Poštarina plaćena u gotovu.
Br. 26.
DUBROVNIK 12. juna 1923.
Današnjem broju cijena 1:50 Din.
God. V.
- Narodna Svijest
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
i Cijena je listu 4. Din. mjesečno; za inozemstvo 80. Din. godišnje.
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1 Dinar.
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
: Izjava Vlade u narodnoj skupštini.
i Na sjednici održanoj dne 1, juna gosp. Ministar
_ Predsjednik N. Pašić pročitao je pred skupštinom
| .programnu deklaraciju nove vlađe. Deklaracija ne iz-
| laže nikakav program, nikakvu smjernicu ni za vanj-
sku ni za unutrnju politiku, u kratko rečeno : vrlo je
| mršava, te nije zadovoljila javnost, koja je s pravom
| očekivala nešto stvarnijega. Vlada u svojim izjavama
i bila je naumice suzdržljiva do skrajnosti, predvigjajući
_ kakva će se hajka proti njoj podignuti od strane opo-
| zicijonalnih grupa kad se otvori diskusija o deklaraciji.
| Radikali upoznavajući svoj teški i nesigurni položaj,
_ pri sastavljanju deklaracije držali su se poznate latin-
= ske izreke ,in medio tutissimus ibis“. i
U pogledu spoljne polilike Vlada u njezinoj izjavi
\\jedino konstatira najaktuelniji megjunarodni problem
| teparacija, kojim je direktno tangirana i naša država,
\Propustila je da izrazi svoje stanovište prama novome
grupisanju sila u Evropi. Nije se sjetila Rusije, koja
kakvagod bila ipak je majka Slavena. Nije se dotakla
naših odnošaja prama Bugarskoj, Grčkoj i Magjarskoj.
U pogledu naših odnošaja sa Italijom bilo je potre-
bito, da se izjavi o rezultatima pregovori, koji su se
'do sada vodili odnosno: Rijeke, Delte i Baroša. Pri
«današnjim kritičnim političkim prilikama, kad se čas
s jedne, čas s druge strane podižu guste oblačine,
tijeteči novim komplikacijama, u vrtlogu kojih mogli
bi smo se i mi sami jednog dana vrlo lako naći,
bila je dužnost Vlade, da pri svome nastupu pred
narodno predstavništvo, od koga traži povjerenje, jasno
izloži pred kojom se situacijom nalazimo i koje pre-
ntivne mjere namjerava poduzeti, da se u eventual-
ime čašu pogibli; ne bi: našli" nespremni.
U pogledu unutrašnje politike, pod tom podrazu-
mijevamo srpsko-htvatsko pitanje, Vlada nije takogjer
jasno i otvoreno izrazila svoje stanovište, već se je
služila sibilinskom izjavom: ,mnoge stvari, koje je
trebalo nakon našeg oslobogjenja i ujedinjenja od-
mah uregjivati, nijesu bile uregjene, ali i sada,
poslije donošenja ustava nije kasno ako se iskoristi
wrijeme, da ih uredimo u želji narodnoj“. Navedena
izjava prama svome smislu, pruža povoda raznim tu-
ačenjima, naime, da se lim riječima smjera na re-
viziju ustava, ili obratno. Ovom je prilikom baš ire-
bala Vlada precizno izraziti svoje mišljenje u pred-
metu _i označiti na kojoj bi bazi bila veljna pristati na
preuregienje dosadanjeg režima. :
U jednoj jedinoj tački deklaracije Vlada se
razglagolila, biva, suhoparno nabrajajuć - niz
takona, koje namjerava iznijeti pred narodno pred-
tavništvo.
(U svrhu ostvarenja sporazuma do sada nije skoro
lišta učinjeno, ne držeći računa o nekim zakulišnim
egavorima sa Radićem, koji su još uvijek ostali u
graničama sondiranja terena. Da će pregovori s Radi-
ćem uroditi pozitivnim rezultatom, to je vrlo proble-
a ičao. Ne dogje' li do. sporazuma današnje Vlade i
Radića; ne riješava ipak ista dužnosti da: uz: sudjelo-
&nje/ drugih iskusnih naših narodnih prvaka, bude
laštojati da dlre put riještnju srpsko-hrvatskog pro-
blema. Uzroci tiesporazuma u ovome pitanju više su
idministrativne nego li državopravne naravi, ie prama
e me opstoji nepremostivih poteškoća da se dogje
nagodbe. —- io
Da se napokon riješi ovaj najvažniji unutrnji pro-
blem, o kome ovisi unutrnja konsolidacija države, po-
bito je da se odmah isprave događanje krupne
dministrativne griješke i da Vlada odliijnom i iskre-
m Voljom izagje u sustet općoj želji ostvarenja
bratskog sporazuma. Akcija sporazuma mora biti
poveđena u parlamentu, gdje volja naroda nalazi izra-
a preko svojih predstavnika.
Neođregjeni stav Vlade u današnjoj politici,
_ neodlučnost u. riješenju najglavni ih pitanja,
iprostivi su propušti, koji škode prestižu i vlađe
i metoda i države, GorstiM 201
Tri zakonske osnove.
Na zadnjim sjednicama ministarstva raspravljane
su tri zakonske osnove i to: zakon o porezima, o
zajmovima i o vojsci. Jedna je osnova važnija od
druge, a kako se vidi tiču se ili našeg džepa ili života.
Zakon o porezima važan je s toga, jer još do
danas nijesu u državi 'svi porezi izjednačeni. Jedan
kraj plaća manje, drugi plaća više poreza. Mi sigurno
nijesmo megju onima, koji plaćaju manje. — Zakon
o zajmovima važan je zato, jer ako se posugjuje mora
se i vratiti, a vraćati morat ćemo mi. Važno je zašto
se prave zajmovi, ako se zajmovi prave za vojsku,
onda miriše po barutu. Mnogo dima, a sve više zima.
Zakon o vojsci i te kako je važan, Današnji srbijan-
ski: zakon udešen je samo prema srbijanskim prilikama.
Važno je, da li ćemo zadržati i na dalje vojsku ili
ćemo uvesti, kao što je u Švicarskoj, narodnu obranu.
Kako li će ti zakoni izgledati, ako pri njihovom ras-
pravljanju ne bude hrvatskih zastupnika? Hoće li se
drugi otimati, da sa naših legja skidaju teško breme
poreza ili će ga možda još povećati ? Dug je zao drug
a nijesu li žalosniji naši zastupnici, koji puštaju da nas
se opet optereti i to kako izgleda za puške i topove,
koji leže u iranciskim vojnim magazinima ? Nijesu li
žalosni zastupnici, koji govore o mirotvornosti, čovječ-
nosti, pacifizmu, a kad se raspravlja zakon o vojsci,
onda od sedamdeset glasa — glasa čuti nije?
Česi gosti i Česi zakupnici.
Članak u pretprošlom broju našeg lista pod ovim
naslovom naišao je na opće odobravanje kod svih tri-
jezmenijih elemenata, ali je u isto doba pogodio osjet-
ljivost nekolicine braće Čelfa. Nami je žao, da su se
našli uvrijegjeni, ali su.izneserie samo zgoljne činjenice,
a svrha je onog članka bila, ,da se dade našem čovjeku
poštene zarade“, jer kod nas nema ni javnih ni pri-
vatmih gradnja, a Lije nas svaka nepogoda. Članko-
pisac je napravio razliku izmegju Čeha, koji dolaze i
odlaze kao gosti i javno priznao, da nam je od njih
blagodat i kao takovi ,neka nam dolaze u još većem
broju i uvijek će nam biti: -dobro: došli“. Uz to je
navedena i činjenica, da 60.000 Čeha, što dalazi k nama
na ljetovanje, potroši za željeznice, parobrođe i hranu
oko 180,000.000 Din. ,a to je znatan kapital“.
Uza sve ovo neki su nam Česi-gosti pisali, da
više neće doći k nama, jer da mi ne pišemo ni proti
Talijanima, ni Nijemcima, ni Madžarima, nego jedino
proti Česima. Dva smo takova pisma primili, pak na
ovo neznamo, što da odgovorimo, već jedino iz toga
izbija, da se i Česi gosti soliđarišu, sa Česima zaku-
pnicima. Što je pak u onom članku rečeno proti Česima
zakupnicima ? Konstatovane su činjenice, da su oni
ove goditie uzeli u svoje ruke nekoliko hotela ii našem
gradu. Pak ni proti tomu nije ništa rečeno, već jedino,
da su iz svih tih hotela odalečeni naši ljudi, a dovedeni
sve Česi. Radi toga toliko je naših ljudi izgubilo zaslužbu.
Ovo mislimo neće odobriti ni sami razboritiji Česi.
Od jednog pak Čeha, koji je odavna u službi u
našem gradu, primili smo članak sa zamolbom, da ga
uvrstimo .na obranu Čeha. Mi to rado činimo držeći
se načela, nek se čuje i drugo zvono, ali članak ne pobija
nimalo 'fakta iznesena u našem listu. U članku ima
i nekoliko neispravnosti, koje odmah ispravljamo :
»U Kuparima je bilo nemoguće da ciglana prosperira.
Česi su. kupili t0.mrivo dijete, zgradili nešto što domaći
ne bi bio učinio. To će svaki objektivno misleći čovjek
priznati, a čudnovato je, da domaći ljudi ne iskoriste
svoja prava, te da ne kupe 52% dionica, na koje imaju
pravo... — »Marijin Dvorac« je humana ustanova a ne za
interes, pak prema tomu nije oštećen domaći narod“. Za
hotel »Petka« i »Imperial« kaže, da dok su bili u nje-
mačkim rukama, svak je mučao, a sad vide »Ččesku
pogibao“. Ukoliko znamo, »Petku« je vodio jedan Slo-
Venac.i za vrjeme rata mnogi su činovnici iz grada
hodili va hranu u ovaj hitel.. I od hotela »Imperial«
Većinu dionica imali sa naši ljudi, a u njemu gradje
stekao hotel prvog ređa u svakom pogledu. Čujemo,
tla je sada u »Imperialu« cijena sobama tako povišena,
da je bilo više tužaba, te je vlast prisiljena da vodi
izvide, a i na hranu se nitko ne hvali, Za hotel »An-
cora« sada »Hejda« kaže, da se je dvije godine tražio
kupac ili zakupnik, a sadašnji vlasnik Čeh spravan je
da ga proda domaćem čovjeku“.
»Lijepo, iskreno kažete: Dogjite braćo (l) Česi
na naše more, donesite puno novaca, samo nemojte
ništa zahtijevati.“ — Ovo niti je ko tražio niti traži od
Čeha. Ako dolaze na more, dolaze svojevoljno, i za
svoje dobro, a usljed naše valute njima se to i isplati,
kako smo to dokazali, Ovdje se je pisac malo odviše
zaletio, i kad bi mi uzeli njegov ton, mogli bi ga
dobro poslužiti.
Članak završava : ,Zaboravljate koliko je specialno
dalmatinskih stanovnika nastanjeno u Českoj, osobito
u Pragu sa vlastitim personalom, gdje uživaju potpu-
ma prava kao sami državljani. N. pr. u Pragu ima oko
200 dalmatinskih prodaja vina sve sa vlastitim perso-
nalom, a novac se izvaža iz Česke u Jugoslaviju, a
ne obratno I“ Ova je prispodoba odviše smjela, da ne
rečemo što drugo. Neka g. pisac isporedi Prag i Du-
brovnik, samu siromašnu Dalmaciju sa cijelom boga-
tom Českom, pak će brojevi kazati obratno, što misli
g. pisac. Ovdje ćemo mimogred spomenuti, da se naši
vinari tuže, da je uslijed ogromne carine nemoguće
uvagjati vino u Čehoslovačku, pa se sada braća Česi
služe talijanskim vinom tako da Dalmatinci sada napu-
štaju radnje s vinom u Českoj, gdje su ih za prijašnje
države bili otvorili.
Nama se čini, da bi g. pisac bio bolje učinio i
za Dalmaciju i za renome Čeha, da je pozvao svoje
sunarodnjake, neka sagrade nove hotele 4 la »Impe-
rial« i Lerchov »Lapad«, nek nastoje svojim kapitalom
pridignuti industriju u Dalmaciji, nek n. pr. produlje
elektr. tramvaj do Zvekovice, - pak ga kroz stanoviti
niz godina ustupe. općini — onda ćemo blagoslivati
i takove Čehe zakupnike, koji će i našem čovjeku dati
zarade i učinit nešto ma dobro ove zapuštene zemlje.
Na koncu pak preporučamo braći Česima, da
upute dobar dio svojih sunarodnjaka, koji k nama
dolaze, da poštuju naše običaje i ne vrijegjaju moralne
osjećaje našeg naroda, jer ne dolaze u kakovu afričku
koloniju, već u kulturnu Dalmaciju.
Kulturne vijesti.
Prosvjed proti vjerskom progonstvu u Rusiji.
Proti progonstvu svake vjere i vjerskih službenika u
Rusiji izišao je svečani prosvjed svih vjerskih pred-
stavnika u Francuskoj. U prosvjedu: se. poziva javno
mišljenje cijeloga svijeta, da svim sredstvima. ustaue
protiv progonstava i da priskoči u pomoć nesretnim
žrtvama boljševičkih krvnika. Prosvjed su potpisali
pariški nadbiskup i kardinal Dubois, predsjednik pro-
testantskog saveza Gruner, veliki rabin Israel Levy,
pastor američke črkve Goodrich, starješina grčke pra-
voslavne crkve German Vasilakis, starješina rumunjske
crkve Radu, starješina armenske crkve Vramhabouh
Kibarian, mitropolit ruskih pravoslavnih crkava u za-
padnoj Evropi Eulogije i predstavnici raznih prote-
stantskih crkava.
Megjunarodno liodočašće u Lurd, Limpias i
Padovu. Dne 6. kolovoza. polazi megjunarodno ho-
dočašće iz Jugoslavije, Austrije, Češke i Švicarske preko
Gornje Italije, talijanske i irancuske Riviere u Lurđ
(Francuska) i u Limpias (Španjolska) a na povratku u
Padovu. Putovanje će trajati 8 sedmice. Stajat će po
osobi u 2. razredu (sa svom opskrbom) 700 lita, a u
3. razredu 500 lira. Za učesnike iz jugoslavenskih
krajeva daje pobliže upute g. Josip Bohm, školski
ravnatelj u Ernestinovu kraj Osijeka.
. Na kakav način če biti zamijenjen kalendar
u Ruslji. Kao što je već poznato, »Sveruski Crkveni
Sabor« odlučio je uvesti u Ruskoj Crkvi Gregorijanski
kolendar. Praktički će biti izvršeno na slijedeći način :
3. juna po novome ili 21. maja po starom i opet 10.
e 'po novome stilu ili 28. maja BR staromu —
it će izvršen dvostruki sastav nedjelnih Božjih Služba ;
za toga od 12. juna definitivno če Gregorijanski ko-
lendar zamijeniti Julijev. Po tomu če pravoslavne
Petrovske korizme biti ove godine skraćene ma dvije
sedmice. »Ruskufta«.