iitanina plaćena
ke
u gotovu.
opta8i
'|PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod d Dubr, Hy (Tiskare;
a
io. vadis. Jugoslavia...1?
Ono silno oduševljenje, koje je bilo zavladalo
i narodu nakon sloma“ Austro-Ugarske Monarhije,
uspjelo je beograds kim vlastodrštima' da u kratko vri-
Ii [jeme uguše svojim | deleternim metodama 1iprave,
|Nevaljata i: mesposobtia uprava, zlu i teror žandara,
ičprestane e afere, privezane uz ovoga ili orioga ministra,
javne, (pljačke. po uzoru negdašnje Turske, besprimjerni
protekcionizam; sve.je to izazvalo. opće negodovanje,
koje se je najposlije pretvorilo .u razočaranje |
Ljudi, koji su: danas. na, kormilu. vlade, .u« svojoj
neupućenosti, u svome nedoglednom neznanju, premda
nesposobni, da se orijentišu prema' novim 'okolno-
ma, iprema : zapadno-evropejskom (kultiirdom. shva-
fanju novih krajeva, hoće ipak da se održe na vlasti
pod svaku cijenu. Uslijed :nespretnosti: i nemara _ia-
1 |kovih ljudi, nastaju : u riješenju pitanja javne uprave
kojake neprilike, u kojima niko od njih ne zna, da
tvoj rad udesi. prama_potrebi, čime znatno štetuje dr-
ava i njezini državljani.
I Današnji centralistički sistem onemogućuje Mil
|jazvoi. i napredak u državi, razđraživa narodni raskol,
potpomaže trzavice, podržava vječni nered.
Naša pojedina ministarstva ne znaju shodno oci-
jeniti doprinosnu : moć+ porezovnika, te bezumno. ne-
hrestance povisuju tarife, :.poskupljujući time život
i životne namirnice. Tako je prošlih dana mini-
larstvo saobraćaja ponovno znatno povisilo osobne
larife i prevoz robe na željeznicama ; ; ministarstvo po-
tia i brzojava povisilo je tarifu za poštanske. pakele.
1 Ministar financija natkriljuje u tome pogledu sve ostale
ivoje kolege; on bezobzirno povisiva poreze, prireze,
navlja turski kuluk, i najposlije. uspijeva usprkos
rgičnog opravdanog protesta sa strane opozicije u
odrnioj skupštini, da: iprošlih dana. prolura novi zakon
aksama, koji nameće silni teret narodu. Ovaj zakon
o bi dati državi novih 500 milijuna dinara. Svojom
itikom vlada ekonomski: ruinira zemlju. Jedan beo-
dski list nazvao je današnji parlamenat Maračlij-
parlamenta. usredočen samo na izglasavanju dva-
stina, zakona za povišenje poreza, nameta, taksa itd.
U vanjskoj politici zbog nesposobnosti ministra
Ninčića i družine, doživljujemo poraz: za .porazom,
emaruju se posve interesi cjelokupnog našeg Pri-
rja, te gospodarski i nacionalni interesi u _ pitanju
lijeke, Baroša i Delte.
Zakoni, koji potječu od ,Narodne“ Skupštine“, tipa
ra siuzis generis, izraz su. samovolje radikalne vlade.
ge uzimlje , nikada u obzir nijedan, pa ni naj-
rdaniji predlog opozicije. Takovim je postupkom
lamenat pretvoren u diktatorstvo radikalne stranke.
ikom kritike, koju je održao Ljuba Davidović na
nici 11, oktobra. t. g, 0 nezakonitosti. izbora u Sr-
i _Crnojgori, zbili su se bučni prizori, pri kojim
lale su psovke i hamalski izrazi, razne pogrdne
i koje su pretvorile skupštinu u običnu krčmu, one-
logućivši poslanicima opozicije, da se posluže svojim
lamentarnim pravom, da, naime, podvrgnu kritici
vlade; Ovakova skupština ne samo što nije od
akve koristi, nego nas jošter izlaže ruglu pred kul-
m svijetom, 'koji nas pravom nazivlje , balkancima“.
no, što današnji režim čini odvratnim i odurnim,
:dovodi do \ačajanja široke slojeve naroda, jest loša,
lušna_i ;pokvarena uprava. Opće je. poznato da
be, žalbe, i druge predstavke podnesene vladi u
gradu, leže mjesecima po fiokama činovnika ne-
ene u protokol, a megjutim zanimane stranke u
janju očekivaju riješenje. Zato se sada viđe u Beo-
hrpe \očajnika, prisiljene da tamo idu radi svake
Beogradu postići bez mita. U beogradskim nad-
ma uveden je šistem podniičivanja, počamši od
užnika do ministra. Bez mita ne može niko biti
jen, bez mita ne može se dobiti nikakvo: 'riješenije.
MOkratski list »Pravda« veli, “da joj je jedan radi-
“poslanik 'kazao:: : ,Grabi se ha sve strane kao
smrt“, "Ta korupcija istvara potpuno opravdano
rike i ET srežima. :
m skupštinom, dokazujući činjenicama kako je glavni
ajmanje sitnice. Ali ni najmanju sitnicu ne može se
.zaista \trebalo, da im.Beograd ;tumači, što su
:kojim govori $ 3 pokr. zakona za zaštitu ptica. Ali
Pojedini. broj :1:50 Din.
Uz nesretnike,: koji su prisiljeni hodili u Beograd,
da se: raspilaju o stanju svojih zaspavanih /posala,
neprestano obilaze ome pragove'i svakojake za čašću
polilepne osobe, svakovrsne ulizice itd.,koje pod okriljem
»radikalne firme“ traže od svemoćnili kakvu blagodat.
Dok naš budžet za godinu 1923:/24; madilazi
10. miljarda dinara, premier je <N. Pašić: iznio u
»Narodnoj Skupštini“ (predlog, koji je bio i usvojen,
naime, da se svake godine ima uvrštavati u Hudžetu
10: milijona: Dinara za | podignuće Pantheona ljudima
zaslužnim za otadžbinu;: Držimo da se je ovaj vidni zriak
zahvalnosti «prema slavnim ljudima, koji:'su svojim
životom i patriotskim radom otkupili slobodu, mogao
odložiti za vrijeme, kad financijske prilike budu to
dopustile. Ideju o gradnji Pantheona istaknuo je sam
Pašić, a to namjerom, da sebi ošigira posmrinu uspo-
imenu, tobože kao velikom državniku !
Narodni. poslanici, koji su prije imali dnevaicu
od 180 Dinara, dauas su je: povisili na 300. Dinara,
a to bez ikakve borbe i moljakanja. Nijedan se nije
našao, koji bi se svoje dnevnice odrekao.
Rasiplju .se: miljarde ra sve strane, dočimi. za
činovničku raju, za invalide, za druge: korisne svrhe,
redovno ema para.
Kraj ovakovih prilika, nije čudo da 'se prave
uporegjenja sa pregjašnjim stanjem, kad doduše poli-
tičke slobode nije bilo, ali je: uprava bila besprijekorna,
sudovi nepovredivi,. a osobna prava bezbjedna.
Beogradski vlastodržci najveći su vinovnici .ova-
kovog kaotičnog, rgjavog, NOO i nepodnosivog
stanja. stvari.
Orijentalna i nepoštena uprava teško ugrožava
opstanak iste države stvorene krvlju naroda, te s toga
u ovome kriličnome momentu oponiinjemo gg. ministre,
da najposlije uvedu potrebiti red u javnoj. upravi, da
onemoguće prostrane pljačke, pružajući ozgor dobar
izgled, te da spase, dok je još na vrijeme, državnu
lagju od predslojećeg brodoloma.
»Nema više Dalmacije“ !
(Glas starca Dalmatinca). |
Ono, što nam nijesu učinili ni Turci ni Mlečani,
:ni Nijemci ni. Magjari, učiniše nam naša braća Srbi-
radikali. Parceliraše nam Dalmaciju na 4 dijela, pak
sad hoće, da joj sa lica zemlje i ime: zbrišu. Više se
službeno ne smije zvati Dalmacija već zetska, dubro-
vačka i splitska oblast. Dalmacija nosi svoje ime: već
.preko:20 vijekova, prije Isukrsta, i pod tim imenom
poznata je bila u vascijelom svijetu još prije nego li
je postojala i Srbija i Hrvatska, a i dandanas je poz-
natija od svih pokrajina: Eshaezije; iu dalekom i stra-
nom svijetu. Mogu radikali m svojim ukazima. brisati
i stoput ovo ime, ali ga iz ljudske povjesnice, kao i
iz pameti i srdaca Dalmatinaca nikada zbrisati neće,
jer će se Dalmatinac. uvijek dičit i ponosit svojoj ma-
lenom Dalmacijom, pa ma kako je kasapili.i ma kako
ona «siromašna bila.
Ovo je raskomađanje Dalmacije bolno odjeknulo
si megju našim iseljenicima u dalekom svijetu. »Za-
jednica«, glasilo Srba, Hrvata i Slovenaca, što izlazi
u Rosario de Santa Fč&, u,br. od 15. sept. .o. g. piše:
»Dalmacija dakle pada.k prošlosti. Najprije joj otrgoše
Boku Kotorsku, a sada je eto raskrojiše u dvoje. Qd
sada se više neće spominjati Dalmacija, nego splitska,
dubrovačka, zetska oblast. Beograd se eto pobrinuo
da izvrši parcelaciju ,u smislu zakona“, ali se me-
gjutim oglušuje zahtjevu, da se.u ,smislu zakona“
uredi Dalmacija, njezine općine i gladnu. narodu pri-
teče u pomoć. A to.je glavno, a ne komadanje hi-
storičke Dalmacije kako allančalska politika. nalaže“,
_ Nego. ptica pei i njihova zašla,
i piše V. Medini. | uršenaa.
Našijem ljudima na (bivšoj pokrajinskoj vladi nije
stupice, o
koti im se ipak oliti pe oči pitati Beograd, da im
tići ori] e odjlivorki" Svako /liekattstno):
o oš: $ 3 (lačka a low. zak od: 80. -phdsknca NOŽA,
trednik: A. Pie.
Bič pibrovačke Fiovatske Tiskare; = Rukopisi se ne vraćaju: =
__ DUBROVNIK“ 23. oktobra 1923. Gods: V.
listu 5. Din. (hijesečno! za a činozenstvo 2 100. 'Ditt godisnje Izlazi svakog UtrniKa. ii '-Oglasi, ŽaJalEo i priopćena o posebiom “eljeniku. — Odgovorni
— Vlasništvo (Odbora ,,Narodne Svijesti“. —
zabranjeno jeloviti ptice stupicama od kamena i gvožgja,
kao i uopšte stupicama (zamkama) bilo koje vrste, /
prema tome ne treba ni hvatanju na. lepak 'dati
drugo tumačenje, pošto je ilepak jedna vrst zamke“.
I tako, što se do sada smalralo dopušteno, sad
- je proglašeno kao zabranjeno, a svemu _je uzrok to, što
poštovana gospoda na Ministarstvu Suma u;Beogradu,
tumačeći rečeni paragraf pokr. zakona, nijesu razumjeli
pravo značenje riječi ,stupica“, valjda stoga, što ta
riječ nije onamo kod njih poznata. pa uzeli da ,zabrana
svake vrste stupica“ svejedno je kao i , zabrana svake
vrste zamkd“.
Treba megjutim imati na umu, da pokraj. zakoni
već time što izrijekom navodi izvjesne zabranjene
načine i orugja lova, pretpostavlja, da ima i načina i
orugja dopuštenih. Ali uzme li se, da.je gornje mini-
starsko tumačenje Zakona ispravio, :to se onda može
reći, da već pogotovo nema toga načina lovljenja, koji
bi se mogao smatrati: dopuštenim, u koliko bi se svaki
i dojedan način, mogao okrstiti , jednom vrstom zamke“.
Tako'i što se tiče mreža, pored svegaišto pokr. zakon
zabranjuje upotrebu, ne svih uopće, već samo nekih
vrsta, moglo bi se sutra: ministarstvu prolitjeti, da pro--
glasi zabranjenom upotrebu - svih mreža uopće, bilo
-koje vrste, jer da su sve mreže ,jedma vrsta zamke“.
(To bi bilo, od prilike, onako, kako: da :danas. jedna
vlada zakonom zabrani upotrebu alkoholnog pića, a
sutra dogje druga, te odnosni ministar pronagje da
može, na podlozi već postojećeg zakona, zabranili i
piće vina, jer da je i vino ,jedna vrsta alkoholnog
pića“ I) A onda, molim vas: zabrani ćukove, zabrani
sve vrsti mreža, sve košare i pletke, sve vrsti stupica,
sve vrsti zamka, zabrani ćak i hvatanje na lijepak,
pa mi recite, ostaje li još koji mogući način ili orugje
lovljenja ptica kroz ona četiri mjeseca na godinu, kroz
koja pokr. zakon njihovo lovljenje dopušta? Ili će se
zar ptice, ako se ne love bilo kakvom zamkom, moći
loviti hvatajući ih rukom za rep ? A inače, molim ja
vas, kako bi tad izgledao taj pokrajinski zakonodavac,
koji dok bi s jedne strane dopustio bio lov ptica u
jesensko. doba, bio bi s druge strane zabranio sve
načine i svako orugje, kojim se ptice u to. doba mogu
loviti?! Zar ne bi to uistinu vrlo čudnovato, dapače
i vrlo. smiješno .bilo ?
Iz ovoga što rekoh, neka ipak niko ne izvede,
da ja zagovaram lovljenje ptica pjevica, pa bilo fo i
na lijepak, kad se ono vrši od čeljadi, koja su u to
slaba ili nikakva razumijevanja imadu, ili kad se vrši
samo onako za piiki šport i zabavu. Ja sam samo htio
istaknuti razloge, s-kojih držim da pomenuto mini-
starsko tumiačenje S 3 pokr. zakona nije ispravno, niti
se slaže sa drugim člancima _istog zakona, u koliko
ide za tim, da se "onemogući svako hvatanje ptica,
pa čak i ono za njegovanje u kavezu!
Da se pak za tim ide, dokazuje činjenica, da je
mjesno sreska poglavarstvo ovih dana uskratilo dozvolu
hvatanja ptica na lijepak četverici gragjana, koji su je
-do sada imali, jer da davanje-takih dozvola nije pri-
pustljivo po zakonu, to jest po onakome iumačenju
zakona, e ga je lanjske godine dalo dotično mini-
«starstvo .
Ostaje još, da se u kratko osvrnem. na ono što
izvjesni fanatični zaštitnici plica navode u prilog svome
izahtjevu, naime, da se hvatanjem ptica za držanje u
kavezu, umanjuje broj: ptica korisnih poljodjelstvu.
Najprije, što se tiče Općenitog pitanja : đa li ptice
zbilja ponestaju, stvar stoji drugačije, mego što se
obično tvrdi. Svuda gdje god su se istraživaoci ovim
pitanjem bavili, došlo je do drugačijih rezuliata. Svakako,
što se tiče sadašnjeg faktičnog stanja ptičjeg svijeta,
učenjaci nijesu megju sobom složni, da li se ptičji
svijet zbilja umanjuje, ili se povlači u takove krajeve
gdje može da magje zgodna mjesta 'za gniježđenje,
odnosno za rasplod. Stalno da uz kulturne odnose,
kakvi postoje u sadašnje vrijeme, najveći dio ptica
prisiljen je da seli, te potraži druga staništa, u kojim
može naći imira, zaklona i hrane. .Uza sve moguće
zabrane hvatanja, ne znadu ptice šta će.- Gdje za njih
nema načina, da se mogu leči, ptice se ne mogu
umnažati, to je barem jasno ; a mjesta zgodna za
leženje umanjuju se sve to više, a s njima i pt'ce,
bez obzira drže li se iorie ili ne drže u.kavezu. Dobra:
poznati prirodoslovac grof H. Berlepsca u bi knjizi
»Der gesammte Vogelschutz“ veli: "Tvrdnja, da držanje
ptica u kavezu štetuje stanju ptičjeg svijeta u slobodnoj
prirodi, _ “počiva na velikom orniteloškom neznanju.
i:
bez obzira na to, da broj: ptica u kavezu držanih
- tako je neznatan, :da qu gospodarstvu iprirode gotovo
ništa E. znači, moglo bi se i protivno kazati, buduć
da_ptice, koje'se u kavezu. drže, gotovo su isključivo
mužjaci“.
Ima ih po Dj koji še tuže, da ptica nema više
ni u nas koliko ih si bilo, i valjda misle da je
tome krivo se one nallijepak. Nelika. zabluđa! :