;

   

Br. 41.

 

Poštarina plaćena u gotovu.

DUBROVNIK 25. septembra 1923.

Narodna Svijest

God. MV

 

 

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

Cijena je NN 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 100. Din. godišnje.

 

 

 

Izlazi svakog Utoriika; ii Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
P di tirednik A, FI&, — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“, —
oje ini broj 1 :50 Din. | Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. - - Rukopisi se ne vraćaju. —

 

 

. .
Jeronimski dan.
(30. rujna).
Skroman blagdan, ali ne smije ostati nezapažen
neproslavljen u našoj katoličkoj javnosti. Sv. Jeronim
je jedan od velikih ugodnika Božjih, koji je potekao
iz naših sadašnjih hrvatskih krajeva, te je perom i
umom proslavio katoličku Crkvu i širio kršćanske
stine. Geografskim porijetlom svojim usko je vezana
uspomietid sv. Jeronima s nama. A još nas više na nj
spominju i današnje naše borbe, koje štapom mo-
o da vodimo za kršćanske istine i načela u jav-
mom i privatnom životu. Ako itko, a to je sv. Jeronim
lu takvoj borbi najbolji zagovornik i zaštitnik.
No s imenom i zaštitom sv. Jeronima vezana je
i jedna od najstarijih, najpoznatijih i najodličnijih hr-
vatskih ustanova — , Hrvatsko književno društvo sv,
eronima“ u Zagrebu, koje već 55 godina pučkom
[knjigom neumorno širi hrvatsku katoličku prosvjetu,
te stvara u širokim narodnim slojevima teren za kr-
šćanski život i za katoličko javno mnijenje. Možemo
n iro ustvrditi, da su svetojeronimske knjige najraši-
Te tenije i najobljubljenije hrvatske knjige uopće. Nema
gotovo katoličke župe niti sela u hrvatskim krajevima,
je ne bi bila poznata barem svetojeronimska »Da-
|nica«, najbolji hrvatski pučki kalendar. Preko 60 tisuća
švetojeronimskih doživotnih članova vezano je pod
okriljem sv. Jeronima u jaku hrvatsku katoličku pro-
einu' organizaciju, kojoj su tradicije i dosadašnji
pjesi od vrlo velikog zamašaja za hrvatsku jav-
st uopće.
X Na želju Društva sv. Jeronima bit će ove godine
Jeronimski dan proslavljeni svuda po hrvatskim žu-

pama, gdjegod ima društvenih povjerenika, članova i
jatelja hrvatske katoličke pučke prosvjete. Neka nas
e taj dan, ta zgoda potakne, da što više propagiramo
etojeronimsku misao, da što više širimo svetojero-
mimske knjige i da sabiremo nove članove Društva
| Jeronima (doživotna člana samo 5 Din.). — Po-
inje evo jesenska sezona, kada sebi svaka kuća pri-
vlja kalendar i drugo štivo za zimu, pa nikad ljepše
ode, da raširimo baš svetojeronimska izdanja, koja
i najljepša, najbolja i najjeftinija. Štogod u tome uči-
nimo, donijet će: trajnih uspjeha u životu hrvatskog
roda, pa zato mam ne smije ništa bili teško. Jero-
mski je dan jedna od najljepših zgoda, kada mo-
žemo pokazati, koliko hoćemo da učinimo za proši-
enje. katoličke prosvjete u hrvatskom narodu.
Di Dr. Josip Andrić.

unutarnju konsolidaciju.

U posljednje se vrijeme opet piše o pokušajima,
se riješi hrvatsko-srpski spor. Takvih smo pokušaja
| do sada imali dosta. Da spomenemo samo Sinodla-
kinu akciju sa zagrebačkim kongresom. Rezultat je već
poznat. Radikali su postigli svoju homogenu izbornu
vladu, a Smodlaka poslaničko mjesto kod Vatikana.
1 Je pokušaj bio sa zagrebačkim .,sporazumom“,
je urodio poznatim Markovim protokolom. Ovaj
učvrstio poziciju radikalne vlade, te Pašićevoj stranci
o predsjedništvo skupštine i većinu u svim _parla-
ntarnim odborima. Ovim svojim uspjehom otklonili
radikali pogibao od Radićeve grožnje, da će jednog
dana osvanuti u parlamenat i srušiti radikalsku vladu.
Vidjevši se prevarenim, Radić je stvorio zaključak, da
rekida svako pregovaranje sa Beogradom. Time su
još čvršće utvrgjena ona dva suprotna fronta, što ih
predstavljaju Beograd i Zagreb. Pitanje je sada iko će
konačno pobijediti ? Bez dvojbe onaj, kome uspije, da
probije protivnički front, I otale pokušaji radikala, da
megju Hrvatima stvore stranku sa ljudima svoga po-
renja. No i sami su jamačno sumnjali u mogućnost
Uspjeha takve jedne akcije. Dogogjaji, koji su iza toga
nastupili, dali su drugi pravac čitavoj ovoj akciji. Me-
gjutim - dogogjajima u prvom 'redu dolazi Radićevo
misterijozno iščeznuće i njegovo djelovanje u Londonu.
Ovaj Radićev čin, po mišljenju radikala, imao je da
1 drma' federalistički blok. I doista Radić, predsjednik
bloka, otputovao je u tugjinu bez prethodnog dogo-

 

  
  
 

 

 

  
  
  

 

    

 

   
  

 

 

   
  
 
  
 
   
   
   
 

  

   
 

 

 

   
 
  
  

  
  
  
 
 

 

  
   

 
 
 

' neuspjehe.

Tko 2

vora sa drugim vogjama bloka. I dr. Korošec je tada
izjavio, da se ne slaže sa ovim korakom Radićevim, no
uz to je dodao, da je to unutarnja stvar Radić. stranke.

Megjutim seje održao katolički kongres u Ljub-
ljani, kojemu je prisustvovao kralj, predsjednik nar.
skupštine Ljuba Jovanović, te zamjenik ministarskog
predsjednika ministar Janković. Tom je prigodom bio
dr. Korošec pozvan kralju u audijenciju, a iza toga je
došlo do razgovora izmegju dr. Korošca i spomenutih
radikalskih vogja. Ovi su razgovori dali povoda gla-
sinama o koaliciji izmegju radikala i Slovenske Pučke
Stranke. Već se je dapače govorilo i o ministarskim
porlfeljima, koje bi imali dobiti pristaše dr. Korošca.
Razvoj je dogagjaja megjutim pokazao neispravnost
ovih glasina. Moguće je, da su radikali računali na
nesuglasnost dra Korošca sa Radićevim putem u ino-
zemstvo, No dr, Korošec je odmah iznio na srijedu naš
ustavni problem u čitavom njegovom opsegu. Razum-
ljivo je, da tako na brzu ruku nije niti moglo doći do
važnijih rezultata, a pravu je vrijednost raznih proto-
kola dr. Korošec znao već onda, kad je misterijozno
iščeznuo iz Zagreba, kad je trebalo da potpiše famozni
Markov protokol.

No valjda ovi prosti razgovori mogu biti od da-
lekosežnijih poslijedica, negoli razni sporazumi. — Sada
se već prenose razni glasovi o promjenama, koje bi
imale da nastupe u našem političkom životu. Govori
se sjedne strane o istupa Pašića iz političkog života,
a sdruge strane, da bi dr. Korošec imao preuzeti vod-
stvo federalističkog bloka. Za bliže poznavaoce prilika
prva je vijest u vezi s drugom. — Prigodom razgovora
dra Korošca s vogjama radikala došlo je do neke su-
glasnosti, no niti jedna niti druga stranka nije imala
punomoćstva. Kod radikala je sve onako kako hoće
Pašić. Dr. Korošec s druge strane nijeine će da bude
u svojoj stranci paša, već konačno odlučuje stranka.
Nakon ostupa Pašićeva imade najviše izgleda, da bi
na čelo radikala došao gosp. Ljuba Jovanović. Dakle
glavni predstavnik radikala kod bledskih i ljubljanskih
razgovora. Moguće da su to megjutim za sada tek

novinarske kombinacije.

S druge je strane pitanje dali će dr. Korošec doći
na čelo federalističkog bloka. Dugotrajni boravak Ra-
dićev u tugjini bez dvojbe je u prilog toj kombinaciji.
Radićeva siranka, ostavši bez vogje, kojije u njoj bio
isto toliko autokrat koliko i Pašić kod radikala, nema
svoga Ljube Jovanovića, da ga zamijeni. To su vogje
ispod prosječnih političkih sposobnosti. I oni sada
trebaju dra Korošca.

Komunikej, što ga je vodstvo federalističkog bloka
izdalo o konferenciji održanoj dne 19. o. mj. u Za-
grebu, govori o zajedničkoj borbi protiv centralizma.
Bez dvojbe je, da dr.Korošec neće napustiti beograd-
sku skupštinu, već i dalje, do prigode da razgovara sa
beogradskim političarima, "dok Radićeva stranka .za
sebe ostaje i dalje ma stanovištu, da ne će daljnjih
pregovora sa Beogradom. Teško je iz svega ovoga za-
ključiti o daljnjem držanju Radića i njegove stranke.
Bez dvojbe niti on, niti njegova stranka ne očekuju
danas mnogo od strane intervencije. Valja da ga je put
u inozemstvo ponukao, da prepusti inicijativu dru Ko-
rošcu, koji je svojim ličnim vezama i parlamentarnom
spretnošću najpodesniji, da vodi jednu akciju oko
unutrašnjeg sporazumljenja, bez strane inetervencije.
Za slučaj uspjeha biti će i Radić i njegova stranka
izvedena iz ovog ćor-sokaka, u koji su dospjeli, a
s njima i naš unutarnji problem. U slučaju pak neus-
pjeha svaliti će krivnju na dra Korošca, te se još jačom
silom baciti na Sloveniju, pa tim eventualnim izbor-
nim uspjesima pokriti pred pristašama svoje političke
Koliko u svemu ovomu imađe realnosti
pokazati će budućnost...

 

za Reumatis sredstvo za mazanje proti
reumatizmu i kostobolji taj više ne trpi
boli jer je već upotrebio Reumatis. Reuma-
tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu.

 

pITOFANT““ hranivo brašno za dojenčad i
djecu je poznato najbolje.

Redukcija oficira.

Prenosimo što o predmetu piše »Marib. Staža« :
»Pred deset dana bilo je bačeno na put 63 oficira;
»Vojnim Listom« br. 43. slijedilo je još drugih 183,
do konca pak ovoga mjececa bit će ih još daljnjih 400.
Laž je što piše »Jutro«, da radikali izbacuju i Srbe iz
vojske... Od umirovljenih oficira 90% ih je Hrvata
i Slovenaca; 10% je ,neprečana“, reduciranih zbog
neophodne nužde. Na kvalilikaciju ništa se me pazi.
Dosta je da si služio u austro-ugarskoj vojsci. Reduk-
cija je bila potrebita, jer imamo odviše oficira, ali je
trebalo pensionirati one, koji su nepotrebni i nespo-
sobni. To su viši činovi, kojih je premnogo, a koji su
svi u rukama Srbijanaca, pa oni, koji nemaju dostatne
kvalifikacije, i oni koji još dobro pisati ne znadu, me-
gju kojim takogjer nema prečana. Morali bi se pak
peusionirati pošteno po novom zakonu, a ne na onako
nesocijalan i ružan način, kako se to dogodilo. Osim
toga nijesu bili umirovljeni časnici tugji državljani,
koji ni jednoga od priznatih državnih jezika ne govore,
već su bili bačeni na ulicu svi Hrvati i Slovenci, —
a koji nijesu, misle to s njima učiniti do 30 septembra,
Svaki najniži privatni namještenik otpušta se uvijek uz
14-.dnevnu ili jednomjesečnu otpovijed, a hrvatski i
slovenski oficir ,odmah“... Vojno ministarstvo pen-
sionira oficire telegrafičnim putem i putem »Vojnoga
Lista«. Po tome mora pensionirani oficir bez ikakve
plaće mučiti se cijelu jednu godinu, dok mu se počne
isplaćivati pensija.

Još nešto. Prigodom zadnjeg pensioniranja prečan-
skih oficira, bili su, uz Hrvate i Slovence, pensionirani
i nekoji prečanski Srbi. Razlika pensioniranju Hrvata,
Slovenaca i Srba jest ova: Hrvate i Slovence pen-
sionirali su danom 30. augusta po starom vojnom
zakonu sa starim platama ; prečanske pak Srbe po
novom vojnom zakonu s danom 7. septembra s no-
vim povišenim platama !“

x

Kulturne vijesti. :

Avijatika u službi astronomije. Kako smo svoje-
dobno bili javili, glavno je polje opažanja sunčane
pomrčine od 10.i 11.ov. mj. bilo u.južnim krajevima
Sjeverne Amerike i u Centralnoj Americi. Jedna od
nekolicine znanstvenih ekspedicija, koje su se u svrhu
znanstvenih opažanja bile namjestile ma najpodesnijim
tačkama iog ogromnog i prostranog područja, nalazila
se je u blizini grada San Diego, koji pripada Sjedi-
njenin Državama, a nalazi se sa svojom: prekrasnom
lukom na obali Tihoga Oceana, nedaleko od meksikan-
ske granice. Ova je ekspedicija imala tu nesreću, da
joj se je u najzgodnije doba bilo nebo potpuno nao-
blačilo, a zemlju bila prekrila gusta magla. Nu od-
važni se ovi istraživatelji nijesu dali smesti. Pomoću
su se vojnih avijatičara, grada San Diega poslužili
aeroplanima, s kojim suse digli iznad magle i oblaka
na 6000 metara visinei odatle uzeli nekoliko uspjelih
fotografija pomrčanog Sunca u doba največe faze. Tako
je čovječje umileće još jednom svladalo orijaške pri-
rodne sile. Avijatika je u službi znanosti i saobraćaja
bez sumnje. velik i epohalan izum; nu može lito da
nadoknadi nebrojene i neopisive katastrofe, što ih je
ona prouzročila u prošlom svjetskom ratu išto će ir
sigurno još prouzročiti u budućim -ratovima ?

Engleska troši za obuku više nego za vojsku
i mornaricu. Velika Britanija troši za javnu naslavu _
mnogo više nego za vojsku i mornaricn. I zaista ove
godine usprkos redukcija, koje je vlada učinita, ukupni
trošak za nastavu dosegao je 87,000.000 šterlima, a to
znači čitavih 28,000.000 više nego se troši za vojsku,
a 24,000.000 nego za mornaricu. »Times« kaže da je
bilansa za javnu nastavu prije rata bila veća od bi-
lansa rata i mornarice zajedno. Plaća profesora su se
od 1914. podvostručile, a u nekim slučajevima i po-
trostručile, tako da se je u posljednje vrijeme kod
općinskih vijeća opazila neka manifestacija za sniženje
učiteljskih plaća. To je pak dovelo do nekoliko štraj-
kova nastavnika.