EO
"Narodna.
Poštarina plaćena u gotovu.
DUBROVNIK, 5. januara 1927.
God. IX.
vijest
jena je listu 5. Din. mjesečno;
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
| Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
za inozemstvo 10 Din, mjesečno.
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske jere (zast. I. pini - Dubrožnih
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FI& — Dubrovnik. S
Na pragu 1927. g.
Prošla je opet jedna godina u životu čovječanstva,
a sa svojim sestrama ispuni stranice povijesti, po-
ijedoči dobro, ožigoše zlo i obogati iskustvo za
ludućnost.
Godina je mjerilo, kojim se mjeri život čovječan-
va, jedan tačno zacrtani odlomak života, koji nam
mogućuje da veličinu života analiziramo, ispitamo
jdidnost stanica čovječanstva, njihovo zdravlje i ostale
vjete za trajan i bujan život.
Za nas katolike svaka nova godina znači jedan
iumf u životu božanske, veličanstvene organizacije
itoličke Crkve, promatrajući je u cjelini i u pojedinim
jenim djelovima. Kao neslomivi titan ulazi u 1927.
odinu svoga života gorda Petrova hrid, čije zidine
ddupiru milijoni vjernika, koji u njome vide : Istinu,
jubav, Pravdu i Ljepotu. Svaka godina bilježi hiljade
učeništva, krvnih i mekrvnih, koji ulazeći u veliki
\arlirole gij kalolicizma napunjaju žive sve to većom
iivrženošću i ljubavlju spram svoje Majke. Nema,
ti je bilo, institucije u životu čovječanstva, koja je
doljela tolikim napadajima najraznovrsnijih protivnika
lostala vječito mlada, uvijek jaka, sve to više ljub-
na kao katolička Crkva.
|_ Bujan vjerski život, ustrajna borba, velike kul-
ki i socijalne vrednote katolicizma, respekt maj-
ćih protivnika spram moralne i intelektualne ja-
ysti katoličkog svećenstva, redovništva i svjetovne
teligencije, žrtve i rad katoličkih misijonara daju ka-
ičkoj Crkvi pravo. da se postavi pred lice histerije i
ita: ,Ko je kao ja“?
Kako su blijedi pred tom pojavom oni medio-
|
1
iteti, koji se blatom bacaju na Nju? Kako su sitiit.
ecajni framasoni, koji u tmini kuju kladiva, da na
navale ? Za sve te je ova prošla godina, skupa
bratom Callesom, godina uzaludnog truda. Oni će
naprijeda kovati, oni će i umaprijeda minirati, ali
ma strane te kamenite hridi, nema ugla Njenog pod-
žja, na kojem ne stoji budna četa, koja pripravlja
ma nova razočaranja a Cikvi nove triumfe.
Bog nam je usadio u srca pored vjere i ljubavi
jam Krista i ljubav prema rodu svome. Tvoreći sa
atstvom jedno tijelo, reprezentirajući u njem tradi-
tiju djedova i svetinje njihove, tvoreći u njem fa-
ngu najodanijih sinova, koji mogu punim pravom
i reknu : Neka mi se osuši jezik, hrvatski narode, ako
zatajio tebe | — boreći se na svim poprištima javne
rivatne djelatnosti za njegov napredan, kulturan i
an život, kao članovi Hrv. kat. pokreta moramo da
igledamo unatrag u život hrvatskoga naroda.
Prošla godina u životu hrvatskoga maroda ili
bolje u vanjskoj političkoj pojavi nije bila dostojna
hrvatske snage, hrvatskog poštenja, hrvatske svijesti i
kulture. Pod vodstvom sposobna čovjeka, al slaba ka-
raktera, velike ambicije, a nikakve svijesti i odgovor-
nosti, doživio je hrvatski narod sramotne šamare. Hi-
ljade našega naroda stoje na raskršću obezumljene pod-
lošću, šarlatanstvom i cinizmom onoga, u kome je
gledalo junaka svoje rase, inkarnaciju svega onoga,
što je njegova pjesnička i idealna narav primila, kao
veliku ideju : čovječnosti, napretka, slobode i održanja.
Hiljade onih, koji su sve faze obznane prokušali na
svojim legjima, s boli u duši pitaju: Dali sanjam il'
istinu gledam ?
U tom bolnom raspoloženju našega naroda suri
medvjedi sviju vrsta i imena, koji se krste imenom
nacijonalista“, za koje je hrvatstvo uvreda, a hrvatska
prošlost laž, oštre pandže, da pomoću terora, bizan-
tinskih političkih metoda i tamanjenja hrvatske svijesti
naročito preko školskih klupa, ubiju onu veličinu, koja
je 1300 godina očuvala sve: i svoju zemlju i svoj
jezik i svoju svijest — hrvatski narod.
Žalosne su vanjske političke pojave u životu hr-
vaiskog naroda u 1926. g., ali u duši, u srcu nijesu.
Hrvatstvo je kroz prošlu godinu dokazalo nebrojeno
puta, da nije čovjek na umeru, već mladić na megdanu.
Megju svoje sestre u povijesti hrvatskoga naroda ušla
je i prošla godina, da potomku koji bude prevrtati
prošlost izmami stihove :
Slaga ko reče, da smo lovor grana...
Hrvatski katolički pokret vodit će i nadalje žilavu
borbu za svetinje djedova i stvaranje naprednog, kul-
turnog i socijalno zdravog života hrvatskoga naroda.
Politički svijesni Hrvati naći će i ove godine u
Hrv. Pučkoj Širanci_čvrstog, solidnog: i “nepokolebivog
borca za prava i realne potreS&-##vaiSlua. u jugoslav-
ljanskoj zajednici, koja je za svakog Hrvata njegova
ljubljena država i od koje ga neće odalečiti nijedna
vanjska sila, ni teror raznih unutarnjih ,nmacijonalnih
sila i energija“.
Mi idemo u susret Novoj Godini, koja će pokazati
pravu snagu, pravu svijest i prave težnje Hrvata. Mi
idemo u susret Novoj Godini, koja će uništiti sramo-
titelje hrvatstva i profesijonalne teroriste i stvoriti za-
dovoljne Hrvate u mladoj i jakoj Jugoslaviji !
Došle su knjige društva sv. Jerolima za do-
životne članove i to četiri knjige redovitog izdanja 20
Din., a četiri vanrednog izdanja 20 Din. To je samo
pola. cijene inače je knjižarska cijena dvostruka. Novi
članovi još se uvijek mogu upisati. Upisnina 7 Din.
jednom za uvijek.
Naše unutrašnje prilike.
Zagrebački ,Obzor“ u svojim brojevima od stare
- i nove godine osvrće se na naše unutrašnje prilike. Za ori-
jentaciju svojih čitatelja iznosimo iz njih samo najva-
žnije misli,
Ima ih kod nas, koji javno govore i pišu, da je ova
nova vlada korak k diktaturi, A zar su pregjašnje vlade,
gdje su radikali ili sami ili u ogromnoj većini bili za-
stupani bile što drugo, nego stranačka diktatura ? Zar
možda mi imamo ili smo ikada kroz ovo 8 godina
iza rata imali parlamentarizam ? Može li se uopće za-
misliti demokracija i parlamentarizam, gdje nema ni
traga bilo kakvoj samoupravi ? Smiješno je govoriti o
demokraciji, kad je trećina državljana pod Obznanom,
kad su komesari na općinama, kad nema oblasnih sa-
mouprava. Kod nas je demokracija samo fasada za
Europu, da nam se ne reče, da smo Balkanci; ali se
u nas ukidaju mandati, što je mnespojivo s pojmom
uarodnog suvereniteta.
U ustavu je zajamčena sloboda govora, štampe i
zborovanja, a onda se donosi. Obznana, zakon o štampi
i rasturuju se zborovi. Zar bi u ikakvoj demokratskoj
državi bilo moguće na to i pomisliti, a kamo li izvršiti
i provesti 'da se činovnicima protuzakonito oduzme
jedan dio plaće za unesrećene od poplave, a da ovi
od toga ne prime ništa?
A da i sam sastav našeg parlamenta nije nego
samo fikcija i mazanje očiju, jasno se razabire iz či-
njenice, da su izbori provedeni po statistici od 1910.,
samo da se dobije projuzakonit i monstruozan neraz-
mjer zastupnika, pa da se postigne stranačka oligar-
hija. Viče se na sve grlo o slobodi i ustavnosti, a
ovamo se vlada u znaku ,Vae vicils“ i stvara se od
većine bespravna raja, koja je kriva što je živa. Jedni
se natežu, da dokažu, da su tri naša plemena jedan
sea Aso Aa ou tri naroda, d : BE ž
narod, seen Ga 0 ne! đ , dok sve naokolo pro
pada. Zar nijesu Danci i Noi;š
ima jedan jedinstveni pedaiii
dvije sasvim samostalne države,
jedničkoga. Mi doista mnijesmo ir i
države, nego je razumno i potrebiio, da imamo jednu
državu ; ali ne nipošto ovakovu adininistraciju.
Zar nijesu u Švajcarskoj u glavnomu tri naroda,
i to posve različita naroda ? A ipak nijednomu od njih
ne pada ni na pamet, da bi se otcijepio od zajednice
i priključio svojoj velikoj narodnoj državi. Što više,
oni se megjusobno poštuju i svaki od njih u potpunoj
mjeri uživa svoja prava, pa eto vidimo, da je i ove
godine na čelu države predstavnik najmanjega od iri
naroda. Kada je kod nas'bio jedan Slovenac, pred-
jedan narod, E a
a ak to
i ni dvije ni t
=
/ Katolici i reklama.
i (Refleksije u tjednu katoličke štampe).
| Sinovi ovoga svijeta razboritiji su nego li sinovi
ijetla. To je riječ evangjeoska, koja se ispunja i gle-
im na reklamu. Mnoga vrsna katolička poduzeća uprav
žiru od reklame, kao da je to nešto nedostojna i
eštia. A time nanose štete i sebi i katoličkim novi-
na. Jer da bi svoju radnju, svoja izdanja oglašivali,
bi im se sigurno isplatilo, a tim bi i katoličkim
inama pomogli.
Ne treba istom ovdje isticati, kolika je moć i
rist reklame. Pogledajmo koliko neki u to stalno
še, a zaista ne bi trošili, da im se to i ier kako ne
Mati, Oni su uvjereni o istinitosti onih činjenica :
ok vi spavate, dok ste vi oko svog posla zabavljeni
Zatvoreni, oglasi lete naokolo i šalju vam novih mu-
rija i naručaba. Praktični amerikanac daje ovaj na-
tak: Ako počimlješ radnju sa deset dolara, devetih
oši u reklamu, a sa desetim počni radit i imat
pjeha. Pogledajmo samo koliko troše u reklamu
i državne lutrije, tvornica cipela ,Bat'a“, Palma,
Aga, Elsa fluid, Svojim oglasima, letcima,
zima poplavili su svijet i osvojili tržište i veselo
uke, u svoj uspjeh zahvaljuju reklami.
Svaka liberalna knjižarska naklada šalje svim no-
može nabaviti. Urednik kad to primi sav je blažen:
ima tu knjigu i gotovu ocjenu, ne treba ni da čita već
predaje odmah slagaru. Je li tako sa kateličkim izda-
njima? Rijetko to bude, Ima slučajeva da se tolika
lijepa izdanja ne šalju na prikaz ni kateličkim novi--
nama i šira javnost niti nezna za takova izdanja. Čovjek
zdrave pameti mislio bi da to nije moguće ali evo ne-
koliko primjera od jučer i danas. U Zagrebu je izišlo
krasno djelo baš zgodno i aktuelno ,Moj mladi misnik“.
Cijena 7 Din. Izdanje ,Glasnika sv, Josipa“, Franko-
panska ul. 17. Nekim katoličkim novinama ta knjiga
nije došla ni na prikaz, Kaptol Vrhbosanski u Sarajevu
izdava mnogo lijepih knjiga, za koje javnost znade
samo po ,Katol. Tjedniku“, druge novine o tom ne
govore, jer ih ne primaju na recenziju. Spominjem samo
ova dva slučaja, a bit će ih i više, Valja da se nakla-
dnici boje poslat na ogled jednu stotinu istisaka, jer
je to trošak, a neznaju da bi time otvorili put svojim
izdanjima i da bi se to isplatilo. Morala bi se svaka
dobra knjiga slati svim pa-i liberalnim novinama sa
gotovom ocjenom i preporukom. Tako bi došla i u
ruke mnogih, do kojih inače neće lako doći.
U većini pak slučajeva dogje knjiga kojeg kato-
ličkog izdanja i kae za milost gore napisano ,na re-
cenziju“. I sad urednik treba da uzme mikroskop da
načena cijena, tačnu adresu nakladnika,
S olista knjigu. i da napiše par redaka. A
B8 imal zasto a anje vremena.
Vala
Ima slučajeva da koja katolička knjiga nema ozna-
čena ni izdavača, ni cijene, pa čak ni tiskare. Evo jednog
slučaja. Otrag godina pisac ovih redaka doznao
je da je objelodanjeno lijepo ašetično djelo Blosijevo
»Duševno ogledalo“, Nije nikako megao doznati, kako
da do istog dogje. I nakon toliko godina slučajno se
namjerio na jedan istisak, I čovjek ne bi vjerovao:
nije označen ni izdavač, ni prevodioc, pa čak ni ti-
skara. Tu stoji samo ovo: ,Duševno ogledalo ili ispi-
tivanje i spoznaju sama sebe. Napisao Ludovik Blo-
sius. Na hrvatski preveo svećenik nadbiskupije zagre-
bačke. Zagreb 1899.“ I ništa više! Sad ajde ti naruči,
kad neznaš ni cijenu, ni veličinu, ni izdavača !
,Pijevo društvo“ u Zagrebu bilo je počelo ogla-
šivati koncem godine popis svih naših katoličkih no-
vina i časopisa. To je bilo i korisno i petrebito, ali
eio i toga ljetos više nema. A jedan letsk sa prika-
zom cjelokupne naše štampe ili oglas morala bi donijet
svaka katelička movitia.
»Društvo sv. Jeronima“ pravi sebi priličnu reklamu
i oglasima i fino opremljenim knjigama. Ali ipak sedam
knjiga ovogodišnjeg izdanja ima sve stranice na kori-
cama prazne. A kako bi tu dobro došao popis knjiga,
koje društvo još ima.
Ustanovila se je potrebita Knjižnica dobrih re-.
mana“, Već su izišla dva sveska4 Prvi svezak ,Man-
daljena pobjednica“ ima na koneu popis i sve oznake
prvog kola, ali_već druga knjiga ie začkaci