Poštarina
/ Br. 28:
plaćena u gotovu.
_DUBROVNIK: 26. juna 1923.
Današnjem broju cijena 1:50 Din. :
God. V.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Lotvio je ribu na genezarelskom jezeru, a jednoga
dana reče mu brat Andrija: Nagjosmo Mesija. Oh
ostavi na to svoj čamac i mreže i pogje za Uči-
1 teljem,: da ga slijedi na svakom koraku... Učitelj ga
\prekrstiu ,Stijenu“, da na njoj sagradi svoju Crkvu,
\u kojoj mu zato povjeri največu vlast.
Nekoliko dana iza toga ostijskim putem prema
\Rimu hodio je priprost čovjek, 'siromašno odjeven stra-
! nac, bio je to nekadašnji ribar sa genezaretskoga je-
\zera. Hodio je u Rim. Pa šta će on u Rimu, u ste-
dišto moći i pokvarenosti svijeta ?.,. Ide da-ga
'Zauzme i da zavlada u njemu. Ne onako, kako su ga
\nedavno zauzimali Marije, Sula, Cezar, August, več
bez _\proljevanja krvi. Srušit će ga od temelja, al ni
3 s jednoga gida neće mu baciti kamena. Kapitolij, Pan-
eon sačuvat će povjesnoj uspomeni, a njihova će
božanstva spremiti u muzej. On će podignuti novi,
kršćanski, vječni Rim..
Rimljani, koji su a sretali na ostijskom putu,
cali su poglede prezira na nj, jer mu i vanjština
na naroda. Da su mu još k tome čitali i misli, koje
ga vodile u Rim, bili bi ga prezirno sažalili, da
Danas u Rimu: kod njegova veličanstvenoga
ba 'stanuju mu nasljednici u neprekidnom nizu.
] koe O svijetom ; oni ED sa mi-
i kršeanske a divi. se \Providnosti i časti ribara
zdretskoga Jezera — Šimuna: Petra,: sina, Jonina.
si gosti i Česi zakupnici. eO
Iz Praga smo primili ed uglednog brata Čeha,
lobro “poznaje maše prilike ovaj članak, te ga
nesimo, da se pitanje što HE O da se čuje
igo zvono:
»Sa žalošću. gledam u "novinama polemike
česima,-dočim..smo- -prije.- 12. godina. položili temelje
ubrovačke 'riviere« u :Župi, vogjeni idejom »s/avenske
mnosti«. To ne donosi koristi ni jednojni drugoj
iti, već samo radost našim neprijateljima, koji žele
se bratski cdnošaji, naših: država: razbiju... >
Nema sumnje; ::da ima pogrešaka .na. jednoj.i
žoj strani. Česi nisu niti imperialisti, niti usurpalovi,
entusiasti:. (često: ipretjerani) za Jugoslaviju; za
oslavene: i za < jugoslavensko ; soo; kale: iz šireg
enskog: gledišta :zovu »naše«,
Istina ije; da-mnogi.—. may žalost: e ka avi ns
iti — koji dolaze; na: »naše« imore. kao gosti ili
eljenici vrijegjaj jećaje domaćeg - pučanstva, ili
Bgi individui. egoistički: iskorišćuju na štetu <uzaja-
lih godnošaja ono, što je čistaideja sagradila. Takogjer
ih; šteta.
i Slično se jedogodilo: pil poduzeću: Koza O
&:se:bezsmisleno: uništila (ciglana, koja: je godina -
diga bila izvcrom: zarade - domaćeg. pučanstva, a
-se donijelo; malo: koristi : kupališnom. poduzeću.
&(sve «= kako;smo inforimirani — bio glavni uzrok
HAT OSTO
iv. tome d ipo:
T čka o dubrovačkih bogataša iza ee poc
f Bos krada.i li “tsh »Odak«, jagraćii
MO NE ENA i!
prava je utopija 1. .Da veći ak
| sudjeluje českim poduzećima na pr. u Srebr-
i činilose je ri A AE u novinama,
Cijena j je listu 4 Din. mjesečno; za \ inozemstvo“ 80. Bih godišnje,
Ribar sa genezaretskog jezera.
avaše da pripada nižim slojevima i onako omra-:
poznavatije imjesnit' prilika sile tne: čini. «čisto l i ans is
sai slanim E E Nou 5 e
i si
ker posjetit će nekoliko &
tamošnje prilike. i RU drži predavanja o poena
koje. i s
. dotične evropske odgovorne
zlegalnaa, priznanja prostitucije.
Izlazi svakog Utornika,
Pojedini broj 1: Dinar.
Nesmi se zaboravili, da nitko ne može!odnijeti
niti more niti gradnje, te ako se može govoriti o
kakvoj »opasnosti«, to je ovdje samo za onoga, koji
je kod kakvog poduzeća investirao novac: a nije jugo-
slavenski pripadnik!
Ako Česi zaposluju 4: 5vim poduzećima malo
domaćeg naroda, to je nć u najzadnjem redu: kriva
nestručnost domaćih konobara, sobarica idr. Jet naravno,
da; bi bilo.:za českog poduzetnika korisnije, ako ne bi
trebovao platiti za česki personal, koji se često mijenja,
iz daleke Česke velike novce za put. Takogjer pri
gradnji vlada velika nestašica stručnih zidara, stolara
i t. d. Ovdje treba da se alarmiraju političari i državnici,
da se narod. uputi, da je nužno «naučiti se ee
radnji, & ne samo: ostati težakom !
Turistička “i stranačka tdustrija: donaša elika
korist cijeloj zemlji i narodu zato različito ograničenje
kupališnih gosti, donijelo bi samo veliku štetu prometu
stranaca, koji će se znamo umanjili, ako jedamput
dinar pomovno: poskoči.“
Ako se prikazuje Česima, da mogu danas lasno
živiti u Jugoslavlji sa svojom vaiutom,. ne smije se
zaboraviti, koliko su milijuna izgubili poduzetni Česi-
idealisii bez Svake.špekulacije, kad-je država Dezuzročno
postav.la Kr.-4.— za 1 Dinar, a i taj napokon duboko
pao pod česku krunti. Objekti u Srebrnome i Kuparima
bili su kupljeni u doba; kada se je česka kruna ravnaia
sa jugoslavenskom ! Ne može se dakle govoriti ovdje
o kakvoj koristi !
Ako pak. danas Česi šta kupe ili unajme, io
moraju platiti w dobro proračunanoj valuti, često visoko
pretjeranoj ili u dolarima ili u engl. iuntama !
Naprotiv pretjerane cijene za dnevnu penziju t
českim poduzećima _ treba strogo ozna. To je bilo
takogjer u českim novinama osugjeno,' budući da io
nanosi štete u-budućnosti, jer se priča, da je u Du-
brovniku za 100% skuplje nego u drugim mjestima.
Treba dakle da razbor vodi i one lokalne »patriote«,
koji čine štete višim političkim i gospodarskim intere-
sima. Novine neka upućuju obe strane, kako već čine
česke novine, upućujući svoje sunarodnjake, da su u
Jugoslaviji samo gosti, te prema tome da $€ polašaju S
Amerika protiv prostitucije. -
_ Dr. Valerija Parker, predsjednica American Social
Hygiene Associationa_i Miss 'Grace Abbott otputovale
su ti Genevu, da učestvuju sjedniči Lige Naroda. Ove
“ugledne: ametikanske izaslanice "dolaže. da protestiraju
"protiv piotisticije dozvoljene u javnim kićaina raznih
Sai, One. će. tio i DO što države. dozvolja-
M prižnanje prostitucije. Ame-
ivno su već uvidjeli, e prizna-
nemoral. Dok policija goni prostitutkihje, dotle zako-
nom 'odobretie javne kiiće staraju se, da u takvim ku-
ćama bude 'stalno. dovoljni broj ženskih žrtava. A sa
djevojkama 'vođi. se promet trgovine, koji se i nazivlje
bijelo EA Jedno američko društvo u Gezini
i im :
a osobito protiv . prostitucije, dobrim Gira Gra-
rjani. i općine odobravali su njezine predloge. Dr. Pa
pskih gradova, da prouči
regulišu amerikanski moral. Qu
Oglasi, ah i priopćena . o čjenika.
urednik
DEE PI Hrvatske Tiskare.-— Rukopisi se ne Wkj -
— . Odgovorn
A. FI&. — Vlasništvo Odbora , Narodne Svijesti“.
Docenat beogradskog universiteta Dr. Gjurica
Gjorgjević držao je u oktobru lanjske godine preda-
vanje u Splitu protiv prostitucije. Predložio je, da se
zatvore ijavne kuće, koje stvaraju oko sebe i svoj obilni
pomladak. Neka se uzmu odnosne osobe pod najstrožu
daljnju i neprestanu liječničku i policijsku kontrolu.
Dr. Gjorgjević proseo ie ovaj sistem i u Beogradu iza
sloma i postigao je veliki vidljivi uspjeh. U Zagrebu
su se u zadnje doba zatvorile sve javne kuće. Javne
su kuće socijalna neprestana kuga. Evo na koji način:
svakomu je slobodan pristup, zaštićene su od zakona,
rasadište su nemorala i zaraznih bolesti. A posljedice
su ove: budući da je slobodan pristup, zato se i ma-
loljetna mlađež kvari. Čitalo se je po novinama, kako
je bio 12 god. dječak u jednom građu strašno zaražen
od te kobne bolesti. Na upit gdje je iu bolest dobio ?
odgovori: u javnoj kući. Neiskusna mladež, a i neki
od puka ne bi zalazili u javne kuće, da nije slobodan
pristup i od zakona zaštićen. Neki liječnici razilaze se
doista u. prosugjivanju, da li se imaju zatvoriti javne
kuće ili me, ipak je očevidno, da su javile kuće rasa-
dište zaraznih veneričnih bolesti, da sobom, nose ubi-
tačne posljedice za pojedinca i za obitelj i da se mla-
dež u razvitku truje. Kad se pojavi samo jedan slučaj
kuge odmah se svak čuva, a javne kuće neprestano
šire prostituciju, socijalnu kugu, a na to se malo ko
osvrće. Pitanje javnih kuća predmetom je diskusija u
svim modernim državama. I u ime higijene, morala i
patriotizma dižu proteste velike i kulturne države, a
prednjači im Amerika. Neka se na vrijeme i
ovo pitanje uredi, da ne bude kasnije uzaludno pla-
kala domovina nad ranim moralnim grobom svojih
«mladih sinova, zaraženih u cvijetu mladosti, otrovanih
u svom ijelesnom razvitku, lišenih poleta i uzvišenih
ideala. Stvak će nam priznati, da je i tjelesno zdravlje
veliko blago, a moral se novcima ne dobiva.
Poboljšanje činovničkih. beriva
potčinjeno uregjenju novih poreza.
Gospoda ministri financija, koji su se kroz ovi
"dugi niz godina mijenjala na tome položaju, jedno-
glasno su i postojano tvrdili, da nemaju otkuda smoći
potrebitih sredstava za poboljšanje ekonomskih prilika
državnih činovnika, već da je potrebito provestit re-
dukciju činovništva.
Mješte da se je, kao što pravičnost i ispravnost
iziskuju, započelo prije svega sa oipisiom 50.000 ne-
kvalificiranih i nesposobni namještenika bez obžita na
njihova parlijsku boju, naprotiv se je započelo sa re-
ducitanjem u razmjeru od 10% poslužujuć seiutome
\običajnom pristranošču, biva, reduciranje onih, koji
ne pripadaju radikalnoj stranci. Ako je uslijed takove
mjere bio slučajno pogogjen i kakav nainještenik ra-
dikal, te se kod svemoćnih potužio, bio je dotični od-
inah povraćen na svoje mjesto. Takav se je slučaj
desio prošlih dana u našem gradu. Redukcija činov-
nika ima da se sprovede apsolutno uz sudjelovanje
predstavnika činovničkih organizacija, iako da se re-
duciraju samo nekvalifikovani činovnici i doista
"suvišni. Megjutim je g. ministar financija izjavio, da
se vojnički, Šinovšički i iavalidski zakon ne mogu
sprovesti, dok se ne tiješi porezni zakon. U svrhu da
se uzmoguu sprovesti napomenuti zakoni, daje. vlada
naumila uvesti privremeni vanredni prirez_na posto-
ječi neposredni porez. Kao što se razabire prama na-
vedenome, mieše da si najposlije, odmali iveđe novi
porezni zakon, koji bi “jednolično i pravedno opore-
20vao sve državljane, Vlada po svome starome običaju
_namjeraya i ovom prilikom poslužit se polumjerama,
koje kao razumljivo _ izazvat će najveće. negodovanje uz
narodu. Seljaci. poslanici radiklalne anke već su od-
lučno. ustali proti naumljenome projektu novoga pri-
.reza_na današnji porez, te traže da se prije toga pro-
vede. redukcija činovnika, da se. povise “carine (l), pa
oko to ne' bude dosta, da se tek onda. uveđu
. prirezi. aročito. traže da. se porez ne povećaje Srbiji
i Crnojgori, koje. da su i ovako za rata mnogo stradale
pak trebaju. oporavka (zar ito uime ravnopravnosti ?!)