapedjela
olasku braće Čeha ma 'naše more.
m opasnost za Dalmaciju, dok drugi
dat, jer 60.000 Geha, što dolazi na
jeznicu, parobrođe i za hranu oko
to je znatan kapital, Mislimo, da
eti jedno razlikovanje : jedno
Česi zakupnici. Od prvih je
blagodat, a od drugih ozbiljna opasnost. Česi gosti
nek nam dolaze i još u većem broju i uvijek će nam Nema prave Or$
\biti dobro došli. A njima se isplati putovati u naše nički zakon, koji je toliko potrebit, nije danas ništa
krajeve, dok njihova kruna vrijedi naših 11 K i više. drugo nego gragjenje s krova a ne s temelja. o
Ne samo bogataši, već i niži činovnici mogu da se Manite se redukcije činovnika prije nego uredite
priušte dolaziti u Dalmaciju na more i na sunčanje. _ valjano cijelu mašinu državne administracije, jer ćemo
“Jer uzmimo činovnika, koji ima samo 4.000 čhsl. kruna takvom redukcijom upasti u veće zlo, i bit će ,error
o da s tom svotom može i u. pejor priore“.
"mjesečno. Pretpostavim
Češkoj da pristojno žive, ali kad on dogje u Dalma- : CD
dh ima ništa manje Kulturne vijesti.
ciju i promijeni to u naš novac,
\ Ka sa tom svotom može platit i putne
koliko ga volja, i kupit odijelo i
više i ne govori o i
nesnosnih upravnih prilika dosta odbiti 10% činovnika.
Kad se sredi pitanje ukinuća suvišnih ministar-
stava, uporedo s tim uredit će se i ostala nadleštva
širom države./ Inače ije to nemoguće. Svako ministar-
stvo hoće da bude jedno carstvo o sebi, hoće da ima
u pokrajinskim granama uprave svuda svoja posebna
nadleštva, neodvisna od ostale pokrajinske uprave. Tako
se nagomilao silan balast činovnika, pisara dnevničara,
sasvim suvišnih kancelarija, što sve stvara nove nepo-
trebne poslove i broj stručnjaka u službi mora da se
podvostruči, jer svako nadleštvo "hoće da ima svoje
stručnjake, makar i ne imali dovoljno posla. Danas
sami ministri ne znaju tačan broj činovnika njima pod-
regjenih, još manje njihov hierarhični i platežni položaj.
organizacije državne službe. I sam činov-
polemika 0 dđ
Jedni uvigjaju u to
iznose veliku blago
more, potroši za žel
180,000.000 Din. a
u ovo pitanje: treba unij
su Česi gosti, a drugo
nego 44,000 K,
troškove i gostit se,
vratit se veselo kući.
dovršen je na svečani na!
psosti. Vjerske i svjetovne organizacije iz jgrada i iz
pokrajine došle su sa velikim natpisima: Psost ponizuje
čovjeka — Psost je znak neuljudnosti“ i t. d. Bila je
20 Prvi
a A sada,
i ogromna povorka okolo grada sa 20 muzika.
jalno — ato i Česima i svakomu najviše imponira —
h lako čemo razumiti, kako su se Česi počeli zanimati, i
= da kupuju i zakupljuju i zemljište i zgrađe i hotele je išao veliki auto krcat djece, koja su bacali letke
= u našoj državi. Sa nekoliko milijuna njihovog kapi-. protiv psosti. Prisustvovala je povore i vojska i narodna
tala, oni mogu, da prekupe sve što je boljega kod nias. :milica. Ovom su kongresu. prisustvovali 'i članovi
| Nijesu nam poznate sve okolnosti, ali uzmimo za pri. kralj. kuće, te mnogi crkveni i svjetovni dostojanstvenici
Kongres protiv psosti. Na 14. svibnja 0. &
čin u Torinu kongres protiv /