Poštarina plaćena
Br. 36.
%
u gotovu.
DUBROVNIK 21. augusta 1923.
God. V.
Narodna _ Svijest
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Cijena je listu 5. Din mjesečno ; za inozemstvo 100. Di ino
Izlazi svakog Utornika. Oglasi, ahvale i EE po posebnom OKI — Odgovorni
Poedini Bi 4 urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“. —
ojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
Glavni grad Hrvatske proživljuje velike i svijetle
dane, koji će bez sumnje ostavili duboku brazdu u
duševnom životu našeg hrv. naroda. Naprosto nije mi
'moguće u kratkim crtama. opisati sve ono, što se ovdje
vidi i čuje. Ograničit ću se samo na gle
Priprave.
Već nekoliko dana prije opažalo se, da se nešto
velebna sprema. Razni proglasi sa strane Odbora, te
onaj uprav krasan i historičan gradskog načelnika g.
Heinzela pripravljali su gragjane na velike dane. Grad
se svugdje čistio, a crkve se resile. U petak na 17 tek.
ad se stao kititi u svečano ruho. Sa svih kuća viju
\ hrvatske trobojke, a crkvene zgrade suviše okitiše
lenilom., Svakim vlakom dolazi sve io više gostiju,
sa sviju strana naše domovine, te grad poprima neo-
bično lice. Vedrina vlada ulicama, odsjev zadovoljstva.
vak 'se osjeća ko u svojoj kući. Naši Dubrovčani
stigli su sretao u četvrtak 16 tek. na podne.
Dolazak papinskog odaslanika.
U petak 17. tek. oko 5 s. popodne grnulo je op-
nstvo: prema Državnom kolodvoru, kamo je u 6 s.
sligao iz Križevaca papinski delegat za Euh. kongres,
apost. Nuncij H. Pelegrinetti, Na peronu ga dočekao
| zagrebački nadbiskup sa članovima odbora i predstav-
nicima vlasti. Na Nadbiskupov pozdrav odgovorio je
Nuncij na hrvatskom jeziku, što je na svakoga učinilo
ugodan dojam. Gromki ,živio 1“ podigao se iz tisuće
a. Na to je nuncij odvežen u. Nadbiskupovoj gala-
čiji. Gala- očija ima svoju historiju, ona potiče još
bis tipovanja 'Haulikova. “ Hamovi vranaca bogato su
zlatom. optočeni i urešeni. Kočijaš i dva sluge imali
su hrvatsku narodnu nošnju. Putem je pap. dele-
t bio svugdje predmetom srđačnih ovacija sa strane
čanstva, koje je pravilo gusti špalir. Na Kaptolu
čekali su ga svi hrvatski biskupi s mnogobrojnim
Svećenstvom i kat. društvima, te je odatle prema Ritu-
alu bio odveden svečano u crkvu. Na povratku iz crkve
u Nadbiskupov dvor priregjene su papinom izaslaniku
novne ovacije. Pri tom se smrklo, a sve zagrebačke
crkve, napose divna katedrala zasjale se tisućama elek-
ričnih žarulja, da tise čini: zvijezde s meba popadaše
zemlju.
Stari hrv. dubrovački prikaz.
U večer u 8 s. u nadbiskupskom vrtu, pod ve-
drim nebom prikazivala se , Žrtva (posvetilište) Abraha-
mova“, stara hrvatska crkvena drama od naših Dubrov-
na Vetranić-Držića preragjena od Dr. Deželića a
uglazbena od Dr. Širole. Ponavljat će se svake večeri
dok traje euh. kongres. U igri je sudjelovalo oko 250
oba oko 100 živih ovaca, nekoliko pasa i magarčić.
P kazivanje je vanredno uspjelo i do suza prisutne
ganulo. A prisustvovalo je mnoštvo naroda s episko-
patom i papinim delegatom na čelu.
Pričest djece.
U Subotu 18. tek. u 72 s. bila je u vrtu nadbis-
pskog sjemeništa pričest djece. U svemu je primilo
pričest 2.500. Djeca su bila razdijeljena u osam
Skupina. Sv. Misu čitao je nuncij Pelegrinetli, a sv.
(pričest dijelilo ije pet biskupa uz dva redovnička pro-.
Mincijata. Poslije sv. Mise molila su djeca oprosnu mo-
litvu, a nakon toga zapjevala euharističnu himnu. Sav
obred bio je vanredno dirljiv.
Otvor kongresa.
U 9 s. pr. p. (u subotu) započeo je euhar.
ngres sa svečanom pontifikalnom Misom, koju je uz
iku Oi O nadb. Dr. Bauer, a i
Prvo zborovanje.
“Oko 11 s. započelo je. u mnadbiskupovom vrtu
ijećanje. Za predsjednika izabran je Dr. Lončarić,
Prije nego se prešlo na dne ii red: predsjednik je po-
avio ED Sv. oča pape, HR biskupe
U
odmah u kratko 'rastumačio svrhu kongresa. (
Veličanstveno euharistično slavlje u Zagrebu.
(Od našeg posebnog izvjestitelja u Zagrebu.)
s Dr. Bauerom ma čelu, i sve ostale učesnike. Na to
je dao riječ O. Petru Vlašiću iz Dubrovnika, koji je
progovorio o Euharistiji +i Crkvi, Zanosni i sočni
govor O. Vlašića bio je čćšto isprekidan burnim povi-
cima odobravanja, a pri svrsi nagragjen velikim aplauzom.
Iza toga je govorio Dr. Belić odvjetnik iz Djakova o
odnošaju kat. naroda prema njegovom svećenstvu.
Ovome zborovanju prisustvovalo je više tisuća ljudi,
sa svim biskupima i s apošt. Nuncijem.
Francuzi na euh. kongresu u Zagrebu.
Na veliki ovaj euh., kongres stigli su izaslanici
raznih narodnosti, od kojih u najvećem broju Francuzi
iz Bordeauxa i Pariza. Iz (Pariza stigla je deputacija
od 18 sveučilišnih djaka iz kat. akademskog društva
»Reunion d' Eylau« pod vodstvom proi. teologije abbća
Gasques. Francuzi će prisustvovati korporativno svim
manifestacijama kongresa pod društvenom zastavom,
a držat će i neke konference na franc. jeziku.
Dubrovčani u Zagrebu.
Vas će napose zanimati dolazak Dubrovčana u
Zagreb. Prvi odio s Da. M, Vlahušićem na čelu stigao
je na 16 o podne, dok je presvij. biskup Marčelić već
nekoliko dana prije došao preko Bakra i na Veliku
Gospu pontificirao u crkvi sv. Blaža. Dubrovčani su
svugdje prijazno susretani. O njima: su sve novine
opširnije progovorile osobitim obzirom na poklon, koji
su učinili crkvi sv. Blaža. U subotu popodne oko 4
s. sakupili su se Dubrovčani. u Frankopanskoj ulici,
pa''su razvili barjak sv. Vlaha, kojisu sobom donijeli,
te onda “korporativno išli "k crkvi sv. Biaža. Pred
crkvom sv. Blaža čekalo ih je veliko mnoštvo Zagreb-
čana, koji su ih srdačno aklamirali. Pred crkvom je
barjaktar (župljanin u narodnoj nošnji) izvijao barjakom,
što je na Zagrebčane učinilo vrlo ugodan dojam. Pred,
vratima crkve dočekao ih je župnik s kapelanima i
srdačno pozdravio sve, napose starca biskupa. Odgo-
vorio mu je rektor dubr. crkve sv. Vlaha Dn. M.
Vlahušić ističući radost Dubrovčana, što danas ispu-
njuju svoju davnu želju. Tada je predao na dar krasni
Antifonarij. Nakon toga uvedeni su u crkvu uz zvo-
njavu zvona i svirku orgulja. Tu su mlade Dubrov-
kinje ispjevale pjesmu sv. Vlahu, a zatim je irani.
provincijal O. Talija rekao zagrebačkim Dubrovčanima
nekoliko lijepih riječi. Nakon toga je presvij. biskup
Marčelić podijelio blagoslov sa Presvetim. Iza toga se
povorka razišla, a župnik sv. Blaža pozvao je k sebi
na čašicu prisutno dubr. svećenstvo.
Poslije podne prvog dana kongresa.
U 4 s. pos. p. bile su u svim crkvama, dupkom
punim, staleške konference. Naroda je s novim vlako-
vima pridolazilo sve više i više sa zastavama. Napose
treba istaknuti Slovence, kojih je došlo oko 5000 u
krasnim narodnim nošnjama i sa dvije glazbe. Pred-
vodio ih je bisk. Jeglič. Njihov dolazak pred stolnu
crkvu bilo je nešto tako ganutljiva i divna, da se neda
opisati. Starcu biskupu Jegliču kapale su suze iz očiju
od dragosti. — U večer u 5!/a s. bilo je drugo zborovanje,
na kojem govorahu Dr. Maraković o obnovi kršć.
života po Euharistiji, a Isusovac Dostal o provedbi
obnove. — Kasno u večer u 9 s. počelo je klanjanje
po svim zagreb. crkvama ukusno urešenim. U stolnoj
crkvi držao je krasan govor nadbiskup Bauer. Sve
crkve pune pnncate. — S ovim završujem, a javit ću
Vam se dalje za naredni broj.
Još o Jadranskoj banci Trst.
Gosp. C Kamenarović, član Uprav. Vijeća Ja-
dranske Banke Trst i glavni direktor Jadranske Beograd,
kako je već javljeno, bio je u našem gradu, te održao
sa nekim akcionerima sastanak u prostorijama Jadranske
banke, gdje je htio istumačiti, kako je došlo do poznatog
poraznog rezultata, da je Jad. banka Trst izgubila svoj
kapital i reserve. [z izlaganja g. Kamenarovića moglo
se zaključiti, da je htio i to dokazati, kako on nije
kriv dezolatnome stanju banke, jer kaže, daj je ovakovo
stanje banke on zatekao pri svome nastupu g. 1921.
i nije ga mogao popraviti. Prama onome što je on
iznio stoji, da je krivo bila informirana cijela naša
javnost, naše i tršćansko novinstvo, koje se je i do
nazad malo vremena dobro izrazivalo 0 stanju ove
banke, još stoji da su bile krive i informacije od
kompetentnih faktora iz Trsta. Po njima su akcioneri
očekivali dobru dividendu za dvije godine u lirama,
a pogotovo kada su. saznali da je banka dobila od
talij.. vlade 13 miliona lira, dočim su dočekali, da ne
samo ne primiše dividendu, nego nemaju ni kapitala,
Iz izvještaja g. Kamenarovića kao i iz prividne bilance
slijedi, da glavni gubitak banke stoji u tome što banka
imade preko 40 miliona lira dubiozih tražbina. Strašno !
Uvjereni smo, da se kod nas slično dogodi, da bi
vlasti s mjesta zatvorile krivce radi ovakog baratanja
tugjom imovinom i držale ih pritvorene sve dotle, dok
se cijela istina ne bi utvrdila. Inače što je najglavnije
g. Kamenarović je rekao, da on nije osobno tome
kriv; ali nije pokazao krivca i da li se što protiv njih
poduzelo. : Megjutim čuli smo onomadne javno na
skupštini od jednog dobrog poznavaoca banke, da su
mnogi, koje najpoštenijim držimo, opljačkali banku.
S druge strine nije g. Kamenarović jasno ni htio
odgovoriti na važne upite, kao što su: iko nam dava
Jadransku : Beograd i kakav protokol opstoji izmegju
Jadranske Trst i naše, Beograd — pače na opasku
jednog dioničara izderao se riječima, da neka pazi
što govori, jer da je u njegovoj (t. j. Kamenarovića ? I)
kući. Iz ovog izvještaja moglo se ustanoviti i to, da
je mišljenje g. Kamenarovića, da akcioneri ipak nijesu _
tako oštećeni a motivirao je to rekavši, da je svoje-
dobno i Prva Štediona notirala 4000 Kr., Eskomptna
3000 a Jugo 1000, dok sada? To je ipak bio jedan
blefi za neupućene, jer je g. Kamenarović zaboravio
da su one dale po jednu dionicu gratis i opcije uz
povoljne uvjete, pa stoga i danas nije velika razlika
od najveće njihove burzovne note, dok Jadranska nam
nije dala ništa, plaćalo se u mirno doba preko 100
Kr. u zlatu, pa dok su gornji papiri onoliko notirali
ona je preko 5000 Kr. a danas?! Što se tiče akcija
Jadranske Banke Beograd, koja se dobiva u zamjenu
one Trsta, proizlazi iz riječi g. Kamenarovića, da ni
na nju akcioneri nemaju pravo, jer da ovu akciju ne
dava ni Jad. banka Trst, a još manje Beograd, nego
je netko dariva i da se može ovaj dar svaki čas
uskratiti, Taj netko sigurno ima zašto, jer valjda nije
toliko velikodušan ? !
Nadalje nije spomenuo, jeli sešto poduzelo kroz
ove dvije godine, da se silom utjeraju dubiozni krediti,
već je rekao, da će se to sada lakše postići kada su
Talijani u banci. Ali stavimo slučaj, da se i svi dubiozni
utjeraju, od toga ipak naši akcioneri neće imati koristi,
već skoro isključivo talijanska grupa budući naši nijesu,
a skoro nijesu ni mogli optirati radi više razloga,
U ostalom još je strašnije što se čuje, da je i lani
bio u Upravnom Vijeću jedne i druge banke jedan,
čiji su milioni lira, za koje odgovara banci, uneseni
takogjer u dubioze !
Naravski za ovo i za mnogo drugo nije se pitalo
razjašnjenje g. Kamenarovića, jer je ovo bio samo
sastanak nekolićine, a svak se je nadao, da će g.
Kamenarović istupiti pred sve akcionere, kako je bio
pismeno obećao, da bi želio prisustvovati skupštini
akcionera. Kada je zato bio zamoljen od predsjednika
odbora, on je odgovorio da nemože, jer odmah putuje.
Ovo je megjutim bilo u prošlu Nedjelju, dok je go-
spodin. otputovao tek u Četvrtak večer. Prama tome
idolaskom g. Kamenarovića u ovo pitanje nije još
uneseno svijetlo, nego ga treba unijeti, tim više što
g. Kamenarović nije ni donio sobom pomagala, doku-
mente i ostalo, što je svojim pismom bio obećao
staviti delegatima na uvid, pa bi nužno bilo, da delegati
pogju u Trst i da sve potanko ispitaju. — Akcioner.
To wel
teka za jelo neka_uzima Iron“ sredstvo
proti slabokrvnosti i blijedičavosti koje
se dogiva * u ljekarni u Gružu.