DUBROVNIK 7. augusta 1923.
“Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 100. Din. godišnje.
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
: Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Izlazi svakog 'Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
Oglasi, Zahvale i IO po e RI
urednik A.. FI&.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne ME —
— Odgovorni
— Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“. —
Plodovi.
Politiku apstinencije mi smo uvijek uapadali i
nikad se nijesmo mogli 'složiti.sa principima te poli-
| tike. Hrvatska Pučka Stranka svojim neumornim radom
u konstituanti i kasnije u saboru dala je dovoljno do-
kaza, da je najžešća protivnica zapećarske politike. Hr-
| vatski je: narod na zadnjim izborima oduzeo mandate
poslanicima HPS, nije ove poslao ponovno u sabor, već
\je izabrao ljude, koji u Zagrebu lijenčare i igraju se
— sabora. Moguće je i bolje što se je ovako desilo. Da-
| mas vidi svaki onaj, koji ima zdrave oči dokle je do-
“vela hrvatski narod Radićeva apstinencija. Mi smo u
\mašem članku poslije izbora obećali našim čitaocima,
| da ćemo ih izvještavati o plodovima Radićeve politike,
pa evo sada hoćemo da se odužimo našem obećanju,
| Treba upamliti, da danas Radić snosi svu odgovornost
“za sudbinu Hrvata. Više nema u Beogradu ni Dulibića
ni Simraka ni Barića, na koje je Radić bacao anatemu,
jer da su prodali Hrvate Beogradu. Danas je on sam
diktator hrvatske politike.
Iza izbora parlamentarna je situacija bila takva,
da su bile moguće jedino dvije kombinacije. Ili radi-
kalsko-demokratska koalicija, ili sporazum sa Hrvatima
i Slovencima. Radikalsko-demokratska koalicija je zna-
čila baciti zemlju u još (gore stanje, nego je to bilo
do sada. Ona je značila nastavak sitne partizanske po-
itike, partizanskog nagagjanja, partijskog ključa. Ra-
dikalsko-demokratska koalicija jednom riječju značila je
slabljenje i mrtvljenje čilavog državnog života, s njome
e prijetilo državi jedno veliko zlo. S druge strane ra-
dikalsko-demokratska koalicija značila je formalno na-
viještenje rala Hrvatima i Slovencima. Sa radikalsko-
| demokratskom koalicijom bila bi potpuno osjegurana
vidovdanska linija Sv. Pricićevića, sa kojom se Hrvati
Slovenci ne mogu nikada pomiriti, Radikali, koji su
iz zadnjih izbora izašli kao najjača partija i sami su
dobro uvigjali, što bi sve za zemlju značila radikalsko-
demokratska koalicija i nijesu se mogli odlučiti nataj
korak. Ali, ako se nije htjeja koalicija sa demokratima,
rebalo je praviti sporazum sa Hrvatima i Slovencima.
A i to radikalima nije išlo u tek, ta njihova je glavna
izborna parola bila Vidovdanski Ustav i Velika Srbija,
pa kuda sada na jednom da prave nekakve sporazume.
A trebalo je nekako izaći iz teške situacije, koja je
“stvorena na izborima. I radikali izabraše Sporazum“.
| Kako su radikali iskreno mislili na sporazum dokazuje
ve, čemu smo mi svi bili svjedoci. Sporazumijevanje
e počelo na taj način, što je Radić poslao u Beograd
dva svoja izaslanika, da ponude radikalima sporazu-
mijevanje. I radikali šalju u Zagreb Gjuričića i Janjića
u Zagrebu radikali prave sa Radićem, Korošcem i
Spahom nekakav , protokol o preduvjetima sporazuma“:
|U tom protokolu Radić je za zdjelu leće, — drukčije
|\se ne mogu nazvati oni sitni i neznatni zahtjevi ssa
njegove: strane, — prodao braći redikalima homogenu
ladu i homogeno predsjedništvo sabora. A radikali i
nijesu tražili ništa “drugo. Oni su samo snovali na koji
će način sami da se dočepaju vlasti, pa briga ih za
sve. U tekstu famoznog protokola nigdje se ne nalazi
ička o tome, da li dotični potpisi izaslanika radikal-
skog kluba vežu radikalski klub u njegovom daljnjem
držanju, i ako ne vežu tekom koliko vremena treba
\da se radikalski klub izjasni, dali prima obveze, koje
iz protokola izlaze ili ne. Svejeto izostavljeno u pro-
lokolu, jedino Radićeva obveza, dotičnno obveza fede-
ralističkog bloka, jasna je: radikalima treba omogučiti
| komogenu vladu i homogeno predsjedništvo sabora,
sve pomoću Radićeve zapećarske apstinetske politike.
Radi toga Radić, da bi Pašić mogao sam neograničeno
a vlada, ne dolazi u sabor već pušta nesmetano Pa-
ića da gospoduje, da udara poreze i kuluke i da
lada sa Hrvatima onako kako mu to njegova veliko-
rpska duša diktira. Poznato je, da Pašić o protokolu
ije htio niti da čuje, čim je dobio vladu i predsjed-
ištvo sabora. Radić je na ovaj način počinio veleiž-
aju proti hrvatskog naroda. Jer Radić je mogao davno
ia dovede našu situaciju na čistac. Radić je mogao
oči u sabor, dati verificirati mandate i položiti za-
kletvu, pa radikalima 'stati kao Damoklov mač nad
glavom i neprestano im dovikivati: ili će te se spo-
razumijeti i dati Hrvatima što ih ide, ili vaše pirovanje
prestaje. I radikali ne bi više imali izgovora, pa neka
Hrvati dogju u parlamenat i tu ćemo drage volje da
se sporazumijemo. Ne, radikali'bi bili stavljeni pred
izbor: ili miran, poštea i pravedan sporazum sa Hr-
vatima i Slovencima, ili navještaj, formalni navještaj
rata. A onda, onda bi i Evropa znala ko u ovoj državi
hoće da vlada ne pravdom i ljubavlju, već silom i
ugnjetavanjem. Ovako svak ima pravo kada kaže, pa
Hrvati sami hoće da se s njima ovako vlada. Oni vole
malo da buče, ali su zadovoljni, jer da nijesu zado-
voljni, oni bi u saboru već odavna oborili vladu, koja
im nije po ćudi. Tako eto svijet sudi. Ali Radić kaže,
da će ga u Beogradu ubiti. G. Radiću, Vas mogu iu
Zagrebu ubiti ako hoće, a ako nijeste spravni da i
svoj život date u borbi za sreću hrvatskoga naroda,
sagjite sa položaja na kojem ste. Ako Vam je Vaš ži-
vot draži od sreće i slobode naroda, onda nijeste do-
stojni povjerenja narodnog. Dajte g. Radiću ostavku !
Radićeva zapećarska politika najveća je nesreća
za hrvatski narod. Jedna za drugom izmiču prilike za
poboljšanje stanja narodnog, a Radićevo , hrvatsko na-
rodno zastupstvo“ lijenčari i igra se. Hvala Radiću i
danas nam'/na vratu jaše radikali i nameću kuluk, po-
reze i daće. Da, svijesno kažemo, Radić i samo Radić
im je omogućio pašovanje.
Zar nijesmo imali pravo kad smo pred izbore
opominjali: Ko glasuje za Radića, pomaže Pašića ?
Euharistijski kongres.
Prema dosadašnjim vijestima' bit će Euharistijski
kongres veličanstvena vjerska manifestacija hrvatskih.
i slovenskih katolika od najveće važnosti po katolički
vjerski život u našoj državi. Odaziv će biti upravo
ogroman iz gornje Hrvatske i Slavonije, a i Dalmacija
i Bosna će biti časno zastupane. Doći će i nekoliko
tisuća Slovenaca s mnogim zastavama i glazbama u
posebnim vlakovima.
Na prvi dan kongresa u subotu 18. kolovoza
služit će tihu misu u 7 i po sati izjutra u nadbiskup-
skom sjemenišnom vrtu papinski zastupnik na kon-
gresu nuncij msgr. Pellegrinetti. Tom će se prilikom
pričestiti više tisuća djece. U 9 sati bit će svečani
otvor. kongresa s pontifikalnom misom u katedrali,
koju će služiti nadbiskup dr. Ante Bauer, a kratku
će propovijed izreći pomoćni biskup dr. Josip Lang.
(U 10 i po sati bit će javno zborovanje u glazbenom
zavodu, na kojem će se nakon iscrpivih referata _raspra-
vljati o rezolucijama, koje će se prihvatiti na svečanom
zborovanju u nedjelju. Dvojica referenata bit će iz
provincije, a dvojica iz Zagreba: dva svjetovnjaka i
dva svećenika, U 4 sata posl. p. bit će propovijedi
posebno za Marijine kongregacije, posebno za treći
red sv. Franje, posebno za djevojačka društva, omla-
dince, katoličke muževe i žene. U katedralci će pro-
povijedati jedan od biskupa. U 5 i po p. p. nastavlja
se zborovanje u glazbenom zavodu o rezolucijama.
Noćno klanjanje od subote na nedjelju otvorit će nad-
biskup dr. Ante Bauer u katedrali s propovijegju.
U ponoći će biti svečana pontifikalna misa, na kojoj
će propovijedati šibenski biskup. Kianjanje traje do 6
sati ujutro. Istodobno će u noći biti izloženo Sveto-
tajstvo u svim zagrebačkim crkvama, te će se u svim
crkvama držati svečane ponočke.
U nedjelju u 10 i po sati služit će Papin zastu-
pnik svečanu misu u Stolnoj Crkvi. Nakon toga će
biti svečano zborovanje u sjemenišnom vrtu, na_kojem
će u ime Slovenaca govoriti ljubljanski biskup dr. Ant.
Bon, Jeglić, a u ime Hrvata hrv. književnik dr. Vel.
Deželić i križevački vladika dr. Dion. Njaradi, :Iza.
govora proglasit će se rezolucije o obnovi kršćanskog
života u vezi s presv. Euharistijom. Nadalje će se
\stvoriti zaključci o vjerskim dužnostima, o čestom
primanju sv. pričesti, o zabrani kletve i t. d. Poslije
podne u 4 sata razvit će se velika procesija gradom,
koja će kretati putem, više od pet kilometara dugim.
Vjernici će koracati u procesiji po 8 osoba u jednom
redu. Sudjelovat će više glazba i pjevačkih zborova.
Po svim pripremama vidi se, da će Euharistijski
kongres u Zagrebu biti pravo slavlje i euharističnog
Isusa i vjere naše, Neka budeii vijesnikom i početkom
vjerskog preporoda i obnove domovine naše!
Još ,,Česi gosti i Česi zakupnici“.
Primamo. iz Praga od brata Čeha, kompeteninog
u stvari, koji seje i onomadne osvrnuo na. ovo pitanje
u našem listu, te donosimo radi bistrenja :
»Vaš članak od 10. jula o. g. pod istim naslo-
vom, potpisan od ,Župljanina“ ne odgovara istini, što
dokazuje, da pisac ili nezna tačno šta piše (pak neka
ne piše) ili“je tendencijozan, dakle neseriozan. U tom
slučaju radi se baš — na žalost — o jednom od tih
»lokalnih patriota“, koji uzajamnim odnošajima nanosi
samo štete, kako sam pisao u prvom mom članku.
Nije istina, da je ciglana bila kupljena za 800.600
jugosl. Kr., nego kako smo. se osvjedočili na mjero-
davnim mjestima, zapada po današnjem tečaju oko
jugosl. Kr. 10,000.000—. Kako je mogao pisac doći
do toga, da predratnih Kr. 400.000 danas rapresentira
Kr. 30,000.000 (možda austrijskih ?), neznam.
Govori li pisac, da su dionice českog društva
bile kada po 500 jugosi. kruna, to je pak najbolji
dokaz, da ne samo nema niti jedan komad, nego da
ih niti nije vidio, jer ma njih je štampana vrijednost
čehoslov. Kr. 500, budući da je sjedište društva bilo
uvijek u Pragu. Kad kaže, da je društvo kupilo u
Srebrnome zemljište po 3 Kr. jugosl., niti ovo ne
odgovara istini, jer je na primj. moralo društvo! još za
vrijeme rata platiti Kr. 7 predratnih za 1 m? prodavaocu,
koji nije dakle pisac “tendencioznog članka.
Piše li jedan , Župljanin“, da ciglana nije imala
zemlie, tad moram sumnjati, da je pisac iz dubrovačke
Župe, jer svaki zna, da je ciglana imala vlastitog
zemljišta još barem za 2—3 godine, da pravi cigle i
osim toga cijela okolina ima gnjilu, zgodnu za cigle
za vjekove. Da se ne prave rupe opasne za malariju,
posao je stručnog i racijonalnog kopanja zemlje.
*: Toliko da odbijem tendencijozne nepravde“.
Na tobožnje napadaje , Jugoslavena protiv Čeho-
slovaka“ osvrnula se i »Narodna Republika« iz Uh.
Hradišta (Čehoslovačka) u br. 27.
»Nar. Republika« veli, da se ona ne čudi braći
Jugoslavenima, ako pokazuju ua pogibelj od Čeha, te
imadu strah pred njom. Imade naime raznih pustolova,
koji su svojim ponašanjem ozlojedili Jugoslavene i u
strah ih natjerali. Naša tako zvana inteligencija griješi
u tom, što unosi neumjesne novotarije u mala mjesta
i nova kupališta dalmatinska, štono su nastala na
seoskim općinama, koje.su dosada dobro proniknute
religioznošću, i tim svojim djelima škodi inteligencija
u velike važnim gospodarskim i političkim uzajamnim
odnosima.
Tako je neki kulturni Čeh smjestiv se negdje kao
općinski liječnik, provokatorno izjavio mjesnom župniku
koji ga je pitao, kada li će dati dijete krstiti, da je
on jur dijete pokrstio šampanjcem ! Pa kad mu jeisto
dijete malo iza toga umrlo, on ga je na sablazan
svega susjedstva pokopao pod prozorima svoga doma.
Pa i prema općinstvu, koje je u njega tražilo liječničke
pomoći, pokazivao se je nadasve neusluživim i nemar-
nim. — List navagja i druge slučajeve, pa zaključuje :
Valja dakle da mi pogrješke ispravimo, te se vladamo
kako treba, a ne da se grozimo braći Jugoslavenima
bojkotom ! Takav bojkot bila bi golema pogrješka za
-uzajamnost cijeloga slavenstva !
Kulturne vijesti.
- Broj osnovnih škola u Jugoslaviji. Po službe-
nim podacima bilo je prošle godine u cijeloj državi
6.660 osnovnih škola sa 8.741 učiteljem i 7.484 uči-
tetjice. Te je škole polazilo 600.089 muške i 387.981
ženske djece. Od toga otpada na Dalmaciju 450 osnov-
nih škola sa'350 učitelja i 464 učiteljice. Broj djece
'u tim školama iznosi 29.012 muških i 20.722 ženskih.
Najmanje škola ima Crna Gora (260), a najviše Hr-
vatska i Slavonija (1.726).