_Br.'49.' x Poštarina plaćena u gotovu. NM MO .....DUBROVNIK 20. novembra 1923. i mmm m God. V. i PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. [Cijena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo 100. Din. godišnje. | Izlazi svakog. Utornika, .+ |. (+1) (Pojedini broj 1:50 Din. , Oglasi, zahvale'i priopćena po posebnom cijeniku : = Odgovorni urednik A. Fle. |—. Vlasništvo Qdbora ,,Narodne Svijesti“. — . Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — .Ruk; opisi se me vraćaju, — < Za duk: . . Slovenci na braniku. Iz govora Dra J. Brejca, držanog na zboru povjerenika S. L. S. u Ljubljani dne 5. ov. mj.) 1 »Da li smo proti državi 2“ — Nekad je to bio najgrgii top, kojim su strijeljali! na nas. Danas je to jšuplja iraza. Kad bi država bila organizacija za plja. [čkanje naroda, za uvagjanje i promicanje "nereda, |krivice, korupcije -i nasilja, onda smo mi; kojihoćemo, (da u državi bude reda, pravda,: poštenje ji sloboda, li istinu protudržavni. Naša kritika nije naperena protiv države, već protiv orijentalnog pojimanja države, |kome:.je, država samo krava muzara, koja.ne pozna ljednakopravnih državljana, već: samo oblasrie paše' i |pašiće na jednoj, a: bijednu raju na drugoj strani, oja o zadatcima i dužnostima moderne socijalne ržave nema ni pojma. | Odgovorivši sasvim temeljito na pitanje: , Zašto hoćemo autonomiju #*.— nastavlja: U zadnji čas“ mizam — do raspada države i do potpune samostoj- jhosti njenih dijelova! |. »Da, Bavarska doceć!/ Učimo se od Bavarske. |stina, Bavarska teži za većom samostojnosti, nego što [ju ima, ali tome nije kriv ni autonomizam, ni federa- : lizam, nego nešto sve drugo, što se zove prusizam. Za Nijemce bi postojali svi uvjeti za jedinstvenu, entrelističku državu. Svi govcre jedan jezik ili barem maju. samo. jedan pismeni. jezik, koji, svi razumiju, maju istu sređnjoevropsku kulturu i isti nizd te kulture, jako razvit osjećaj macijonalne skupnosti, reda i disci- ine; kako nijedan drigi marod-na svijetu, ai gospo- rske prilike ne gone ih nužno na dvije razne strane, ašto. dakle unatoč tome Nijemac, osobito Bavarac, d Berlina, premda na oko sve za to govori, da bi to ilo ne \samo moguće, već i oportuno ?: To je stoga, (lo pri skupnom življenju. naroda ne odlučuju samo Ikarodni, politički, gospodarski interesi ili interesi tportuniteta, već su tu posrijedi drugi, ežični momenti, llprav onako kao. i pri skupnom življenju pojedinih judi. Tu odlučuju, i to u prvom redu svojstva zna- ga, temperamenat, misaonost. Potreba je nutarnje armonije. Te pak nema i ne može da je bude, gdje lidan hoće da bude bezobziran i samopašan gospodar, (od drugoga zahtijeva da mu se podvrgava na milost | nemilošt. Bavarac mrzi prusovstvo zbog njegove likavosti, nadutosti, prepotencije i zbog njegovih legemonističkih aldira, to jest, zbog svih onih istih fojstava, što su prusovstvo u cijelom svijetu omrazila. g je onaj isti mentalitet, koji drastično izrazuje jlemačka rečenica: ,Und willst du nicht mein Bruder pin, so hau' ich dir den Schidcl ein“. Taj mentalitet lavarca, koji je sam po sebi dobričina, ali koji je lijestan svoje jednakovrijednosti, odbija od zajednice |Prusima. 1 50 godišta državne zajednice, 50 godišta aja velikoga zajedničkog rajha nije toga jaza moglo Memostiti. A zašto ne? Zato, što je Prus ostao Prus, ijo svoga značaja nije promijenio, jer je ostao brutalan, ho) a k tome i sebičan iza isključivim gospodstvom lepeći brat“. Stoga u Njemačkoj nije došlo do pra- Woga nutamjega jedinstva, do harmonije duša, što je ijenov i preduvjet za svako ujedinjenje, za osjećanje tinske zajednice. I s toga će bavarski separatizam [vjeti, dok bude živjeti pruski hegemonizam. a A kako je u nas? Tu nemamo. ni zajedničkog ika, ni jedinstvene 'kulture, ni jedinstvenog pisma, jednakih gospodarskih i socijalnih prilika, najmanje (P& jednake misaonosti ilili po balkansku , mentaliteta“. jednu riječ: u mas mema zajedničkog ništa osim lje i želje, da u megjusobnoj potpori obrani 'stvo- no svi skupa jedni državu. Osječamo se kao jedan rod samo u državno-političkom stislu kao Slovjeni tiv Neslovjena. Mi (Slovenci osjećamo se tako malo (bima, kako“ Srbi! Slovencima. Naše ujedinjenje ne na, nego da smo o jednoj te istoj državi našli svoj ednički slovjenski dom. Stoga je za: razbistrenje iznosi nam se kao opomena izgled Bavarske, i kaže ., nam se: pogledajte kamo vodi (federalizam i autono-/ usa re može da vidi ? Zašto meće da se pusti vladati tlači, da smo se jedan u drugoga slili kao više vrsti pojmova potrebito, da pometnemo jednom za vazda neistinitu frazu o.narodnom ujedinjenju, kad smo u istini samo državno ujedinjenje. ' A pri tome ujedinjenju dogagja nam se slično kao Bavarcima i Prusima' Paralela nije neispravna. Naše srpstvo pokazuje“ nažalost mnogo sličnosti & prusov- stvom, to biva svaki dan_ očitije. Isto omalovaživanje i briskiranje svega, što nije specijalno srpsko, isto nepovjerenje napram svemu nesrpskomu, ista — da se vrlo blago izrazim — preočita i prevelika skrb za , materijalie srpske interese, a nadasve ista težnja za. nadvladom nad braćom, koji smo mu, pravo reći, tek" bratići, kojima se on hoće svim sredstvima naturiti za R gospodara, pa makar i pomoću Nijemaca i Turaka. Taj duh je ono, što nas dijeli u prvom redu. I dokle god bude taj duh oladao u Beogradu, dotle će onkraj Save i Drine živjeti i rasti automistička i federalistička misao. (Dugotrajno odobravanje). U tome se nalaze duboki etični korijeni našega pokreta. : Zato bi moralo srpstvo najprije predobiti dušu našega naroda; ali toga ono neće postići nemoralnim : sredstvima, korupcijom i potkupljivanjem, još manje silom bajuneta :ili izgladnjivanjem naših kulturnih ustanova, najmanje pak nerivavanjem ćirilice i srpskoga jezika — već samo time, da preobrazi svoju vlastitu misaoncst, svoj mentalitet, (Burno povlagjivanje). Kad naš narod'bude vidio, da bratstvo nije samo maska, da se lakše dogje do susjedova i'hratova hambara, već da je istinski osjećaj, — onda će on opet tako iskreno zagrliti svoga srpskoga brata, kako u vrijeme prevrata, kad smo u bratstvu vidjeli — svoje evan- gjelje i svoj program. - ei 3 Jer se pak taj preokret neće još za dugo izvršiti, a i me može se izvršiti kroz noć, stoga moramo sve dotle ostati kako jesmo, autonomisti, koji tražimo, da na svojoj zemlji ostanemo svoji gospodari !“ i Srbi i Cincari. Prenosimo ovo nešto zanimivo, što pod gornjim naipisom piše beogradski »Glasnik«, a sarajevski »Narod« preštampava : že Poznata je stvar da su Jevreji odavno poznati u svim zemljama evropskim kao jedan opasan i vrlo uticajan elemenat, jer je skoro svuda u njihovim ru- kama novac — kapital, i to likvidan kapital. _ Kod nas, megjutim, Jevreji ni iz daleka nijesu tako opasni ni bogati kao Cincari. Cincari drže u ovoj zemlji dva najmoćnija instrumenta kulture i civilizacije : vlast i bogatstvo. : : Cincari su najveća opasnost po moral, patriotizam i prosperitet ove zemlje ! GE o Srbo-eincarski tip se razlikuje od srpskoga tipa. Cincarin je, istina prividno, primio mnoge ' osobine Srba... Pa ipak i kroz vijekove uzajamnog života sa Srbima Cincarin je ostao samo cincarin... Površno i prividno nacionalan. Imia za svega jednu mjeru, kojom mjeri sve vrijedncsti, to j€ novac... > : Nema zajednice i ustanove u kojoj ga nema i koju neće materijalno iskoristiti. Nema osjećanja koga ne mjeri novcem, niti pak uvjerenja koga neće žrtvo- vati ličnom interesu. Čemu god prigje gleda da ga iskoristi, bilo materijalno, bilo intelektualno. Državu i njenu vlast smatra za najbolje sredstvo za iskorišćivanje i lično bogatstvo, zato se otimaju za vlast i državne položaje. Kad mu zatreba prodaje sve: uvjerenje, bratstvo, prijateljstvo, državne interese, pa čak i sebe, da bi postao vlast. I oni je imaju, drže i iskorišćavaju. š U ovoj zen za nju, a cincari. vladaju, dana sasvim me prodaju. i — O, Srbi, Srbi, vi ste djeca .g.“ a (E, pa kad vi to tako lijepo rekoste, ne treba da mi ni riječi dodajemo | — Ured. »Nar. Svijesti«. mlji Srbi samo rade, ieljigaju, biju se truju, prodaju, dok je jednog reumatizmu i kostobolji taj više ne trpi :boli jer: Tk za Reumatis sredstvo za mazanje proti ll il :već upotrebio Reumatis, Reuma- tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu. "štampanje crkvenih knjiga. U štampariji će Pisma iz Ljubljane. Pučko sveučilište u Ljubljani. Jednu važnu pre- orijentaciju doživljavamo pod pritiskom političkih, gospodarskih i socijalnih preokreta. Naime uvijek jasnije postaje mislećemu čovjeku, da ireba napustiti aristokratski način promatranja uzgoja i izobrazbe uop- će, te priznati pravicu takogjer najširim slojevima kao takvim pravicu do duševne hrane. i do izobrazbe. — U tom pogledu počelo je u Ljubljani »Pučko sveuči- lište« 4, oktobra serijom svojih predavanja u dvorani universe. Početak je bio sretan publikom. Tu je bilo vidjeti zastupnike «prosvjetnih oblasti; sveučilišne pro. fesore, laičnu i svećeničku inteligenciju, učiteljstvo, “ jake, gragjane i radnike. Broj slušatelja dokazuje, | socijalne obnove današnjeg društva. Iza pozdravnog govora akademičara: Čebeja nastupi svojim predavanjem sveičil. prof. Dr. Ozvald: Potreba .nove orijentacije“. Razvio je u kratkim, ali do dna dubokim izvagjanima sva nužna pitanja moralne obnove modernog čovje- čanstva. Početak predavanja »Pučkog sveučilišta« imao. je takvi, uspjeh, da se mogu očekivati od toga naj- ljepši plodovi. U nedjelju 1i oktobra bilo je preda- vanje sveučil. prof. Dr. :J. Hadži-a: ,Socijalni red megju životinjama.“ — C4',_ : Razno. Ljubljanski demokrati poslije silnih _po- raza na svim linijama, sada otvaraju političke tečajeve za svoje pristaše, jer treba spretnosti i okretnosti za uništiti ,klerikalnoga zmaja“ ; po nekim mjestima Slo- venije kane obdržavati sastanke, (ali nade za uspjeh nema, jer su Slovenci kulturan narod, koji se ne dade zavaravati demagoškim .trikovima raznih agitatora. — Radi nekih neugodnih incidenata dao je ostavku na položaju ljubljanski veliki župan dr. Lukan, ali po pi- sanju ljubljanskih novina ministar unutarnjih djela nije primio ostavke. — Liberalno akademsko društvo pred dvije godine uništilo je centralnu, akademsku menzu !iz straha pred katoličkim akademičatima, jer su se bojali, da ih ne nadglasaju pri biranju odbora. Kato: _ lički akademičari snašli su Se i bez centralne menze/ dok napredno gjaštvo. osjetilo je:svu težimu svoga ko-_ raka ma svojim legjima; stoga čitamo .u zadnje vri- jeme po dnevnicima molbe za doprinose za neku Centralnu menzu“. — Na 3. ov. mj. davalo je pje- vačko društvo »Lisinski« iz Zagreba pod vodstvom g. Baranovića Palesirinijevu misu »Papae Marcelli« i če: tiri madrigala u velikoj dvorani hotel »Uniona«. Zbor je savršeno izvagjao klasične komade neumrlog: Pale- strine. Kako li je bio sjajan »Miserere« u slavi i Amen u vjerovanju, sličilo je bujnoj rijeci, koja teče kroz hridi i zelene poljane. Srce je plamtjelo slušajući ma- drigalu »kucruda mia nemica«, a duša je duboko osjećala pod zvucim madrigale »Alla riva del Tebro«. — > «Ljubljana se mijenja i razvija dnevnim političkim tr zavicama i blagim umjetničkim užicima, dočim stari : Triglav i ponosne Kamničke Alpe po starome: običaju okitiše svoje čelenke bijelim darovima. — P. M) PIK E Kulturne vijesti, Jedno znamenito obraćenje, Uvaženi irancuski list »Journal des Debats« donosi: ,Na 6. prošlog oktobra, arhimandrit Sergij Dabić položio je svoju profesiju vjere katoličke u ruke Mr. Chaptal-a. Presvi- jetli Sergij, doktor prava i teologije, bio je za 6 godina milostinjar kod ruskog poslanstva u Grčkoj, gdje je predstavljao pravoslavnu rusku crkvu, zatim delegat u. Evropi crkvene uprave južne Rusije, napokon upravitelj ruskih crkava u Austriji, u Ugarskoj i u katoličkim krajevima Njemačke. Od godine 1439. kad bi obdržan Florentinski Sabor, ovo je prvi ruski prelat, koji je pristupio katoličkoj crkvi. Papa je uoblastio ovog crkvenog dostojanstvenika, da može uzdržati svoj naslov arhimandrita.i povlasticu nošenja mitrei križa na prsima. — Pravoslavna religiozna biblioteka. Svi zapadni narodi a naročito Englezi imaju veoma jaku religioznu književnost. Svako krupnije pitanje. oni pretresaju i sa religiozne strane. I. vrlo inteligentna publika se tamo interesuje, kako će EmO pisanje shvatiti sa religiozne strane. Ta vrsta književnosti je kod voslavnih zastala; o tome, 'kako će misliti o pojedinim stvarima i socijalnim pitanjima religiozni :predstavnici : kod njih se slabo. vodi računa, U. po dnje vrijeme osnovana je Biblioteka Religiozno Morainih Pitanja i kod pravoslavnih. Sv. Sinod" udijelio ji ovoj Biblioteci u sumi od 3000 Dinara iz cr! * Crkvena štamparija u Rakovi g. mitropolita Dožića Sv. Sinod doni se u manastiru Rakoviči otvori modi monasi profesora. BIESNO jod upravom stručnjaka: glavnog iakto: brafičkih jeti g Čvolike: Klajića. pomoćnika g. Konstantina Petrovića. ako se živo javnost zanima za probleme moralne ZA.