Poštarina plaćena u gotovu. Br. 43. DUBROVNIK 9. oktobra 1923. God. V. Cijena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo 100. Bin godišnje. O E o “Uloruiki : : Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom BN e Odgovorni PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. o g o urednik A. FIe. — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“, — Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne vraćaju. — Prilike u Sloveniji Pismo iz Ljubljane. : Kroz mlako gibivu koprenu jesenske magle, koja _ svojom težinom ubija, opaža se, kako je nastupilo je- | sensko doba. U Štajerskoj je već pao prvi snijeg, pak | je temperatura veoma nisko pala; ujutro bude 7% € ivot na ulici i u polju za jesenske duge noći, zamire, a svak se priprema Srednje škole su započele ra- \ osobiti se porast opaža na Univerz; \ akademičari iz sviju predjela naše države, Upada u \oko veliki broj gjaka iz Dalmacije, regbi, da ih tjeraju mo materijalne prillke. “. Kako dakle izgleda, stojimo pred veoma važnim ogogjajima, jer već sada opaža se uzvrpoljenost u lovenskoj javnosti, Najjača nervoza osjeća se u poli- ičnom življenju. Slovenska javnost mnogo je zainte- ij u. Zahtijeva se od vlade, izvrši rapalski ugovor. Slovenija O naše države najbolje osjeća po- i, gdje se okupljaju Na čelu političkog zanimanja stoji pitanje ,kuluka“ \i budžetskih dvanaestina za 3 mjeseca. Kao jedan glas, "općine, šalju proteste proti nesretnom kuluku. Sav slo- enski narod energično otklanja tu sredovječnu usta- ovu, i bude li se taj zakon forsirao, u ovdje do sada obro uregjenim prilikama, _prouzročit će potpunu narhiju, — U narodu tinja žeravica, bojat se je plamena. Sredinom oktobra obdržavat će se pouzdanički stanak Slovenske Pučke Stranke u Ljubljani. Za taj stanak vlada u narodu veliko zanimanje, jer će se na emu odlučiti kakvo će 'stanovište zauzeti stranka prama vladi u narodnoj skupštini. Riješiti će se još koliko važnih dnevnih pitanja. : Nego politika: ne spriječava ovdje ostalo javno | življenje. Ljubljana, a i pokrajina, stoje još uvijek pod dojmom kat, kongresa. U kultwnim. prosvi društvi vodima itd.; svugdje se nastavlja živo i solidno Ta- ti, Ne odgagjajući za kasnije, mastoji se sprovagjati levažne zaključke i ma taj način uvesti ljudstvo u avu kršćansku kolotečinu. Od osobitog je značenja u gospodarskom pogledu ržani Ill. ljubljanski velesajam, koji je, : uzevši u zir slabe gospodarske prilike, izmegju sviju Ovogo- išnjih sajmova i relativno najbolje uspio. Ljubljanski lesajam jasno je pokazao, da se je posljednjih go- na, slovenska industrija jako razvila. Naši trgovci, ttnici, seljaci, mogu naći najsavršenije industrijske odukte u radenoj Sloveniji. Prošlih se dana obdržavala ovdje prva skupština goslavenskih feministkinja, koja je prošla neopažena od šire javnosti, Položile su temelj strukovnom žen- om pokretu u Jugoslaviji, i ustanovile su »Zensku isu u državi SHS“. To su naše napredne žene, a je dosadilo bili u kući, pa se zaželile stnpiti arenu javnog življenja. U glavnom traže; opće i lednako izborno pravo žene; žena nek je u svakom pogledu jednakopravna s muškarcem. Čudne li su dve napredne žene |! : E Ovogodišnja jematva u vinskim predjelima Slo- ije nije dobra, jer su vinogradi pretrpljeli uslijed ge, a par puta je tuča nanijela ogromnu štetu. kvoća će vina biti slaba. Jabuke i kruške dale su ičan plod, vrsta je jako dobra. i i “Rana jesen puna je značenja, nadati se još va- jim dogogjajima. Rea. Odgovor mudroga Ćosa. U onome listu, što se zove »Dubrovnik«, neki judri Ćoso, koji se potpisuje ,Spectator“ (a i jest spektakuo od čovjeka !), — pojunačio se i rekao, kad niko neće ili ne umije odgovoriti na ono je- naest od nas postavljenih pitanja, ... ele hoće on!! lldogodilo se baš onako kako on kaže: da s onakvom (iimeti, kakva je predstavljena u njegovu odgovoru, vjek ne može poći ni na našu poljanu da kupi | patata. : Pitalo se: bi li Srbi bili za jedinstvo, kad bi vati imali isključivo u rukama sve ono, što Srbi sada čivo u rukama imadu; a mudri Coso, pošto je da na tako Dudalasta“ pitanja ne bi trebalo ni ovarati, odgovara ipak budalasto ovako : »Moje je ljenje, da nijedan Srbin ne bi bio za jedinstvo, kad svi oni položaji, koje obuhvaćaju vaših 11 pita- ašli u rukama Hrvata, iz prostog razloga, što \u obzir dosadašnji rad g. Stjepana Radića, koji dom, velik je broj gjaka kao svagdje ove godine; “ Šivimal ZO JERKO bratovštinama, socij. ustanovama, katoličkoj štampi, €YfOPSKIH : praznika. Povodom pitanjpokrajinskog povereništva danas predstavlja hrvatski narod, bojali bi se, đa... jednog lijepog dana ne prigjete k vašoj toliko želje- noj Austriji i ne proglasite Karlovog sina za cara“. I rekavši ovo, prevrće Ćoso očima, Žaleći s jedne strane što je »prisiljen“ morao reći nešto što bi ,mo- glo zadrijeti u najosjetljivije osjećaje hrvatskoga naroda“, a s druge strane diveći se sam sebi, kako je lijepo reko. »A sada, časni oci, — veli on nama — metnile tuku na srce, pa otvoreno kažite, bi li sve bilo ovako; kako sam ja, mudri Ćoso, reko |“ Promislite malo. Prvi upit »Srijemskog Hrvata« bio je: bi li Srbi bili za jedinstvo, kad bi dinastija bila hrvatska. Ne znajući što da odgovori, dovlači naš mudri Ćoso propaloga Karlova sina, i njega po- stavlja namjesto dinastije hrvatske, i misli, budala, da je tako najbolje odgovorio ! Ne pita se taj mudri Ćoso: ko je kriv, da hr vatski narod, u početku toliko oduševljen za jedinstvo (nakon sloma one Austrije, koju je pok. Ante Starčević toliko mrzio), našao se sada u najvećem svome dijelu na strani Stjepana Radića ; ne pita se on kako je moglo doći do toga, da (kako on kaže) ,g. Stj. Radić pred- slavlja hrvatski narod“, Njegova je pamet toliko ispod cijene , jednog kila krtola“, da on taj pojav ne može protumačiti drugačije nego željom Hrvata za povrat- kom Austrije i »proglašenjem Karlova sina za cara“, Toliko je Ćoso budalast, ali i toliko — zloban! »Narodna Politika«, zagrebački organ pučke stranke, pisala je nazad ne vele dana: »Ideja Austro- Ugarske propala je megju Hrvatima, i miko Je više neće oživjeti. Radi toga ne vjerujemo, da bi Radić išao za obnovljenjem te propale države, koju je već Dr. Ante Starčević bio proglasio glavnim krivcem svih zapletaja i ratova. I Sam Stjepan Rauic usklikmuo je u hrv. saboru za vrijeme rata: »Dolje Habsbnrg I“ Ali čemu sva uvjeravanja ? Što koriste i sami svečani zaključci hrvatskog Narodnog Vijeća i Sabora, kad ,mudromu Ćosu“ to vrijedi isto onoliko koliko gosp. Pribićeviću Krfski Pakt, a g. Pašiću Markov protokol! Da se ,opravdaji“ sva srpska presizanja u ovoj zajedničkoj državi, i svi oni srpski , položaji“, koji su obuhvaćeni u ono iaših 11 pitanja, treba pre- kazati Hrvate i Slovence lo austrijance, koji tobož jedva čekaju kad će ,malga Karleta“ proglasiti za cara. Onqm pak koji se zapravu i istinsku plemensku ravropravnost bori i protiv irpske hegemonije ustaje, KULUK Evo, braćo moja i velika i mala, evo nama kuluka, da vidite, dobro promjerite, i, kad bude, vaše špage popipate ! Pravilnik njegov sadrži 14 članaka ili ti paragrafa, a naregjenja njegova, u glavnom, evo koja su : Za rad oko popravka puteva obvezan je svaki gragjanin, odnosno svaki poreski obvezanik, ali može da da zamjenu ili u novca ili drugim za rad sposo- bnim licem (čl. 1). Lično ne mogu ni za sebe ni za druge da rade osobe inlagje od 18, a starije od 50 god. Otplata ili zamjena rada ravna se po poreskoj snazi, te je osnovna taksa 20 Din. ili jedna osoba, a zamjena za jedna konjska ili volovska kola sa zapre- gom 50 Din., za automobil 100 Dim. Osobe, koje plaćaju 100 do 300 Din. neposrednog poreza, dužne su raditi dvostruko ili otkupiti sa dva radnika ili 40 Din. Trostruki rad ili otkup dužni su dati poreski obvezanici na 300 do 500 Din.; četverostruki na 500 do 1000, a deseterostruki na 1000 do 10.000, dvade- seterostruki na 10.000 do 90.000; trideseterostruki na 90.000 do 100.000, a svi ostali por. obvezanici, koji plaćaju preko 100.000 Din. neposr. poreza rade ili plaćaju pedeseterostruko od osnovne glavnice (čl. 3.) Općinska vlast odregjuje prema imovnom stanju, koliko članova, kola i zaprege ima da da pojedina zadruga ili kuća. -U popise ne stavljaju se : učenici, vojnici, državni službenici uopće i za rad nesposobna lica (čl. 2.) Ko je bio prigodom sastavljanja spiskova izjavio, da hoće da plati zamjenu, ima odgovarajuću svotu da položi kod općinskog poglavarstva čim bude pozvan na rad, gdje će od njega dobiti priznanicu (či. 4) Nikoga se ne smije silili da radi izvan svoga ili susjednih weiara. Narodnom snagom imaju se izvršivati samo obični poslovi i podvozi, dočim vagjenje kamenja iz majdana i izrada većil, količina tucanika, kao i mo- stovi, obložni zidovi i slične radnje vrše se preko poduzetnika ili u vlastitoj režiji na teret drž, blagajne. Sitne popravke vrše općinske vlasti narodnom snagom na svom području (čl. 10, 11.) U tehničkom pogledu rukovode radnjom gragjevinske vlasti, a policijske vrše nadzor (čl. 12.) Osugjujući ,kuluk“ kao zloupotreba“, piše »Obzor« ovo nov neposredni porez — taksa, najomraženiji megju porezima. Osim toga će se izmisliti po svoj prilici cio niz poreza, taksa i kuluka, Momentano nas interesuje specijalno famozni kuluk, koji je vlada nazvala »ličnim »izvor nove pljačke i : »Sada će se primiti treba reći da ,raspiruje oganj“ i ,zabada tm u radom“, i pokušala preko svoje štampe, da ga prikaže zdravu nogu“ | 1 zaslugom, što više čašću za one, koji ga se prime... Dakako, u zdravu ngu;. jer i ćoravi vide di Opozicija Je žigosala iu sramotu zasluženim načinom, , ži ž q je pod radikalskim režimoru ovoj državi sve zdravo : od vrha glave, do poplata:d noga! Kulturne vijesti. Ukidanje nekojih blaiana u pravoslav. Crkvi, Čitamo u skopljanskom rigiozno-popularnom časo- pisu ,Crkva i Živol“ br. 18 t. g.: O svetkovanju a zatomi svoju bezob- okolo po zapuštenim i na to, da će sebi ko- imati da nadziru rad u svojoj zaostaloj bahatosti m svijetom, koji će uroditi mnoštvom zloupotreba, sukoba, tamnice, suda, možda 1 mrtvih glava, ali sigurno izbatinanih legja i unesre- ćenih obitelji, bez obzira na to što će se tu gaziti i zakon; glavna svrha tome zakonu nije ono, što tvrdi vlada: popravak putova, nego naprosto s jedne strane nova maltretacija seljačkog svijeta, a s druge strane pljačkanje državljana, koji neče htjeti da kuluče, [ ta će pljačka vlastodršcima otvoriti široko polje zloupo- irebe, šikana, progona, denuncijacija, nepravdi i t. d. Kuluk je ujedno samo prosta uzakonjena laž protiv volje naroda, da se od njega izmuzu milijarde, oko kojih će mastiti bradu -ono nekoliko povlaštenih eks- ploatora ove države, o kojima danas već sva "štampa u Jugoslaviji govori kao o družbi pljačkaša i aferaša“, U jednom beogradskom listu čitamo ovu pjesmicu ; KULUK o X A izrovanim cestama. Bez obzira jekakvi organi vlasti, koji će toga modernog roblja, dopustiti postupak s ti ministarstva socijalne polke, u koje bi dane osim nedjelje trebalo potpuno ustaviti rad, Episkop Bo- kokolorski i Dubrovački oltio se sa molbom Svetom Arh. Sinodu za objašnjen — Sv. Arh. Sinod povo- dom ovoga odlučio je: Poslavni Srbi treba da budu oslobogjeni rada sem nelje još u ove prazničke dane: Nova godina, Bogvljenje, Gjurgjevdan, Spa- sovdan, Il. dan duhova, Bbraženje, Uspenje (Velika Gospa), Mala Gospa, Kredan, Vaveđenje (21 stud.), sv. Nikola, dva dana Bož, Badnji dan, Veliki Petak, 1. dan Uskrsa, aosim tojna dan svoje Krsne Slave, — UWUkinuto je dakle dosdlagdana, koji su se doslije kao praznici slavili u istoj pravoslavnoj Crkvi kao n. pr.3.i dan Božića, Usl i Duhova, dani sv, Ivana, llijin dan, Sretenije, Blagjest itd. g Pametna ustanovarske vlade. Angorska je- vlada odlučila, da ustamposebno sudište za mini- stre i poslanike. Ovo bdište nadziralo rad mini- nistara i poslanika i kažnjo svaku njihovu pogrešku proti državi i narodu ; cito bi imalo paziti, da se ne izrabljuje čast i služi lične ili druge nepoštene dobro došlo i mnogim Čitaj ga ostrag, čitaj ga sprijeda ,Kuluk pa kuluk ostaje isto, Jaram mu ture, . ko pare ne da Pa neka vuče pristo ne prista. Da piramide kulukom diže, Ne bi nam bilo na pola - žao, Kad ga već sreća živog ne stigne, Bar bi mu spomen mrtvu ostao. s Al' Felah plaća namete razne Vječito daje krvi i blaga, Pa ipak kase: vječno su. prazne Od svega toga nema ni traga. svrhe. Ovakovo bi sud drugim državama. |