; Br. 41. Poštarina plaćena u gotovu. DUBROVNIK 25. septembra 1923. Narodna Svijest God. MV PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Cijena je NN 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 100. Din. godišnje. Izlazi svakog Utoriika; ii Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni P di tirednik A, FI&, — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“, — oje ini broj 1 :50 Din. | Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. - - Rukopisi se ne vraćaju. — . . Jeronimski dan. (30. rujna). Skroman blagdan, ali ne smije ostati nezapažen neproslavljen u našoj katoličkoj javnosti. Sv. Jeronim je jedan od velikih ugodnika Božjih, koji je potekao iz naših sadašnjih hrvatskih krajeva, te je perom i umom proslavio katoličku Crkvu i širio kršćanske stine. Geografskim porijetlom svojim usko je vezana uspomietid sv. Jeronima s nama. A još nas više na nj spominju i današnje naše borbe, koje štapom mo- o da vodimo za kršćanske istine i načela u jav- mom i privatnom životu. Ako itko, a to je sv. Jeronim lu takvoj borbi najbolji zagovornik i zaštitnik. No s imenom i zaštitom sv. Jeronima vezana je i jedna od najstarijih, najpoznatijih i najodličnijih hr- vatskih ustanova — , Hrvatsko književno društvo sv, eronima“ u Zagrebu, koje već 55 godina pučkom [knjigom neumorno širi hrvatsku katoličku prosvjetu, te stvara u širokim narodnim slojevima teren za kr- šćanski život i za katoličko javno mnijenje. Možemo n iro ustvrditi, da su svetojeronimske knjige najraši- Te tenije i najobljubljenije hrvatske knjige uopće. Nema gotovo katoličke župe niti sela u hrvatskim krajevima, je ne bi bila poznata barem svetojeronimska »Da- |nica«, najbolji hrvatski pučki kalendar. Preko 60 tisuća švetojeronimskih doživotnih članova vezano je pod okriljem sv. Jeronima u jaku hrvatsku katoličku pro- einu' organizaciju, kojoj su tradicije i dosadašnji pjesi od vrlo velikog zamašaja za hrvatsku jav- st uopće. X Na želju Društva sv. Jeronima bit će ove godine Jeronimski dan proslavljeni svuda po hrvatskim žu- pama, gdjegod ima društvenih povjerenika, članova i jatelja hrvatske katoličke pučke prosvjete. Neka nas e taj dan, ta zgoda potakne, da što više propagiramo etojeronimsku misao, da što više širimo svetojero- mimske knjige i da sabiremo nove članove Društva | Jeronima (doživotna člana samo 5 Din.). — Po- inje evo jesenska sezona, kada sebi svaka kuća pri- vlja kalendar i drugo štivo za zimu, pa nikad ljepše ode, da raširimo baš svetojeronimska izdanja, koja i najljepša, najbolja i najjeftinija. Štogod u tome uči- nimo, donijet će: trajnih uspjeha u životu hrvatskog roda, pa zato mam ne smije ništa bili teško. Jero- mski je dan jedna od najljepših zgoda, kada mo- žemo pokazati, koliko hoćemo da učinimo za proši- enje. katoličke prosvjete u hrvatskom narodu. Di Dr. Josip Andrić. unutarnju konsolidaciju. U posljednje se vrijeme opet piše o pokušajima, se riješi hrvatsko-srpski spor. Takvih smo pokušaja | do sada imali dosta. Da spomenemo samo Sinodla- kinu akciju sa zagrebačkim kongresom. Rezultat je već poznat. Radikali su postigli svoju homogenu izbornu vladu, a Smodlaka poslaničko mjesto kod Vatikana. 1 Je pokušaj bio sa zagrebačkim .,sporazumom“, je urodio poznatim Markovim protokolom. Ovaj učvrstio poziciju radikalne vlade, te Pašićevoj stranci o predsjedništvo skupštine i većinu u svim _parla- ntarnim odborima. Ovim svojim uspjehom otklonili radikali pogibao od Radićeve grožnje, da će jednog dana osvanuti u parlamenat i srušiti radikalsku vladu. Vidjevši se prevarenim, Radić je stvorio zaključak, da rekida svako pregovaranje sa Beogradom. Time su još čvršće utvrgjena ona dva suprotna fronta, što ih predstavljaju Beograd i Zagreb. Pitanje je sada iko će konačno pobijediti ? Bez dvojbe onaj, kome uspije, da probije protivnički front, I otale pokušaji radikala, da megju Hrvatima stvore stranku sa ljudima svoga po- renja. No i sami su jamačno sumnjali u mogućnost Uspjeha takve jedne akcije. Dogogjaji, koji su iza toga nastupili, dali su drugi pravac čitavoj ovoj akciji. Me- gjutim - dogogjajima u prvom 'redu dolazi Radićevo misterijozno iščeznuće i njegovo djelovanje u Londonu. Ovaj Radićev čin, po mišljenju radikala, imao je da 1 drma' federalistički blok. I doista Radić, predsjednik bloka, otputovao je u tugjinu bez prethodnog dogo- ' neuspjehe. Tko 2 vora sa drugim vogjama bloka. I dr. Korošec je tada izjavio, da se ne slaže sa ovim korakom Radićevim, no uz to je dodao, da je to unutarnja stvar Radić. stranke. Megjutim seje održao katolički kongres u Ljub- ljani, kojemu je prisustvovao kralj, predsjednik nar. skupštine Ljuba Jovanović, te zamjenik ministarskog predsjednika ministar Janković. Tom je prigodom bio dr. Korošec pozvan kralju u audijenciju, a iza toga je došlo do razgovora izmegju dr. Korošca i spomenutih radikalskih vogja. Ovi su razgovori dali povoda gla- sinama o koaliciji izmegju radikala i Slovenske Pučke Stranke. Već se je dapače govorilo i o ministarskim porlfeljima, koje bi imali dobiti pristaše dr. Korošca. Razvoj je dogagjaja megjutim pokazao neispravnost ovih glasina. Moguće je, da su radikali računali na nesuglasnost dra Korošca sa Radićevim putem u ino- zemstvo, No dr, Korošec je odmah iznio na srijedu naš ustavni problem u čitavom njegovom opsegu. Razum- ljivo je, da tako na brzu ruku nije niti moglo doći do važnijih rezultata, a pravu je vrijednost raznih proto- kola dr. Korošec znao već onda, kad je misterijozno iščeznuo iz Zagreba, kad je trebalo da potpiše famozni Markov protokol. No valjda ovi prosti razgovori mogu biti od da- lekosežnijih poslijedica, negoli razni sporazumi. — Sada se već prenose razni glasovi o promjenama, koje bi imale da nastupe u našem političkom životu. Govori se sjedne strane o istupa Pašića iz političkog života, a sdruge strane, da bi dr. Korošec imao preuzeti vod- stvo federalističkog bloka. Za bliže poznavaoce prilika prva je vijest u vezi s drugom. — Prigodom razgovora dra Korošca s vogjama radikala došlo je do neke su- glasnosti, no niti jedna niti druga stranka nije imala punomoćstva. Kod radikala je sve onako kako hoće Pašić. Dr. Korošec s druge strane nijeine će da bude u svojoj stranci paša, već konačno odlučuje stranka. Nakon ostupa Pašićeva imade najviše izgleda, da bi na čelo radikala došao gosp. Ljuba Jovanović. Dakle glavni predstavnik radikala kod bledskih i ljubljanskih razgovora. Moguće da su to megjutim za sada tek novinarske kombinacije. S druge je strane pitanje dali će dr. Korošec doći na čelo federalističkog bloka. Dugotrajni boravak Ra- dićev u tugjini bez dvojbe je u prilog toj kombinaciji. Radićeva siranka, ostavši bez vogje, kojije u njoj bio isto toliko autokrat koliko i Pašić kod radikala, nema svoga Ljube Jovanovića, da ga zamijeni. To su vogje ispod prosječnih političkih sposobnosti. I oni sada trebaju dra Korošca. Komunikej, što ga je vodstvo federalističkog bloka izdalo o konferenciji održanoj dne 19. o. mj. u Za- grebu, govori o zajedničkoj borbi protiv centralizma. Bez dvojbe je, da dr.Korošec neće napustiti beograd- sku skupštinu, već i dalje, do prigode da razgovara sa beogradskim političarima, "dok Radićeva stranka .za sebe ostaje i dalje ma stanovištu, da ne će daljnjih pregovora sa Beogradom. Teško je iz svega ovoga za- ključiti o daljnjem držanju Radića i njegove stranke. Bez dvojbe niti on, niti njegova stranka ne očekuju danas mnogo od strane intervencije. Valja da ga je put u inozemstvo ponukao, da prepusti inicijativu dru Ko- rošcu, koji je svojim ličnim vezama i parlamentarnom spretnošću najpodesniji, da vodi jednu akciju oko unutrašnjeg sporazumljenja, bez strane inetervencije. Za slučaj uspjeha biti će i Radić i njegova stranka izvedena iz ovog ćor-sokaka, u koji su dospjeli, a s njima i naš unutarnji problem. U slučaju pak neus- pjeha svaliti će krivnju na dra Korošca, te se još jačom silom baciti na Sloveniju, pa tim eventualnim izbor- nim uspjesima pokriti pred pristašama svoje političke Koliko u svemu ovomu imađe realnosti pokazati će budućnost... za Reumatis sredstvo za mazanje proti reumatizmu i kostobolji taj više ne trpi boli jer je već upotrebio Reumatis. Reuma- tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu. pITOFANT““ hranivo brašno za dojenčad i djecu je poznato najbolje. Redukcija oficira. Prenosimo što o predmetu piše »Marib. Staža« : »Pred deset dana bilo je bačeno na put 63 oficira; »Vojnim Listom« br. 43. slijedilo je još drugih 183, do konca pak ovoga mjececa bit će ih još daljnjih 400. Laž je što piše »Jutro«, da radikali izbacuju i Srbe iz vojske... Od umirovljenih oficira 90% ih je Hrvata i Slovenaca; 10% je ,neprečana“, reduciranih zbog neophodne nužde. Na kvalilikaciju ništa se me pazi. Dosta je da si služio u austro-ugarskoj vojsci. Reduk- cija je bila potrebita, jer imamo odviše oficira, ali je trebalo pensionirati one, koji su nepotrebni i nespo- sobni. To su viši činovi, kojih je premnogo, a koji su svi u rukama Srbijanaca, pa oni, koji nemaju dostatne kvalifikacije, i oni koji još dobro pisati ne znadu, me- gju kojim takogjer nema prečana. Morali bi se pak peusionirati pošteno po novom zakonu, a ne na onako nesocijalan i ružan način, kako se to dogodilo. Osim toga nijesu bili umirovljeni časnici tugji državljani, koji ni jednoga od priznatih državnih jezika ne govore, već su bili bačeni na ulicu svi Hrvati i Slovenci, — a koji nijesu, misle to s njima učiniti do 30 septembra, Svaki najniži privatni namještenik otpušta se uvijek uz 14-.dnevnu ili jednomjesečnu otpovijed, a hrvatski i slovenski oficir ,odmah“... Vojno ministarstvo pen- sionira oficire telegrafičnim putem i putem »Vojnoga Lista«. Po tome mora pensionirani oficir bez ikakve plaće mučiti se cijelu jednu godinu, dok mu se počne isplaćivati pensija. Još nešto. Prigodom zadnjeg pensioniranja prečan- skih oficira, bili su, uz Hrvate i Slovence, pensionirani i nekoji prečanski Srbi. Razlika pensioniranju Hrvata, Slovenaca i Srba jest ova: Hrvate i Slovence pen- sionirali su danom 30. augusta po starom vojnom zakonu sa starim platama ; prečanske pak Srbe po novom vojnom zakonu s danom 7. septembra s no- vim povišenim platama !“ x Kulturne vijesti. : Avijatika u službi astronomije. Kako smo svoje- dobno bili javili, glavno je polje opažanja sunčane pomrčine od 10.i 11.ov. mj. bilo u.južnim krajevima Sjeverne Amerike i u Centralnoj Americi. Jedna od nekolicine znanstvenih ekspedicija, koje su se u svrhu znanstvenih opažanja bile namjestile ma najpodesnijim tačkama iog ogromnog i prostranog područja, nalazila se je u blizini grada San Diego, koji pripada Sjedi- njenin Državama, a nalazi se sa svojom: prekrasnom lukom na obali Tihoga Oceana, nedaleko od meksikan- ske granice. Ova je ekspedicija imala tu nesreću, da joj se je u najzgodnije doba bilo nebo potpuno nao- blačilo, a zemlju bila prekrila gusta magla. Nu od- važni se ovi istraživatelji nijesu dali smesti. Pomoću su se vojnih avijatičara, grada San Diega poslužili aeroplanima, s kojim suse digli iznad magle i oblaka na 6000 metara visinei odatle uzeli nekoliko uspjelih fotografija pomrčanog Sunca u doba največe faze. Tako je čovječje umileće još jednom svladalo orijaške pri- rodne sile. Avijatika je u službi znanosti i saobraćaja bez sumnje. velik i epohalan izum; nu može lito da nadoknadi nebrojene i neopisive katastrofe, što ih je ona prouzročila u prošlom svjetskom ratu išto će ir sigurno još prouzročiti u budućim -ratovima ? Engleska troši za obuku više nego za vojsku i mornaricu. Velika Britanija troši za javnu naslavu _ mnogo više nego za vojsku i mornaricn. I zaista ove godine usprkos redukcija, koje je vlada učinita, ukupni trošak za nastavu dosegao je 87,000.000 šterlima, a to znači čitavih 28,000.000 više nego se troši za vojsku, a 24,000.000 nego za mornaricu. »Times« kaže da je bilansa za javnu nastavu prije rata bila veća od bi- lansa rata i mornarice zajedno. Plaća profesora su se od 1914. podvostručile, a u nekim slučajevima i po- trostručile, tako da se je u posljednje vrijeme kod općinskih vijeća opazila neka manifestacija za sniženje učiteljskih plaća. To je pak dovelo do nekoliko štraj- kova nastavnika.