vijest
O *_ God. V.
ena je listu 4. Din. mjesečno; za inozemstvo 80, Din. godišnje.
PLATIVO I UTUZIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom “cijeniku. - Odgovorni
E : 9 urednik A. Fle. — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“. —
Pojedini broj 1 Dinar. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju, —
| Loše gazdinstvo u našoj državi.
| (Od ugledne ličnosti izvan Uredništva).
Prama neprocjenivom bogastvu u naravi, kojim
\raspolaže naša mlada država, opstojahu svi najbolji
ivjeti za udoban i normalan život u našoj domovini,
e jedino preostajaše, da se složnim silama pristupi
regjenju zakonodavstva, financija, saobraćaja itd. prama
| izmijenjenom stanju stvari, Perspektiva zavidne budućno-
ti udahnivaše iza sloma u dušu naroda čvrstu volju i
nergiju za ozbiljnim radom u korist opće otadžbine.
u za prvim oduševljenjem, započelo je nažalost vrlo
rzo nastupati negodovanje, koje se je najposlije pre-
orilo u razočaranje ! Uzrok tomu preokretu treba
ripisati tvrdokornosti vlastodržaca u Beogradu, koji
u usprkos očilih dokaza o neuspjehu svog admini-
\strativnog sistema i usprlkos nepristranih savjeta od
(strane iskusnih i razboritih naših prvaka, ustrajali su
alje u njihovim deleternim metodama uprave, ne ima-
ći o nekim pitanjima ikakvog pojma, naročito pak
pitanjima, koja zasijecaju u pomorska granu. '
Prvi impuls negodovanju kod naroda pružio je
: diletantizam
ospode ministara financija, koji mješte odmah u pr-
ome početku da sastave primjereni nacrt oporezova-
a, koji bi imao biti. jednolik za sve državljane, dr-
li su se svi najlakše ali istodobno pogrješne me-
Htođe, biva, neprestanog povisivanja carina, prireza i
taksa. Te dažbine direkino opterećuju trgovačke kru-
g Ove, a svaljuju se konačno na konsumente, Još i
anas nakon skoro pet godina, porezni sistem nije još
iren na cijelu državu, tako da se u krajevima Sr-
je ne plaća porezna vino, na proizvagjanje rakije, itd,
iko je dakle moguće, da država, koja neprestano
siva dažbine, može i pomisliti oboriti skupoću >
a se od prihoda što ireba da ugje u državnu kasu
vjesno radi i ekonomiše, polovica bi bila. dostatna
zdatke, a druga polovica prihoda mogla bi se
otrebiti za druge korisne svrhe,
Državni se novac rasipljej
naprosto nemilosrdno iz punih šaka, i to baš: 1) sub-
Bncioniraju se preobilato kazališta, što je moglo izo-
i barem do boljih ekonomskih prilika; 2) podigle
e kroz kratko vrijeme neke universe, kao n. pr.
ja u Skoplju, dok za iste zavode nema spremnih i
poznatih sila; 3) otvorio se je znatni broj srednjih
la i ondje, gdje za to nije bila nikakva potreba,
a te škole, u nestašici ispitanih nastavnika, uzimale
se na brzu ruku i osobe bez kvalifikacija ;, 4) za
je i učiteljice pučkih i gragjanskih škola, koji su
ša pregjašnje austrijske vlade potpadali pod zemaljsku
avu i iz odnosnog fonda pobirali beriva, prevede.
ijem istih u državnu službu bio je nepotrebno opte-
e državni budžet; 5) jednaki postupak slijedio je
liječnicima, koji su prije bili namješteni kod po-
skih bolnica..
ored navedenih primjera, u svrhu karakteriziranja
u kriterijom naši vlastodišci tretiraju pitanja
nosti, vrijedi istaknuti slijedeće: : ;
i * 7 Upravnih sudišta
U Austriji koja je brojila 28,730.000 stanovnika,
lojala je jedno samo ,Upravno sudišie“, u kome
vahu pravnici na glasu, dostojni svakog najvećeg
nanja. Od spomenutog sudišta izrečene odluke, re+
djela pravničke znanosti, bijahu svake godine
pane u posebnim svescima, i dostavljene svim
inistrativnim :madleštvima, koja bi se do potrebe
uživala tim udžbenicima, crpeći iz istih nužne upute.
Naprotiv u našoj državi koja broji jedino 13,000.000
ja, prohtjelo se je osnovati sedam takovih ,Uprav-
sudišta“ uz doznaku masnih plata dotičnim _funk-
+ Inkompatibilitet broja rečenih suđišta pro-
kovat će naravnu i neizlječivu posljedicu, da do-
i se, da dva ili: više tih. imaj šiti
sudišta imaju riješiti
o identično pitanje, može nastati razmimoilaženje
. kao.što se češće u praksi zbija, te će. svaki
Bih sudišta izdati kao. vjerojatno različitu odluku, što je.
tci sa zdravim razumom, ivi i
bitne
* Jegliča. Ovih je dana čitava Slovenija zaodjevena ru-
je, da se uzdrži jedno samo »Upravno sudište“ sa naj-
boljim pravničkim silama, a ne namještati ih na ta
mjesta prama partijskome ključu, kao što je tu skoro
slijedilo. Na ovakov način znatno bi: se prištedilo i na
izdacima za beriva činovnika, i za najam zgrada.
33 županije
Osnovale su se 33 Županije, sa velikim županima
na čelu, sjajno nagragjenim. Označeni broj županija
prama broju pokrajina naše teritorije u istinu je pre-
tjeran, dok bi prama razmjeru broja pokrajina bio do-
voljan broj od najviše sedam županija. Je li doista
nesmisao da u Dalmaciji koja broji 630.000 žitelja,
opstoje dvije županije ? Broju od 33 župana, treba na-
dodat primjereni broj činovnike, zgrade za uredovanje,
ete, etc. Pri svemu tome svaki je od velikih župana
bio opskrbljen tobože za uredovnu svrhu, gospcekim
automobilom i dotičnim šoferskim osobljem. U vezi
sa zadnjom činjenicom nastaje pitanje, kojim se je kri-
terijom obzirom na svagdanji saobraćaj na sve strane
svijeta parobrodima, željeznicama, automobilima i ko-
čijama, obnašlo ipak potrebitim, da se utaman razbaci
toliki silni novac za nabavu automobila gogpodi veli-
kim županima, koje saobraćajno srestvo podleži per-
maneninome irošku za benzin, gume i šofere?
Imamo 18 ministarstva
koliko ih nema ni velika Engleska sa Indijom. Uz to
u rečenim ministarstvima opstoje razna odijelenja i
pododijeljenja, bezbroj direktora, načelnika, pomoćnika,
inšpektora, sekretara, i t.d, Vrijeme je, da se u svrhu
odštećenja budgeta ukinu ta suvišna ministarstva, —
Plate, koje pobiru gospoda ministri, daleko nadmašuju
plate ministara drugih država, koje financijalno stoje
bolje od nas. Ministri osim svoje plate, pobiru istovre-
meno i dnevnice kao narodni poslanici, a to obzirom
na okolnost da minisiri bivaju birani iz redova narodnih
poslanika. Pobiranje tih dvostrukih beriva protivi se
prije svega budgetanskome interesu, a pri tome nije
pravedno da ministri, koji prama činu, što ga obna-
šaju, već pobiru odnosne prinadležnosti, da primaju i
drugu nagradu u svojstvu poslanika. U svrhu uštede,
trebalo bi da se i ovo pitanje čim. skorije podvrgne u
skupštini objektivnome raspravljanju.
U pamet!
U ovome ozbiljnome času, kad prijeti opći štrajk
državnih činovnika zbog odugovlačivanja da im se po-
boljšaju njihove dezolatne ekonomske prilike, a sa
Olimpa odvraća im se: ,da nema potrebitih srestava
za pokriće izdataka iz plus za povišenje plata“, odbi-
jamo takov izgovor, naglasujući: ,novaca može da
bude, uvede li se u već izloženome smjeru toliko po-
trebita štednja u domaćoj ekonomiji. Pri tome neka se
prije redukcije činovnika otpusti 50.000 nekvalificiranih
i nesposobnih namještenika, a to bez obzira na nji-
hovu partijsku boju. .Napokon neka se uvede jednako
i pravedno oporezovanje svih državljana !
Pismo iz Ljubljane.
_ Proslava jubileja kneza-biskupa, Dr. Ant. Boa.
hom radosti i veselja. Prijestolnica Slovenije, bijela
Ljubljana, osobito je ponosna što u svojoj sredini
imade vladiku, koji.je Slovencima ono, što je bio Ni-
jemcima biskup Keppler, Talijanima kardinal Ferrari,
a Belgijancima Mercier. Srce svakog Slovenca puno je
poleta, sve se je natjecalo, da proslava ispane što ve-
ličanstvenije. Više je akademija bilo-priregjeno u čast
visokom jubilantu, Uoči dana proslave u Subotu 26.
maja uveče najaviše zvona i hici iz topova početak
slavlja. Glazba sa zvonika stolne erkve svojim ugod-
nim akordima ulijevala je osobito veselo raspoloženje
W masama naroda, koji se je okupio pred palaču bi-
skupovu. Zbor od preko 400 pjevača izvagjao 'je se-
renatu. Biskupski dvor bio je sav osvijetljen reflekto-
rima. Vatrometi su se bacali sa raznih strana, a sva
Ljubljana plivala je u moru svijetla. ; :
U Nedjeljn 27./V. osim veličanstvene svečanosti
u crkvi, vršilo se je slavlje i u dramatskome kazalištu.
. Katoličko društvo obrtničkih pomoćnika davalo je Cal-
deronove »Tajne sv. Mise«. Svečanostima su prisustvo-
vale sve gradske ličnosti, te zagrebački nadbiskup dr,
Antun Bauer. Preko svečanog banketa veliki župan dr.
M. Lukan ističe, da nema Slovenca, koji se ne bi sje-
ćao svog vladike, te mu se odužio barem malo za
njegove ogromne zasluge za narod ne samo na crkve-
nom, već i na političkom, kulturnom i gospodarskom
polju. 1 Dalmatinci su jskazali čast' preuzvišenome
svečaru time, što je i »Pavlinović« bio megju depu-
tacijama za čestitke, a bogoslovi su mu zahvalili na
njegovome radu megju Hrvatima u Bosni! prigodom
akademije držane u bogoslovlju dne 24./5. B.
Kulturne vijesti.
Pravoslavna crkva napušta julijanski koledar.
Javljaju iz Beograda, da je na kongresu pravoslavne
crkve u Carigradu bio primljen prijedlog jugoslaven-
ske delegacije, da se napusti julijanski koledar, a uzme
novi, ali ne gregorijanski nego naročiti, koji će se sla-
gati s gregorijanskim sve do godine 2870., kada će
nastati razlika od jednoga dana. Uregjenje je ovoga
prijedloga bilo povjereno jugoslavenskom delegatu
prof. Milankoviću, a promjena će se izvršiti još ove
godine tako, da će se u pravoslavnoj crkvi 1. listo-
pada brojiti kao 14. — Ovu će potrebitu promjenu
rado pozdraviti svi Slaveni, jer ćemo nakon toliko
vijekova ove godine za prvi put skupa proslaviti Božić.
Bilo u sto dobrih časa!
Najveći knjižarski uspjeh Sjedinjenih Država
je — biblija. Ta se knjiga u Americi najviše čita i
najviše iraži, pa prema tome i najviše štampa. Američki
nakladnici štampali su prošle godine trideset milijuna
primjeraka svetog pisma u svim jezicima. Iza toga
«majviše se štampa »Čiča Tomina koliba«.
Pisma iz naroda.
A. ŽUPA. — Bez kupališnog općinskog nadzora,
Amo u Kuparima, Srebrenome i Mlinima imamo svu
silu stranaca na kupanju, ali nemamo nadzora ni reda |
sa strane općine, te se kupaju skupa muški, ženski,
djeca i živine, kao u kakvom afrikanskom selu, gdje
nema vlasti ni reda. To je istim boljim gostovima
zazomno, glasu kupališta štetno a osobito mlagjem
naraštaju pogubno. — I mi smo veliki dio ugledne
Đubrovačke Općine, te molimo, da Općina, u općem
interesu, odredi strogu zabranu, uz veliku globu i
oružničku kontrolu, meodjevenog kupanja i šetanja ;
zajedničkog kupanja; svakoga neređa, osobito u bli-
'zini Crkve, kuća ili prolaza. Molimo da općina pro-
glasi zatvorenim kupalištem : Kupare, Srebreno i Mline,
te da opredijeli kupanje ovako: za same strance:
Kupare; Srebreno : samo ispod češkog kupališta;
Mline: od Jelićeve do župnikove kuće (isključivo).
Za strane goste, muške: Kupari, Mline (kao gori) ;
za strane ženske samo Srebreno. Za domaće pučan-
stvo na Srebrenom : od ,Orsana do Kanjula“; u Mli-
nima: od Lučićeve kuće put istoka; ženske na Sre-
breno; muški u Mline. Za muške na Srebreno pred
Crkvom: ujutro. ranije. Za životinje : jedino mjesto
»ispred Orsana“, na Srebremom i to samo uvečer, —
Za vršenje ovih naređaba odgovarala bi inšpekcija
žandara i jedan stalni općinski redar (plaćen od po-
većane takse za strance i nastanjen u Župi). Prekršaji
neka se, u općem interesu, najstrože kazne. — Stalni
smo, da će se naša Općina snažno i ustrajno za ovo za-
uzeti kao i za ostala kupališta Dubrovnika. —/-_.
Sada kad naša Općina pobira po Din. 2.50 od
svakog stranca na dan, i kad za odlomke Brašinu i
Zavrelje utjerava najmanje 500 Din. dnevno, nadamo
se pouzdano, da če što prije dat popraviti razvaljene
puteve u istim odlomcima, i izvesti druge poboljšice
za koniort stranaca, koji se i tako tuže da, osim pri-
rodnih koniorta, ne nalaze u mjestu nikakovih. Vrijeme
je već da se radi! — Župljanin.
GRUŽ. Tjelovska procesija. Po starom običaju
proslavljen je i ove godine najsvečanije jedan .od
najuzvišenijih blagdana naših, Tijelovo, Taj dan od
davnina na odregjeni čas, biva u 6 sati jutra, otpočela =
je svečana sv. Misa u Mihajlu, koju je otpjevao naš
preč. župnik uz podvorbu u prisustvu mnogobrojnog
a
A