Br. 52.

 

Poštarina plaćena u gotovu.

rodna.

DUBROVNIK 11. decembra 198%. —_

 

Svije

God. V.

 

 

Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 100. pr ao

PRATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

 

Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom! cijeniku. — Odgovorni
urednik A. Fič.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —

— Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“.

 

. . .

Razbor — pobjegjuje!

Radi bezglave politike u mašoj državi naš je
narod sve većma hladio u oduševljenju poslije ujedi-
pjenja, dok ga. hegemonislička politika srpskih stra-
naka nije bacila u krajnje ekstreme. Radi takovog
razvoja politike Hrvatska Pučka Stranka nije mogla
svojom realnom politikom i takt kom; smoći u zadnjim
izborima ioliko glasova u nijednom izbornom okrugu,
koliko ih je po zakomu trebalo, da pošalje u Skup-
šlinu makar jednog zastupnika. Ekstremističke stranke
plemenskih strasti slavile su. pobjedu. Nu njihova
pobjeda nije donijela našem narodu sreće ni blagoslova |

Politika apstinencije hrvatskog zastupstva omo-
gućila je hegemonističkoj srpskoj radikalnoj stranci,
da u svoje ruke uzme svi vladu. No nito nije donijelo
spasa našem nerodu, dapače to je bio fatalan čin ne
samo za Hrvate, nego i za cijeli naš narod, za cijelu
našu državu. Nema danas jednog sela u državi, koje
bi bilo zadovoljno sa stanjem stvari. Svuda vlada
skrajno nezadovoljstvo, razočaranje i pravo ogorčenje.

Državu tišti strašna mora — korupcija, koja joj isisava

snagu, presjeca žile kucavice i vodi do propasti.

i Barometar političkog morala pokazuje niski ste-

| pen.. Zašto ?

Fali poštenja u političkom — u javnom životu |
Materijalistički sociolozi te liberalni političari i naci-
onalni ekonomi zabacuju u politici moralne principe,
Makjavelizam ih izvrće ma svoju ruku. I tu je zadnji
razlog ovom državnom kaosu. To danas uvigjaju svi
trijezniji elementi. Ako hoćemo sanirati nesnosne pri-
like, treba više poštenja u javnom živolu, treba više
poštenja na svakom javnom mjestu, na najvišem kao

. i na najnižem. Cio. javni život, sva politika nužno isgba . -
neku opću obnovu morala i poštenja. Ali otkuda da
to dobije? #

Poštenje i moral goji najbolje vjera..To je aksiom,
koji je moderno doba 'bilo zabacilo, ali poslije gorkog
iskustva opet se k njemu vraća. Tu nedavno se je izrazio
predsjednik sjeveroameričkih sjedinjenih država Coolidge
u ovom pogledu: ,Nekorisno je isčekivati bivstvenih
poboljšanja od kakvih drugih faktora. Poboljšanje ne

| može doći izvana, već mora doći iznutra“. To uvigjaju
visoki duhovi, ali to još bolje razumije naš priprosti
ali pošteni narod.

Hrv. Pučka Stranka stala je od svog početka na
tom načelu i neprestano ga naglasivala, premda su je
radi toga napadali slobodoumni liberalci sa svih strana.
Radi toga načela nije mogla H. P. S., kao druge
stranke, varati narod, ugagjati njegovim plemenskim
magonima, već je jasno i bistro zacrtala svoj program,
odredila svoju taktiku. I ispravnost njezine politike i
taktike, danas sve bolje uvigjaju i hrvatska inteligeu-
cija i prostiji narod.

i Bezvjerska gospoda sada sve bolje spoznavaju,
da je realna i autonomistička politika H. P, S. naj-
ispravnija. Nu jer su liberalci, neće u Hrv. P. Str.,
nego snuju o nekoj novoj stranci, koja bi imala isti
politički program kao H. P. S. samo što bi bila
liberalna t. j. bezvjerska. Ali naš narod, koji je u duši
kršćanin, neće nikad u takovu bezvjersku družbu, već
se opet vraća u Hrv. Pučku Stranku. Tu su činjenice.
Nedavno su bili općinski izbori u Jelenju (Hrvatsko
Primorje). Narod je listom glasovao za Hrv. Pučku
Stranku. — Ponovno bugjenje hrvatskih pučana živo
se opaža i u Srijemu i u Slavoniji kako svjedoče
brojni uspjeli sastanci, koje održaše prvaci stranke Dr.
Šimrak i S. Barić. — Na 25. pr. mj. bili su općinski
izbori u Požegi. Predstavnici HPS. na čelu sa Dr. Kun-
tarićem tražili su da svi Hrvati dogovorno zajednički
istupe, ali to nijesu htjeli blokaši, koji su na jednom
sastanku nazvali HPS. ,crkotinom“. Nu Hrvati pučani
nijesu se smeli. Na dan izbora dobili su : I. HPS 246
glasova, II. komunisti 77, HI. demokrati i radikali 213,
IV. zajedničari i radićevci 289, V. socijalisti 80 gla-
sova, Tim se je HPS afirmirala kao najača stranka u
Požegi, jer će i blokaši priznat, da su zajedničari do-
bili barem 50 glasova. Vrijedno je spomenuti, da je

_ kod prošlih gradskih izbora HPS u Požegi dobila sa-

ko mo 128 glasova, a sada porasla za dvostruko.

Za hrvat, Primorcem i Srijemcem, Hrvatskom i
Slavonijem neće zaostati ni Hrvati u ostalim  kra-
jevima naše domovine, pa jer se naš hrvatski narod
nije zavadio sa svojim zdravim razumom i ou voli,
da — razbor pobjegjuje! |

 

,Socijalna misao“.

Orientacija društva u pravcu kršćanstva, uslijed
pokvarene atmosfere grubog materijalizma, skrenula
je stog pravca, da se u duhu klanja zlatnom telelu.
Na novoi stazi susretamo čudue apetite za mamoniz-
mom i hedonizinom, koji svojom zamamnošću pri-
vlače svakog no svoj lijepak, da ga prikuju. Karakte-
ristika se novog doba pokazala u nesolidnoj i bezob-
zirnoj premoći ekonomskog izrabljivanja. Kršć, etične
vrednote izgubile su svoj upliv kao norme u svakoj
grani življenja i rada. Kod mnogih je. poslije rata
nastala meka stagnacija u radu. Više je prevladao duh
materijalizma, gramženja za što višom kumulacijom
begatstva. Trezmeni ljudi, u kojima je ostao stari
idealizam rada i napretka, bili su u brizi i pitali se:
Kamo to vodi? Destruktivno stanje, posljedica rata,
prenula je duhove starih boraca i ovi su se postavili,
da podignu iznova nivo vjerskog etičnog i kulturnog
življenja, da započmu borbu proti zadahu materijalizma
u društvenom životu i da dadu direktivu novog smjera
u katoličkom. životu i radd.

Na čelu tog rada stavila se je svojim osnutkom
»Socijalna misao« u Ljubljani. Njezina ideja vodilica
od svog osnulka nije se podala u službu nikakvih
konkretnih struja. Orientirana u skrajnom kršć. socija-
lizmu, uregjivana objektivnošću, svestranošću i široko-

dnošću duševnog obzera, daje prostora mijenjima,

ze izvira, iz. dubokag keš, uvjerenja, imajući dd DO el lk: a
; ši de stvar. Biskup Gilberto Frenzalida,: veoma nadareni # -

očima novi program restauracije i napretka kršć.
iure, teoretske i praktične izobrazbe katoličkih jedinica
na temelju kršć. načela. Politički orientirana nije s nije-
dnom sirankom, ipak je suborac onih političkih i soci-
jalnih ideja, koje ima Pučka Stranka.

Katolici mogu se dičiti s tom revijom, a još
više tim, što je baš »Socijalna misao« “bacila nacio-
nalne ograde te se stavila u stalni doticaj sa katoli-
cima izvan Jugoslavije,  propegirajući  megjusobnu
solidarnost u svim pitanjima općeg kršćanskog kara-
ktera. »Socijalna Misao«. raspravlja na temelju kat.
načela savremena politička, kulturna, sec'jalno-gospo-
darska pitanja na potrebu i orientaciju nas katolika u
Jugoslaviji. Dosljedna svojim katol, načelima promatra
sva kretanja novih nazora, pa svakom zgodom zatzme
neprijateljsko, pače i.bojovno stanovište prema svim
onim nazorima, koji nijesu sukladni s istinama
katoličke vjere.

Novom godinom »Socijalna misao« stupa u širi
opseg rada, te će obraliti pažnju na sve ogranke kul-
turnog života i vjerske obnove. To je čeka poslije
uspjelog euhar. Kongresa u Zagrebu i kat. Shoda u
Ljubljani, jer borba ideja postaje živahnijom u svim
smjerovima : vjerskim, kulturnim i soc.- gospodarskim.

Takovu reviju, koja prati savremena dnevno poli-
tička, vjersko-kulturna i socijalno-gospodarska pitanja,
morala bi sva naša hrvatska laička i svećenička inteli-
gencija primati 1 megju naše sumišljenike propagirati
»Socijalnu Misao«. X.

 

Tjedan katoličke štampe.

Za propagandu katoličke štampe uvodi Pijevo
društvo po svim hrvatskim krajevima ,Tjedau katoličke
štampe“ izmegju Božića i Nove Godine. U tom će
tjednu svi povjerenici Pijeva Društva sakupljati nove
pretplatnike za sva 33 katolička lista, koji izlaze. U
tome treba svi pravi prijatelji katoličke štampe Pijevu
Društvu da pomognu do što većeg uspjeha. U sva-
kome mjestu treba da se nagje povjerenik, koji će sa-
kupljati nove pretplatnike za katoličke listove, javiti
njihova imena i poslati ubranu pretplatu Pijevu Dru-
štvu, a ono će se pobrinuti, da te listove pretplatnici
u redu i dobiju. Širimo katoličku štampu svom lju-
bavlju i svim marom osobito sada za Novu Godinu,
da u novoj godini poraste i ojača barem dvostruko
na sreću i napredak katoličke i hrvatske misli! Tko se
odmah javi na Pijevo Društvo u Zagreb (Kurelčeva
ulica 3.), dobit će sve upute, kako 'će na širenju ka:
toličke štampe u Tjednu katoličke štampe raditi.

Kulturne vijesti,

Zašto mi Hrvati nemamo katoličkog dnevnika 2
Zato, što nema barem 3000 svijesnih katolika, koji
znadu cijeniti vrijednost i važnost dnevne štampe u
kulturnom, socijalnom i vjerskom životu. Da nas ima
toliko, pa da svi unapred platimo u redu pretplatu,
imali bismo dnevnik, pa ne bi morali zavisiti o milo-
sti nekatoličke i protukatoličke dnevne štampe. Zar as
zbilja toliko nema ? Zar smo zbilja kao rastrkane ovce
bez pastira? A kuda nas to vodi? ii

Originalia Gotheova slika. Nedavno je u Ra-
siji u dvorcu grcefa Uvarova bila otkrivena slika, koja
prikazuje velikog njemačkog pjesnika kad mu je bilo
70 godina. Pisac Emil Ludwig, kojemu je bilo povje-
reno, da ispita tu sliku, na čijoj je stražnjoj strani na-
pisano ,Jagemann 1818“, tvrdi, da je to original neke
loše kopije, koja se nalazi u Weimaru.

Osugjen obretnik. Poznati i u svoje doba slav-
ljeni istraživač sjevernoga pola Cook bio je nedavno

+ u Americi s prevare osugjen na 14 godina tamnice. On

je bio osnovao akcijonersko društvo za iskorišćivanje
petrolejskih izvora, koji nijesu postojali.

Rogjendan velikog glazbenika. Prošlog je petka,
7. ov. mj., proslavljeni talijanski glazbenik Pietro Mas-
cagni, auktor krasne opere ,Cavalleria Rusticana“, na-
vršio 60. godinu svojega života.

Svećenstvo i politika. U republici Chile podi--
jeljena je katolička javnost u dva tabora, kad se ra-
spravlja pitaoje sudjelovanja svećenstva u politici. Ovo
razilaženje_izazivlje prili “ žestoke« polemike izniegju
zastupnika, koji zagovaraju, € a
olitikom, ionih, koji to o

  

ju štetnim #4 katoličku

revni crkveni dostojanstvenik, (koji je uvijek zagovarao
političku aktivnost svećenika, iznio je ovo pitanje pred
papinog državnog tajnika. kad je prošle godine bio u
Rimu. Državni tajnik odobrio je potpuno stanovište
biskupa Frenzalida, jer svećenik ne može stajati skr-
štenih ruku dokgod se u politici radi o životnim inte-
resima Crkve. Protivnici svećeničkog političkog djelo-
vanja, megju kojima je i nadbiskup Santiago, Msgr.
Errazuir, morat će sad popustiti, i tako će nestati duge
i žučne polemike o tom pitanju.

O sjedinjenju engleske crkve s rimokatoličkom.
Prošlih dana izišao je u »Timesu« značajan članak, u
kojem se raspravlja sjedinjenje, engleske crkve s rimo-
katoličkom. Članak je pisan mirno, stvarno. Lord Ha-
lifax najveći zastupnik ideje sjedinjenjalcrkava, nabacio
je pitanje Božjega ili crkvenoga prava Papin. institucija.
O ovom raspravlja i »Times« pišući, da će sve mo-
guće 'upotrebiti, da se postigne jedinstvo crkve u Er-
gleskoj s velikom katoličkom crkvom.

Kalendarske zanimivosti. U kalendaru ima nekih
čudnih stvari, pa evo da neke ovdje spomenemo. Ni-
jedan vijek (100 godina) ne može početi sa srijedom,
petkom: ili nedjeljom. Siječanj i listopad počinju vazda
istoga dana u sedmici. Isto tako počinju u isti đan
travanj i srpanj, rujan_i prosinac. Veljača, ožujak i stu-
deni počinju uvijek sa istim sedmičnim danom.' Na-
protiv počinju svibanj, lipanj i kolovoz vazda sa raz-
nim danima, pa njihov početni ne može nikada biti
jednak. Ali to ne vrijedi za prestupne: godine. ln:
počinje. i svršuje redovno 'godina uvijek sa istiti 4
nom. Isti kalendar može opet da se upotrebi nakon
godina. Dakle tko još ima kalendar od g. 1895., ond
mu taj može i buduće godine 1924. poslužiti.

=

se svećenici aktivno bave

28 a

 

Pisma iz naroda.

  

 
  

   

KOTOR. Kafana >Dojmi«. Otrag nekoliko da
svečano se je otvorila u Kotoru na obali nm o ure-
gjena i preudešena kafana »Dojmi« zahvaljujući njezinu

vlasniku g. Marku Karamanu, koji nije žalio uložiti
velik kapital, samo da gradu pribavi jedan svim mo-
“dernim komfortom snabdjeven javni lokal kao prijatno

stjecište mješćana i stranaca, koji bi mogao lijepo:

pristajati i u najvećem gradu.

ii

e

na